Franja

spingere^*

A) v. tr. (pres. spingo)

1. potisniti, potiskati; pritisniti, pritiskati; poriniti, porivati:
spingere avanti porivati, potiskati naprej
spingere dentro potiskati v, noter
spingere fuori potiskati ven
spingere indietro potiskati nazaj

2. pren. upreti, upirati (pogled)

3. pren. priganjati

4. absol. poriniti, porivati se; prerivati se

B) v. intr. pritisniti, pritiskati na, ob

C) ➞ spingersi v. rifl. (pres. mi spingo)

1. prodreti, prodirati; iti

2. pren. drzniti si

split^*3 [split]

1. prehodni glagol
(raz)cepiti, razklati, odcepiti, razslojiti; razdeliti (among med, with s)
figurativno razdvojiti, razcepiti; raztrgati (na kose)
figurativno uničiti
ameriško, pogovorno razredčiti (whisky itd.) z vodo

2. neprehodni glagol
(o ladji) raztreščiti se (ob skalah)
figurativno doživeti brodolom, nasesti (on na)
razklati se, razcepiti se, póčiti, razpočiti se; odcepiti se, odlomiti se; ločiti se, raziti se, ne se spraviti (pobotati) (on gledé, o)
razdeliti se (into v, na)
pogovorno drveti
politika, pogovorno voliti različne kandidate
sleng deliti si (on kaj)
sleng izdati, ovaditi, denuncirati (upon, on koga)

hair-splitting dlakocepstvo
the audience split their sides (with laughing) poslušalci so pokali od smeha
to split a bottle popiti skupaj steklenico
to split the difference sporazumeti se za kompromis, za sredino med zahtevano in ponujeno ceno; vzeti sredino med dvema predlogoma, dvema količinama
to split hairs dlakocepiti
we split the money into equal shares denar smo si razdelili na enake deleže
to split open razklati, razparati
the party split on this point ta točka je bila vzrok razkola v stranki
to split the profits razdeliti si med seboj dobiček
the ship split on the rock ladja se je razbila ob skali
to split straws figurativno dlako cepiti, (preveč) pedantski biti
to split one's vote(s) (ticket) glasovati za kandidate različnih strank

sponge² [spʌndž] prehodni glagol & neprehodni glagol
umivati (se), prati (se) čistiti (se), drgniti (se), treti (se) z gobo
vojska čistiti (cev strelnega orožja); napojiti se; nabirati (morske) gobe
figurativno biti zastonjkar (prisklednik, parazit), živeti na tuj račun, zastonj jesti ali piti, pustiti si plačati (večerjo itd.); iztisniti (kaj) (from iz)

to sponge a dinner zastonj priti do večerje
to sponge on one's friends živeti na račun svojih prijateljev
they sponge on him mora jim plačevati (dajati) za pijačo

spopadajóč se (-a -e se)

A) adj. che si affronta, che si scontra

B) (v adv. rabi) affrontandosi, scontrandosi

sprašèn (-êna -o) adj. čeb. che si è accoppiato (-a)

sprijemajóč se (-a -e se)

A) adj. che si appiccica, che si raggruma

B) sprijemajóč se (v adv. rabi) appiccicandosi; raggrumandosi

spritzen transitiv škropiti, poškropiti; stärker: pobrizgati, obrizgati; Medizin ein Medikament: injicirati (zdravilo, kontrastno sredstvo), dati injekcijo (zdravila); Wein usw.: brizgati, narediti brizganec; Kunststoff: brizgati; intransitiv škropiti, brizgati, Medizin dajati si injekcije; (rennen) skočiti; (ejakulieren) špricniti

spulciare

A) v. tr. (pres. spulcio)

1. obirati bolhe

2. pren. pregledati, prelistati

B) ➞ spulciarsi v. rifl. (pres. mi spulcio) obirati si bolhe

statuō -ere -uī -ūtum (status -ūs : sistere)

