Franja

signify [sígnifai] prehodni glagol & neprehodni glagol
naznaniti, razglasiti; napovedati; namigniti, dati razumeti; pomeniti, biti znak; imeti važnost, biti važen

what does it signify? kakšno važnost ima to?
it does not signify ni važno
this signifies nothing to ne pomeni nič
he signified his wish to get rid of him izrazil je željo, da bi se ga znebil

slágati slȃžēm
I.
1. zlagati, skladati: slagati rublje, knjige, drva
2. sestavljati: slagati sile
3. staviti: slagari, siagači slažu slova, slog
4. nakladati: slagati drva na vatru
II. slagati se
1. zlagati se, skladati se
2. razumeti se, ujemati se: dvadeset godina žive zajedno i uvijek se lijepo slažu
3. ujemati se: računi se slažu

sous-entendre* [suzɑ̃tɑ̃drə] verbe transitif pri tem razumeti; molče vključiti; imeti v mislih kaj, ne da bi to izrecno izrazili; (grammaire)

verbe masculin, complément masculin sous-entendu glagol, dopolnilo, ki ni izražen(o)
il est sous-entendu que ... samo po sebi se razume, da ...
cette clause est sous-entendue dans le contrat klavzula je vsebovana v pogodbi (ni pa izrecno izražena)
quand je t'ai invité avec moi en voyage, j'ai sous-entendu que tu participeras aux frais ko sem te povabil s seboj na potovanje, sem pri tem tudi mislil, da boš prispeval k stroškom

stand in with neprehodni glagol
pogovorno dobro stati, se razumeti s (kom); (skrivaj) držati s kom; biti v zvezi, v stikih s (kom)

sub-audiō -īre (sub in audīre)

1. nekoliko slišati: nocturnis vocibus Ap.

2. „podrazumevati” = pod tem razume(va)ti: Ulp. (Dig.), Don., Serv.

sub-serō² -ere (-seruī) -sertum (sub in serere) spodaj vtakniti (vtikati), podtakniti (podtikati), da(ja)ti spodaj, podda(ja)ti, podstaviti (podstavljati): subsertis manibus Ap., luna … ferienti se subserit lanci Amm.; pren.: super hoc Eutherio pauca subserere Amm. še pristaviti (dostaviti), nadalje še omeniti, per arcanos susurros nutrimenta fictis criminibus subserere Amm. obdolžitvam da(ja)ti novo hranilo; subserere z ACI = dati razumeti, nakazati (nakazovati), namigniti (namigovati, namigavati) komu: sed cum subsererent quidam Silvanum paulo ante magistrum peditum … cum octo auxiliarium milibus aegre transisse Amm.

sympathiser [sɛ̃patize] verbe intransitif simpatizirati (avec quelqu'un s kom), gojiti, čutiti simpatijo (do koga), razumeti se, harmonirati (avec quelqu'un s kom); enako čutiti, sočustvovati, soglašati v čustvih; biti naklonjen

ils ont tout de suite sympathisé takoj so se vnele simpatije med njima
il est difficile de trouver deux personnes qui sympathisent davantage težko bi našli dve osebi, ki bi se bolje razumeli, ki bi bolje harmonirali

throw out prehodni glagol
ven vreči, izvreči, izključiti, izgnati, napoditi
vojska odposlati (čete), postaviti (stražo)
pravno odbiti, odkloniti, zavrniti; omeniti, namigniti, dati razumeti; zmesti, zbegati vreči iz ravnotežja, spraviti iz tira
šport pustiti za seboj, prekositi; izžarevati, oddajati
tehnično izklopiti, izključiti

he threw out the speaker zmedel je govornika
the lamp throws out light luč oddaja svetlobo
to throw out a wing to a house zgraditi krilo pri hiši
he threw out the suggestion sprožil je predlog
to be thrown out in one's calculations zmotiti se v računu, uračunati se
to be thrown out šport zaostati; lov izgubiti se (sled)

unmistak(e)able [ʌnmistéikəbl] pridevnik (-bly prislov)
ki se ne more napačno razumeti; očividen, očiten, jasen

vincō -ere, vīcī, victum (indoev. kor. *u̯eik- upirati se, bojevati se, biti sovražen do koga; prim. lat. victōria, victor, per-vicāx, osk. vincter = convincitur, sl. vek, moč, doba življenja, lit. veikà moč, viẽkas moč, sila, življenje, apveikiù, apveīkti obvladati, got. weihan = stvnem. wigan bojevati se, weigar = lat. temerarius, weigarōn upirati se, braniti se, got. waihjo boj, bitka, spopad, stvnem. weigarōn = nem. sich weigern)

