Franja

dojavljívati -jàvljujēm
1. sporočati, naznanjati
2. peljati živino s paše: momčić dojavljuje ovce

dojédati -am završavati s jelom, završavati obrok

dokobèljati se -ām se s težavo priti, dokotehati se

dȍkōlan -lna -o, dȍkōlan dȍkōna dȍkōno
1. brezdelen, brez dela: ako ste dokolni, pročitajte ovo
2. časarski, potraten s časom: gledati na sastanak kao na -u stvar
3. prazen: tu nam je ostalo još -o mjesto

dòkrušiti -īm prebiti se s kruhom do novine

doleō -ēre, doluī, dolitūrus (prim. dolāre, dōlium, dēlīt)

1.
a) (o udih) boleti, boleč biti: Pl., Ca., Aus., nihil dolet nisi pes; possunt oculi, potest caput, latera, pulmones, possunt omnia Ci., pes cum dolet aegri Lucr., circa dentem, qui doleat Plin., si (caput) a sole doleat Plin., tudi: vulnus mihi dolet Mart.
b) (o osebah) bolečino (-e) trpeti, bolečino (-e) (ob)čutiti: nequeo caput tollere, ita dolui itaque nunc doleo Pl.; brezos. (z dat.) = koga boli: mihi dolet, cum ego vapulo Pl., si stimulos pugnis caedis, manibus plus dolet Pl.; osebno z acc. α) dolere aliquid bolečino v (na) čem (ob)čutiti (sl.: koga kaj boli): graviter oculos dolui Fr., doluisse te inguina cognosco Fr., caput, ventrem meum doleo Vulg. β) dolere aliquem bolečino povzročiti (povzročati) komu, do živega priti (iti) komu: frigida Eoo me dolet aura gelu Pr.

2. duševno
a) (o osebah) bolečine (-o) (ob)čutiti ali trpeti, tudi samo trpeti, vznemirjati se, mučiti se, žalostiti se, žalovati nad kom, nad čim, po kom, po čem, obžalovati kaj, žal biti komu koga, česa; abs.: difficile est tacere, cum doleas Ci., numquam dolituri V. neobčutljivi, delenire dolentem H. žalostnega; z abl.: et laetari bonis rebus et dolere contrariis Ci., d. delicto Ci. obžalovati prekršek, kesati se ga, doleo tantā calamitate miseriāque sociorum Ci., nostro doluisti saepe dolore (našo otožnost) V., laeso doluere Metello H., quamquam parum iniuriis civitatis suae doluerit L., d. successu O., morte Plin. iun.; s praep.: doleo ab animo, ab oculis, ab aegritudine Pl., d. de Hortensio Ci., rapto de fratre H., de pellice vera O., d. ex me Ci. ep., d. ex (zaradi) commutatione rerum C., pro gloria imperi S., pro aliquo Sen. ph., Lact., id, propter quod dolet Ci., d. in tam gravi vulnere Ci., in amore Pr., in propria orbitate Eutr.; z inf.: Cl., vinci dolens Hercules H.; z ACI: Lucr., nos dolet vivere Ci., dolui pacem repudiari C., dolebam rem publicam esse perituram Ci., suos ab se liberos abstractos obsidum nomine dolebant C.; s kavzalnim stavkom: doluisse se, quod populi Romani beneficium sibi … ab inimicis extorqueretur C., doleo, quia doles Lucceius in Ci. ep., a quoquam quod sit servata, dolebis O.; s kondicionalnim stavkom: doliturus, si (haec) placeant spe deterius nostrā H.; z notranjim obj. (acc. neutr. pron.): ut illud dolerem civitatem oppressam fuisse Ci., si id dolemus, quod (da) … Ci., id doleo, quod … Cat.; trans.: O., Dionis mortem d. Ci., quia meum casum luctumque doluerunt Ci., quasi dolens eius casum S., tuam vicem doleo Ci., L. iz srca te mi je žal, se vicem eorum dolere quod … Suet. da jim izreka svoje sožalje, quod ceteri dolere solent, ego laetor S., hoc factum d. Lamp. jeziti se nad … ; z dvojnim sklonom (acc. in abl.): at pia nil aliud quam me dolet exsule coniunx O.; redko pass.: laetandum magis quam dolendum puto casum tuum S., poena dolenda venit O.
b) o pooseb. α) bolečino (ob)čutiti, trpeti, žalostiti se: iniecta monstris Terra dolet suis H. Zemlja trpi, da leži na … , constitit ad ramos mitis Lucina dolentes O. β) boleti koga, žal biti komu česa; z dat.: animus mihi dolet Pl., id mihi vehementer dolet Ter., dolet dictum alicui Ter., dolet huic illud, quia … Ci., meus casus tibi dolet Aurel. ap. Fr.; kot subst. pt. pr.: dictitare … alia praeterea … illis dolentia S. boleče besede; brezos.: mihi dolebit, si … Pl., cui placet, obliviscitur, cui dolet, meminit Ci., dolet mihi, quod tu nunc stomacharis Brutus in Ci. ep. žal mi je, da … — Od tod adj. pt. pr. dolēns -entis bolesten, žalosten: nil vidisse dolentius O.; adv. dolenter bolestno, z žalostnim srcem, otožno, s prisrčnim sočutjem: dolenter causam agere, d. hoc dicere Ci., d. dici (opisovan biti) Ci., d. ferre (z ACI) Val. Max. ali haec ferre Plin. iun., necessario deplorandum Ci.

dolgoúhec -hca i dolgoúšec -šca (u̯g) m dugouško, životinja s dugim ušima

dolgozób -a -o (u̯g) dugozub, s dugim zubima

dolìgati -ām dial. peti s tremolirajočim glasom: doligaju i dozivaju se čobani

dòlija ž (t. dolu) zastar. čaša, s katero se nazaravlja

dolly [dɔ́li]

1. samostalnik
lutka
sleng lahkoživka; perača

2. prehodni glagol
tolči s peračo; izpirati ali drobiti rudo

dolókati dòlōčēm peti s tremolirajočim glasom: moj govedar cio dan samo določe, a ne pazi u blago

domágati se dòmāžēm se domagati se, s prizadevanjem dosegati: domagati se nasljedstava preko sudova

dome² [doum] prehodni glagol & neprehodni glagol
pokriti s kupolo; bočiti se kot kupola

dôme [dom] masculin kupola; cerkev s kupolo, stolnica

(poétique) le dôme du ciel nebesni svod; géographie nizka, okrogla gora

domed [dóumd] pridevnik
s kupolo pokrit

dopisováti -ujem
I.
1. dopisivati: dopisovati v Delo, Politiko
2. dopisivati, dodavati napisanome: dopisovati podatke
II. dopisovati si dopisivati se, voditi prepisku s kim

Doppelachter, der, Sport osmerec s parnimi vesli

Doppelvierer, der, Sport četverec s parnimi vesli

dornenbesetzt trnast, porasel s trni