1. (trdno) postaviti (postavljati): navem Pl. ladjo usidrati (zasidrati), signa domi pro supellectile statuere Ca. ap. Prisc., aciem artē statuere S., nec explicare quicquam nec statuere poterant nec quod statutum erat manebat omnia perscindente vento L., equum ita statuit Cu., crateras magnos statuunt V., ubi pro rigidis calamos statuēre columnis O., statuere signum Val. Max. (o praporščaku), boves Pr., errantes aquas Arn. ustaviti; na vprašanje kam? ali kje?: patrem eius ante oculos Ci., bovem ante aram L., ante aras iuvencum V., puer quis … ad cyathum statuetur … ? H., horologium ad aedem statuere Plin., equum Curtius in vado statuit L. je postavil (spravil) na (v) plitvino, captivos montanos vinctos in medio statuit L., statuitur Lollius in illo … convivio Ci. Lolij se privede … , Lolija privedejo … , statuere in terra arcum Cu., ratem in oris Val. Fl., perticam supra praetorium Cu., Aenean … castris statuēre cruentum V. so privedli (pripeljali) nazaj v tabor, ea prima ruentīs pugna loco statuit Teucros V. je ustavila bežeče Tevkre, Marium si quis eo loci statuisset Val. Max.; z dvojnim acc.: (sc. Syrum) capite pronum in terra statuerem Ter.; pesn.: agro qui statuit meo te triste lignum H. ki te je vsadil; occ. (pokonci) postaviti (postavljati), staviti, (z)graditi, (se)zidati, ustanoviti (ustanavljati), utemeljiti (utemeljevati), narediti (delati), izdelati (izdelovati): pali statuti Varr., statuere aram (aras) Pl., Ci., V., O., statuam Pl., Tit. ap. Char., Ci., Plin., tropaeum Ci., rem Ci. podpreti, tabernaculum N. ali tabernacula C., L. razpe(nja)ti, postaviti (postavljati), opera N., tumulum V. narediti, pedamenta iacentia Col., obeliscum Plin., moenia V., urbem, quam statuo, vestra est (attractio inversa) V., regnum Ci., sedes alicui Iust.; kot adj. pt. pf. statūtus 3 veliko (visoko) postavo imajoč, velik (visok) stas imajoč, velike (visoke) postave, velikega (visokega) stasa, postaven, stasít: ad Silanum senem, statutum … Pl.