I. intr. zmag(ov)ati, biti zmagovalec: Pl., Lucan., Iust. idr., vincere noluit L., vincis, Perseu O. zmagovalec si, dubitat, superari an vincere malit O., sic vincere suevit Pr., vicisse petunt O. hočejo biti zmagovalci, hočejo veljati za zmagovalce, ibi rex Romanus vicit L., vincere bello Romanum L. da Rimljan zmaguje v vojni, etsi pugnando acie vicisset L., sed tamen nostri virtute vicerunt C., non virtute neque in acie vicisse Romanos, sed scientia oppugnationis C.; o tekmujočih borilcih: neque vincere certo V. ne tekmujem za zmago; z notranjim obj.: longinqua bella (v … vojnah) vicisse Iust., equus, spatio qui saepe supremo vicit Olympia Enn. ap. Ci. ali vicisse Olympia Plin. (prim. gr. Ὀλύμπια νικᾶν) ali vincere Olympia, Isthmia, Nemea, Pythia Vitr. zmagati (biti zmagovalec) na olimpijskih, istmijskih, nemejskih, pitijskih igrah, zmagati v Olimpiji, na Istmu, v Nemeji; pri kaki drugi igri zmagati (zmagovati), dobiti (dobivati): vinci in lusu duodecim scriptorum Q. podleči, ergo ego numquam vici? Q., aliquando ut vincat, ludit assidue aleam Poeta ap. Suet.; z acc. dobička (kot notranjim obj.): vicissem vel L milia Augustus ap. Suet. dobil bi, priigral bi bil; pri pravdanju zmagati, dobiti pravdo: Ter., Ap. idr., vincere iudicio Ci. (o tožniku), vincere iudicium Ci. (o tožencu), vincere sponsione, vincere sponsionem Ci. (gl. spōnsiō), vincere causam suam O. dobiti svojo stvar, Fabio vel iudice vincam H.; zmagati (zmagovati), pre(ob)vladati (pre(ob)vladovati) ob nasprotujočih si mislih ali težnjah: argumentis vincit Pl., Appius vicit, patres vicere eventu comitiorum, vicit tamen ea pars senatus, cui … L., vicit tamen in senatu pars illa, quae … S., victi paucis sententis L. preglasovani; tako tudi: haec sententia vicit L. ali haec sententia vicit in consilio C. ali cum in senatu vicisset sententia, quae … L. je obveljalo; metaf. zmagati, zmoči, pre(ob)vladati, premagati, doseči svoj namen: vicit fortuna rei publicae L., vincet amor O.; kot izraz iz pogovornega jezika: si ita vultis C. no, pa naj velja (pa obveljaj) vaša, vincimus O., vicimus, cui si esse in urbe tuto licebit, vicimus Ci. ep., vicimus et meus est O., vicimus: adsiduas non tulit illa preces Pr., vicisti Pl. prav imaš, viceris Ter., Don. tvoja (ob)veljaj, tvoja naj velja, vincerent … dummodo scirent Suet. naj (ob)velja njihova; z acc. n. (kot notranjim obj.): quae vicerant, publice valebant T. kar so bili dognali. —

