Franja

obezumljívati -ùmljujēm
I. pripravljati koga ob pamet, odvzemati komu pamet, razum
II. obezumljivati se biti ob pamet

oprémati òprēmām
I.
1. opremljati: opremati vojsku, brod
2. pripravljati na pot: brzo svoje konje opremajte
3. pošiljati: oni svoje ljude opremaju u Carigrad
II. opremati se
1. opremljati se
2. pripravljati se na pot

orazumljívati -ùmljujēm (se) pripravljati k pameti, prihajati k pameti

ordinare

A) v. tr. (pres. ordino)

1. urediti, urejati; razporediti, razporejati; razvrstiti, razvrščati:
ordinare i libri sullo scaffale razporediti knjige po polici

2. ukazati; naročiti, naročati; predpisati:
ordinare un caffè naročiti kavo
ordinare una medicina predpisati zdravilo

3. relig. ordinirati, posvetiti, posvečevati v duhovnika

B) ➞ ordinarsi v. rifl. (pres. mi ordino)

1. razvrstiti, razvrščati se; razporediti, razporejati se

2. knjižno pripraviti, pripravljati se

ozloglašívati -glàšujēm pripravljati koga ob dobro ime, obrekovati koga: ozloglašivati koga

paritō -āre (frequ. k parō²) ravnokar se pripravljati, nameravati (nameniti se, namenjen biti, kaniti, v mislih imeti, misliti) Pl. (z inf. ali ut).

parō² -āre -āvī -ātum (prim. pariō)

1. pripraviti (pripravljati), priravna(va)ti, prilagoditi (prilagajati), prirediti (prirejati), opremiti (opremljati), urediti (urejati), ukrepati, pripraviti (pripravljati) se na kaj, za kaj; abs.: Pl., Ter., Romani festinare parare S. ukrepajo; z obj.: Ter., S., H., T., Q., Pr., Hier. idr., convivium, insidias, ludos, navem Ci., turres, falces C., bellum C., N., bellum ante audierunt geri quam parari Ci., fugam Ci. pripravljati se na beg, iter C. ali se ad iter L. ali (abs.) ad iter L. pripravljati se na beg, se proelio Iust., alicui necem L. streči komu po življenju, deinde cur quicquam contra leges parasti? Ci.

2. z inf. (prav zdaj) pripravljati se, nameravati, nameniti se, namenjen biti, kaniti, v mislih imeti, misliti: Enn. ap. Varr., Ter., H., Iust., T. idr., liberos exstinguere parabant N., litteras Romam mittere parabam Ci., Labienum adoriri parabant C., in Apuliam … proficisci parabat L., caput orantis nequiquam et multa parantis dicere deturbat terrae V.; v enakem pomenu tudi s finalnim stavkom: animo virili ut sis, para Ter., deos paravisse, ne … Pl. so tako uravnali (uredili) … ; impers.: si ita naturā paratum (uravnano) esset, ut ea dormientes agerent Ci.

3. pridobi(va)ti (si), nabaviti (nabavljati) (si), oskrbeti (oskrbovati) (se), preskrbeti (preskrbovati) (se), priskrbeti (priskrbovati) (si), pripraviti (pripravljati) si, skupaj spraviti (spravljati), zb(i)rati: divitias O., argentum Ci., exercitus S., non modo pacem, sed etiam societatem L. skleniti, praesidium senectuti Ci.; o osebah: amicos, testes Ci.; subst. pt. pf. parāta -ōrum, n pridobljeno imetje, posestvo: H.; occ. priskrbeti (priskrbovati) si z denarjem = kupiti (kupovati): S. idr., hortos, praedia, mancipia Ci., iumenta immenso pretio C., servus argento paratus L. — Od tod adj. pt. pf. parātus 3, adv. -ē

1. pripravljen, gotov: Ter., Plin., Plin. iun. idr., omnia sibi parata et prompta esse C., sedes paratae V., victoria L. lahko dobljena, mors O., domus ali urbs V. pripravljen za sprejem; occ. pripravljen = naréd, pri rokah, na voljo, na razpolago: naves, quae forte paratae, corripiunt V., philosophi habent paratum, quid de quaque re dicant Ci.; z ad: omnia sibi esse ad bellum apta ac parata C., ad bella omnia parata Cu., famulae ad talia sacra paratae O. nameščene (pripravljene) za … ; pesn.: rictus in verba paratus O. pripravljena (hoteča) govoriti; z dat.: parata semper appulsui frons (sc. prorae) T., p. itineri ac proeliis Cu.