2. metaf.
a) za gotovo imeti (smatrati, šteti), zatrdno meniti, misliti (si), predstavljati si: z acc.: cuius ego patrem deum ac parentem statuo fortunae ac nominis mei Ci., Pompeius hunc hospitio suo dignissimum statuit Ci., quod si rectum statuerimus Ci., qui summum bonum statuit Ci.; z ACI: nos nostram causam perfacile quoivis (= cuivis) probaturos statuebamus Ci., sic statuo et iudico, neminem omnium tot et tanta … habuisse ornamenta dicendi Ci., Caesar non expectandum sibi statuit, dum … C., statuit sibi nihil agitandum S.; abs.: ut mihi statuo, ut ego mihi statuam Ci.
b) postaviti (postavljati) = določiti (določati, določevati), uvesti (uvajati), vpelj(ev)ati, uravna(va)ti, utemeljiti (utemeljevati), odrediti (odrejati): pretium arti, finem orationi Ter., consilii sibi finem Ci. ep., finem cuppedinis Lucr., modum diuturnitati imperii, modum alienae industriae Ci., modum cupidinibus H., improbis autem poena statuenda est Ci., statuere iura Ci., ius aequabile in omnibus Corn., pacis legem universae Graeciae Iust., earum rerum, quas Caesar statuisset Ci. ep., senatus … ceterae multitudini diem statuit S. je postavil dan, je določil rok (datum), dies insidiis statuitur S., statuere diem comitiis L., dies statutus, die statutā L., diebus statutis Suet., ad statutam horam L., statuto tempore Cu., Iust., quaedam statutum anni tempus habent Plin., ad tempus locumque colloquio statuendum L., statuto loco Ci., statuere documentum, ne … Ci. ep., statuere exemplum (gl. exemplum) Pl., Ter., Ci., Corn. drugim (v opozorilo, opomin, svarilo) postaviti (dati) za zgled; z dvojnim acc.: arbitrum me statuebat Ci. ep., statuere aliquem regem Cu. postaviti koga za kralja, propriae telluris horum natura neque illum nec me statuit H. ni naredila za gospodarja lastnega zemljišča niti njega niti mene; s finalnim stavkom: quā (sc. tabulā) civitates … Cretensium vectigalibus liberantur statuiturque, ne post M. Brutum pro consule sit Creta provincia Ci.; z odvisnim vprašanjem: tot homines … statuere non potuisse, utrum diem tertium an perendinum … dici oporteret Ci., ego vix statuere apud animum meum (sam pri sebi) possum, utrum peior ipsa res an peiore exemplo agatur L.
c) skleniti (sklepati), odločiti (odločati) se, nameniti (namenjati) se: sic habuisti statutum cum animo (sam pri sebi) … , indices reicere Ci., Caesar … proelio supersedere statuit C., statuit cum eis praesens agere S., ferro igitur eam arcere contumeliam statuunt L., statuerunt belli facere finem N., velle mori statuit O.; z odvisnim vprašanjem: ipsi primi statuerent apud animos (sami pri sebi), quid vellent L., nondum statuerat, conseraretne eum necne N.; s finalnim stavkom: Pl. idr., Athenienses cum Persarum impetum nullo modo possent sustinere statuerentque, ut urbe relictā … naves conscenderent Ci., statuunt, ut decem milia hominum … in urbem mittantur Ci., statuisse Vitellium, ut Germanicas legiones in Syriam ad militiam opulentam quietamque transferret T.; occ. (kot sodnik) odločiti (odločati, odločevati), izreči (izrekati) sodbo, razsoditi (razsojati), ukreniti (ukrepati): res privatas O., triste aliquid O. hudo (ostro) sodbo izreči, de capite civis Romani statuere Ci., vos de crudelissimis parricidis quid statuatis cunctamini? Ci., cum de P. Lentulo ceterisque statuetis S., satis visum de Vistilia statuere T., Claudius causis rebellionis auditis ius statuendi etiam de procuratoribus dederat T., ne quid gravius in fratrem statueret C., etiam in Pompeiam Macrinam exilium statuitur T. tudi Pompeja Makrina je obsojena na pregnanstvo, tudi Pompejo Makrino zadene obsodba na pregnanstvo, crudeliter statuere in aliquem Iust., quos contra statuas Ci.; z ACI: statuunt neminem esse potiorem quam Abdalonymum Cu.; evfem.: ii, qui de se statuebant T. ki so si sami sodili = samomorilci. — Od tod subst. pt. pf. statūtum -ī, n odlok, sklep, ukrep: secundum dei statutum Lact., quarum (sc. Parcarum) legibus ac statutis parēre omnes deos necessitas cogit Lact.

stȁviti -īm
I.
1. dati: staviti što na svoje mjesto, svoj potpis na što; staviti koga na muke; staviti što na glasanje, koga pod policijski nadzor; staviti što izvan zakona, na dnevni red; staviti što na papir, na hartiju; staviti što na sito, na rešeto
2. postaviti: staviti zarez; staviti jelo na sto, što na ugled
3. naložiti: staviti komu što u zadatak
4. položiti: staviti sve na kocku; staviti nekome nešto na srce, na dušu
5. zamisliti si: stavimo da ti nisi došla, šta bi onda bilo
6. razveljaviti: staviti zakon izvan snage; staviti do znanja na znanje dati; staviti u novine objaviti v časniku; staviti na raspolaganje dati na voljo; staviti u pogon pognati (stroj)
II. staviti se
1. postaviti se: staviti se na čelo pobune; staviti se na čiju stranu, na čije gledište; staviti se na svoje noge; staviti se s kim na istu nogu izenačiti se s kom, zavzeti isto stališče
2. spomniti se: ne mogu se staviti šta je to bilo

sterzare¹ v. tr. (pres. stērzo)

1. avto upravljati, voziti

2. skreniti, zaviti

3. pren. pog. (nenadoma) premisliti si

stikajóč se (-a -e se) adj. che combacia, che connette; che si incontra, che viene a contatto

stipulor -ārī -ātus sum (stipulus) stipulārī pravzaprav = z denarjem dolgovati, denarno poslovati: cum spondetur pecunia, stipulari dicitur Fest.; od tod

1. da(ja)ti si kaj slovesno (formalno) obljubiti, izgovoriti (izgovarjati) si kaj, z dogovorom ali pogodbo si zagotoviti (zagotavljati) pravico do česa, stipulírati: Iuv., Icti. idr., nullumst periclum, quod sciam, stipularier (= stipulari), ut concepisti verba Pl., stipulantur paucis exceptis verbis Varr., reliquum est, ut stipulatum se esse dicat Ci., quod stipulanti spoponderam Col.