II. trans.

1. koga premagati, zmagati (zmagovati) nad kom, premagati (premagovati) koga, zmoči (zmagati) koga, obvladati (obvladovati) koga, nadvladati (nadvladovati) koga, prekositi (prekašati) koga, užugati ipd.: me servulum vicit (sc. verberibus) Ter., vincere Carthaginienses Ci., Gallos C., Gallia, quam bello vicisset C., ius esse belli, ut, qui vicissent (zmagovalci), iis, quos vicissent (premaganci), quemadmodum vellent, imperarent C., urbem pugnando vincere S. fr., omnes gravi proelio vicit N., omnes certamine pedum vincere O.; pri dražbi koga premagati = nabi(ja)ti komu ceno, navi(ja)ti komu ceno, več ponuditi (ponujati) kot kdo: Othonem vincas volo Ci. ep.; v pass.: vinci ab Romano milite assueti L., abiere Romani victores, Etrusci pro victis L. toliko kot premagani, Gallia bello victa C., victi erant quinque proeliis N., hostes victos dare S. premagati, vinceris a timido raptore O.; Othonem vinci posse (pri dražbi) Ci. ep.; nunc victi tristes, … hos illi … mittimus haedos V. spravljeni ob imetje.

2. metaf. koga ali kaj premagati (premagovati), zmagati (zmagovati) nad kom, obvladati (obvladovati) koga, biti kos komu, čemu, starejše zmoči (zmagati), ovlad(ov)ati koga ipd. (o osebah in neživih subj.): si … vincunt aequora navitae H., victum mihi aequor Val. Fl. od mene prepluto, ki sem ga preplul, aliter non viribus ullis vincere … poteris (sc. ramum) V. dobiti, campum turbā vincente Sil. ker je bila množica prevelika za prostor = ker je bil prostor premajhen za množico, victus desiderio Ci., victus somno L., victus libidine, luctu, pudore O., victa labore viae O., victas dedit utilitate manus O. dala se je premagati, vdala se je, corpora victa sopore O., ocelli victi (sc. somno) O., vinci nescia pectora V. nepremagljiva, victa iacet pietas O., victa malis patientia O., viscera vincere flammā V. kuhati, flammam vincere gurgitibus O., dolor vincit invictum virum O., noctem flammis funalia vincunt V. razsvetljujejo, neu turbine venti vincantur (sc. naves) V., victa ratis O., nix, quae Zephyro victa tepente fluit O., annus proventu horrea vincit V. preobtežuje, multa … durando saecula vincit (sc. arbos) V. prečaka, prebije, victa situ … senectus V., lex victa et abrogata L. razveljavljen in odpravljen, victaque concedit prisca moneta novae O., querna glans victa est utiliore cibo O. izpodrinjen, pervigilio … vincantur cibi Plin. se prebavijo, ubi aëra vincere summum arboris haud ullae iactu potuere sagittae V. preleteti po zraku vrh drevesa, iam summas caeli Phoebus (sonce) arces vicerat Val. Fl. je bilo prešlo, vincenda est semita Mart. prehoditi, montes ascensu vincere Cl. preiti, iti čez prelaz; z abstr. obj.: vincere animum Pl., Ci., vincit ipsa rerum publicarum natura saepe rationem Ci., orationem cogitatio facile vincit Ci., ut paene naturam studio vincerent C., vincere difficultates Hirt., ubi regendi spem vicissent (sc. elephanti) L. so bili spodnesli, vincere iram Iust., gemitum T. preglasiti, silentium T. prekiniti.