2. (o osebah) (z vsem srcem, odločno) pripravljen, namenjen, odločen, vóljen (volján), pri volji, naréd: sic animo paratus C. ali ita sum animo paratus Plancus in Ci. ep. take volje, tako razpoložen, v takem razpoloženju, ut animo essent parati in posterum (za bližnjo prihodnost) C., animo paratior Auct. b. Alx., sese esse paratos Auct. b. Afr., omnium esse militum paratissimos animos C., ad omnia mulieris negotia paratus Ci., paratiores ad omnia pericula subeunda esse C., homo ad omne facinus paratissimus Ci., paratus ad navigandum Ci. pripravljen vkrcati se; prim. navis parata ad navigandum C. odpluti, za odplutje; pesn. in poklas.: animus in utrumque paratus V., paratus in omne obsequium Suet., in obsequium parentis T. (Dial.); z dat.: Q., acies parata neci V., animus sceleribus paratus T., milites parati castris ponendis L., miles ipsi adeo paratus (vdan), ut … T.; z inf.: V., facere paratus N. odločno namenjen, quod parati sunt facere Ci., se iterum paratum esse decertare C., vos servire magis quam imperare parati estis S., quod pericula subire paratissimus fueris Ci.

3. (dobro) pripravljen na (za) boj, gotov (odločen) za boj: se parem non esse paratis adversariis N., facilius est imprudentem quam paratum opprimere N., exercitus paratus atque instructus C. ali instructus paratusque L., provincia paratissima Ci., naves paratissimae C.; z ab (glede na kaj): si paratior ab exercitu esse Caelius in Ci. ep., cum deûm benignitate ab omni re (v vsakem oziru) sumus paratiores Plancus in Ci. ep.; s contra (pren.): optime contra fortunam (udarce usode) paratus Ci. ep.

4. dobro pripravljen, izučen, izšolan, izurjen, vešč: itane huc paratus advenis? Ter., paratus atque instructus Ci., paratus et meditatus, paratus meditatusque Ci., nos paratiores reperiet quam putabat Ci., ad dicendum venire magis audacter quam parate Ci., paratius atque accuratius dicere Ci., diligentius paratiusque venire (sc. ad accusandum) Ci., paratissime respondere Plin. iun. zelo dobro pripravljen na odgovor, id si parate curavi ut canerem Pl. skrbno, natančno; z ad: ut ad partes (na svojo vlogo) paratus veniat Varr., Hernicos ad partes paratos (sc. esse) L. so se dobro naučili svojo vlogo, so se dobro izurili v svoji vlogi, omne tempus in his studiis consumpsi, quo paratior ad usum forensem … esse possim Ci.; z in z acc.: in omnes causas paratus Q.; z in z abl.: in iure paratissimus Ci.; s samim abl.: paratus simulatione T. vešč pretvarjanja, mojster pretvarjanja.

5. kupljen: servi aere parati S.

parturiō -īre -īvī (desid. k pariō)

1. hoteti (po)roditi, pripravljati se na porod, na porodu biti, biti v porodnih bolečinah: Ter., Suet. idr., nato parturientis (porodnice) ades O., canis parturiens Ph. koteča; (o kokoših) nesti: Varr.; pren.: parturit ager V. hoče roditi (sadove), zeleni, arbos V. poganja; preg.: parturiunt montes, nascetur ridiculus mus H. ali mons parturibat gemitus immanes ciens … : at ille murem peperit Ph. „tresla se je gora, rodila se je miš“ (o velikih pripravah in majhnem uspehu; prim. gr. ὤδινεν ὄρος, τὸ δ' ἔτεκε μῦν).

2. pesn. roditi (rojevati), prinesti (prinašati): Germania parturit fetus H., Notus p. imbres H., Liberum Plin., ante colles parturiebar Vulg.

3. metaf.
a) kaj v mislih nositi, imeti, skrivoma snovati, kaniti, nameravati, namenjen biti, namen imeti: quod diu parturit animus vester, aliquando pariat L., dolor populi pariat, quod iam diu parturit Ci., conceptum periculum res publica parturit Ci., minas p. O.
b) v skrbeh biti, tesno biti komu pri srcu: parturiat unus pro pluribus Ci., iam misellam puellam parturibam Ap.