2. na zahtevo obljubiti (obljubljati), obetati, obečati (obečavati), obvezati (obvezovati) se, zavezati (zavezovati) se, prevze(ma)ti nase kako obvezo (obveznost): Icti., quas (sc. usuras) non erat stipulatus Dig.; s pass. pomenom: Suet. fr., haec pecunia necesse est … stipulata sit Ci.

stocker [stɔke] verbe transitif dati v skladišče, uskladiščiti; delati si, napraviti si zalogo, rezervo

stocker des produits alimentaires napraviti si zalogo, rezervo živil
stocker pour spéculer delati si zalogo za špekuliranje

stomachful [stʌ́məkful] samostalnik
poln želodec; zadostna količina
figurativno kolikor si kdo poželi

străduí -iésc vr. prizadevati si, (po)truditi se

strain² [stréin]

1. prehodni glagol
nategniti, napeti; (pre)napenjati, pretegniti, (i)zviniti, izpahniti

to strain a rope nategniti vrv
to strain every nerve napeti vse živce, vse od sebe dati
to strain one's eyes prenapenjati si oči
to strain a muscle nategniti si mišico
to strain one's wrist izviniti si zapestje; tehnično upogniti, zverižiti, (preveč) raztegniti, deformirati, preoblikovati; forsirati, silo delati; prekoračiti, preveč zahtevati, precenjevati, previsoko oceniti
to strain the law silo delati zakonu (pravici)
to strain the meaning of a word forsirati, silo delati pomenu besede
to strain a point predaleč iti
to strain the truth po svoje resnico prikrojiti
to strain one's credit (one's powers, one's rights) prekoračiti svoj kredit (svoja pooblastila, svoje pravice)
to strain one's strength precenjevati svojo moč; precediti, filtrirati, pasirati (tudi out)
to strain out coffee grounds (pre)filtrirati kavino goščo; (močno) stisniti (to k), objeti; zastarelo (pri)siliti, primorati, priganjati

2. neprehodni glagol
vleči, trgati; (do skrajnosti) se napenjati, si prizadevati, se truditi (for, after za)
stremeti (for, after po)
upogniti se, (s)kriviti se, zviti se; teči, curljati skozi, pronicati (o tekočini); ustrašiti se (at pred)
osupniti, ostrmeti, ustaviti se (at ob)
imeti preveč pomislekov

the dog strains at the leash pes vleče (za) vrv
he strains too much after effect on preveč stremi, se lovi za efekti
the ship strained in the heavy sea ladja se je krivila v razburkanem morju
to strain at a gnat pri malenkostih se obotavijati (se obirati)
he is straining under the load šibi se pod bremenom

streben stremeti (nach k), siliti, gnati se, prizadevati si za (dahin/nach/zu za)

strémiti strêmīm (rus.)
1. težiti za čim, prizadevati si za kaj, gnati se za kaj: u fabrikama je krčila sebi put radnička klasa koja je stremila ka demokratizaciji svih oblasti života
2. hiteti: ona korača prva, stremi naprijed
3. hrepeneče upirati pogled(e): kako nam pogledi preko mora streme, kako naša usta sad od sreće neme
4. pripravljati se za napad, naskok: i kao tigar što na lava stremi, zadršće

strive^* [stráiv] neprehodni glagol
prizadevati si, truditi se, težiti (after k)
tekmovati (with z)
boriti se (for za)
ogorčeno se biti, upirati (against čemu)
prepirati se, pričkati se

to strive against fate boriti se proti usodi
to strive against the stream plavati proti toku (tudi figurativno)
to strive for success truditi se za uspeh
he strove to get there first trudil se je, da bi prvi prispel tja