3. occ.
a) prekositi (prekašati), nadkriliti (nadkriljevati), preseči (presegati, presezati): eam … vicit longitudine Pl., vincere barbaros scelere, hostes crudelitate Ci., ceteros eloquentia Ci., superiores gloriā Ci., exspectationem (opinionem) omnium Ci., beluas morum immanitate Ci., omnes curā, vigilantiā, patientiā, calliditate N., omnes parsimoniā N., aliquem censu O., unctos fugā O., acta patris fortibus actis O., quamlibet mulierculam mollitiā H., odio qui posset vincere regem H., vincere aliquem carminibus V., scribere quod Cassi … opuscula vincat H., stellarum globi terrae magnitudinem facile vincebant Ci.; pesn. z inf.: nec me … vincant in amore columbae dicere Pr. ne bodo mogli bolje povedati, nulli victus … ponere castra Sil. od nikogar ne prekošen, ki ga še nihče ni prekosil v postavljanju tabora, non ullo … amne victus … extendere latius undas Sil. ki je po razširjenosti vodovja ne prekaša nobena reka.
b) koga premagati, preseči, obvladati = razume(va)ti, doume(va)ti, preveriti (preverjati), prepričati (prepričevati), pregovoriti (pregovarjati), pripraviti do česa, ganiti, (o)mečiti, zanesti, omamiti: peccavi, fateor, vincor Ter. doumel sem, labascit victus uno verbo Ter., victus patris precibus L., victus genitor V. vdavši se, po vdaji, victa dea est O., adulescentulus eadem audiendo victus est L. se je pustil prepričati, se je vdal, num lacrimas victus dedit? V. ganjen, carmine victae ferae (sc. Eumenides) O. utešene, potešene, potolažene, uxor Arminii … neque victa in lacrimis neque voce supplex T. niti potrta do solz niti ponižujoča se do prošenj, illius iniuriā victa T. pripravljena do (česa), prepričana, victi irā L. zaneseni, ira victa per preces O., pesn. z loc.: victus animi respexit V. ker mu je hrepenenje prevzelo srce; s finalnim stavkom: ergo negatum vincor ut credam H. dam se pregovoriti (prisiliti), da verjamem, vi tormentorum victis quibusdam, ut falsa adnuerent T. ko so bile nekatere na natezalnici prisiljene pritrditi neresnici (krivo pričati).
c) zmagovito (neovrgljivo) dokazati (dokazovati), izpričati (izpričevati); abs.: si doceo non ab Habito, vinco ab Oppianico Ci.; z obj.: verbis ea vincere V., nec vincet ratio hoc, tantundem ut peccet idemque, qui … H.; z ACI: profecto esse ita ut praedico vera vincam Pl., vince deinde bonum virum fuisse Oppianicum Ci.

žívjeti žívīm, 3. mn. oni žívē, žívi, žívljāh žívljāše, žívio žívjela (ijek.), žíveti žívīm, žíveo žívela (ek.)
I. živeti: živjeti kao bubreg u loju živeti brez skrbi; živjeti na tudi račun, na veresiju, po modi, od danas do sutra, za djecu, u miru, za sebe; živjeti na velikoj nozi živeti potratno; živjeti iz dana u dan; nemati od čega živjeti; živjeti kojekako težko, revno živeti; živjeti i dati drugome da živi; on živi samo za svoj rad; ne živi mi se naveličan sem življenja, sit sem življenja; živjela, živela naša domovina; ovdje živim godinama
II. živjeti se razumeti se: bila tako dva susjeda, živjeli se lijepo, kao braća; ovdje se lijepo živi

ладить uglašati; v red spravljati; shajati, dobro se razumeti s kom;
л. с опасностями biti kos nevarnostim;

недоумевать ne moči razumeti, biti v zadregi, biti v dvomih, imeti pomisleke

ослышаться preslišati, napačno razumeti

осмысливать/осмыслять, осмыслить pravilno razume(va)ti, najti pravi smisel

подразумевать misliti si, razumeti kaj s čim;

расслышать (dov.) razločno slišati, dobro razumeti;
я не расслышал, что вы оказали nisem dobro slišal (nisem razumel), kaj ste rekli

acception [aksɛpsjɔ̃] féminin pomen (besede)

acception d'un mot pomen besede
acception figurée prenesen pomen
sans acception de personne ne glede na osebo
prendre un mot dans son acception la plus large, dans toute l'acception du terme razumeti besedo v njenem najširšem pomenu, v vsem, v absolutnem pomenu besede

addentro

A) avv. znotraj, globoko

B) prep. v:
essere addentro in qcs. biti v nečem doma, dobro se na kaj razumeti, spoznati

affiatare

A) v. tr. (pres. affiato) uskladiti, usklajevati; spraviti v sklad, uigrati

B) ➞ affiatarsi v. rifl. (pres. mi affiato) ujemati se, skladati se:
affiatarsi con nuovi amici ujeti se, razumeti se z novimi prijatelji