Opomba: Sinkop. impf. parturibam: Ap., parturibat: Ph., Fulg.; pf. parturivit: Ambr.

pobíjati pòbījām
I.
1. zabijati: pobijati kolje u zemlju
2. pobijati: pobijati cijene životnim namirnicama, tude mišljenje; po sata je grad pobijao polja
3. klepati mlinski kamen
4. teptati, pripravljati gumno za vršenje
II. pobijati se pobijati se, potikati se: pobijati se po svijetu

pokrétati pòkrēćēm
I.
1. premikati, gibati: pokretati rukama
2. poganjati: pokretati stroj, mašinu
3. razgibavati
4. sproževati: pokretati svakojaka pitanja
5. pripravljati do
6. ustanavljati: pokretati novine, kulturne ustanove
7. povzdigovati
II. pokretati se premikati se, gibati se

pomamljívati -màmljujēm
I. pripravljati do besnosti, spravljati v besnost
II. pomamljivati se
1. besneti
2. neutešno hrepeneti

prep [prep]

1. samostalnik
britanska angleščina, sleng priprava; pripravljalna šola

2. neprehodni glagol
ameriško pripravljati se (for za univerzo)

presjédati prèsjēdām, prèsjedati -ām (ijek.), presédati prèsēdām, prèsedati -ām (ek.)
1. presedati: to mi presjeda, jelo mi presjeda u grlu
2. pripravljati komu zasede: nekome je utekla žena, pa se skupila potjera za njom i presjedali su je putem

raspijèvati ràspijevām (ijek.), raspévati ràspēvām (ek.)
I. razveseljevati, pripravljati do petja: raspijevati koga; udovici srce raspijevah
II. raspijevati se peti, prepevati

rasplakívati -plàkujēm
I. pripravljati v jok
II. rasplakivati se jokati se

read^*2 [ri:d]

1. prehodni glagol
brati, čitati, razbrati; prebrati, prečitati (off, through)
(raz)rešiti, reševati (uganke); preučiti (up)
razlagati, tolmačiti, pojasnjevati; predavati, učiti (s čitanjem), seznaniti koga s pisateljevimi mislimi; napoved(ov)ati, prerokovati; zvedeti, doznati (iz časopisa); študirati; uspavati koga z branjem (into, to sleep)
(o toplomeru) (po)kazati, (za)beležiti

to read s.th. to s.o. čitati komu kaj
to read to oneself čitati zase (skrivaj)
to read s.o. like a book figurativno točno koga spregledati (spoznati, razumeti)
to read a dream razlagati sanje
to read s.o.'s face brati komu na obrazu
to read s.o.'s fortune prerokovati komu prihodnost
to read law študirati pravo
with whom do you read Greek? pri kom študirate grščino?
read the letter to yourself preberite si pismo
he had read himself asleep zaspal je bil pri branju
to read music brati note, igrati po notah
to read a manuscript oceniti, recenzirati rokopis
to read s.o. a lesson ošteti koga, brati komu levite
do you read me? me razumeš?
how do you read this passage? kako razumete ta odstavek?
to read oneself blind (to sleep) oslepeti (zaspati) od branja
to read the riot act dati zadnje svarilo o posledicah slabega vedenja (npr. pri izgredih, demonstracijah pred vojaškim posegom)
to read s.th. into a text hoteti brati v besedilu nekaj, česar v njem ni
parlament the bill will be read tomorrow for the second time zakonski osnutek bo jutri drugič v razpravi
she likes being read to ona ima rada, da ji kaj berejo
the thermometer reads 30° C in the shade termometer kaže 30° C v senci

2. neprehodni glagol
brati, čitati; dati se brati; glasiti se; zvedeti z branjem, brati (about, of o)
študirati, učiti se, pripravljati se, pripraviti se za izpit (for za)

he is reading for the bar študira za advokaturo
to read between the lines brati med vrsticami
to read for an examination študirati za izpit
to read for a degree pripravljati se za diplomski izpit
to read for honours pripravljati se za rigoroz
the book reads well knjiga se dobro bere
his silence is to read as consent njegov molk je treba razumeti kot privolitev
this ticket reads for Leeds ta vozovnica velja za Leeds
it reads like a novel to se bere kot roman
it reads as follows (to) se glasi takole

settle² [setl]

1. prehodni glagol
naseliti (koga), nastaniti, kolonizirati, stacionirati, namestiti; urediti; poravnati, plačati; pomiriti (koga); prepričati z argumenti; utišati; likvidirati (koga), ubiti; oskrbeti, oskrbovati; spraviti v red, urediti, izgladiti, poravnati (prepir); rešiti (vprašanje), razpršiti (sumničenja), urediti zadeve (zlasti pred smrtjo), prenesti, prepisati (to, on, upon na)
določiti (dediče), voliti; dogovoriti se (o čem), določiti; utrditi (cesto); prenesti, prepisati (on na)
(refleksivno) posvetiti se; predati se

2. neprehodni glagol
naseliti se (in America v Ameriki)
nastaniti se, ustanoviti si lasten dom, sesti (to k)
umiriti se, zbati se, ustaliti se (vreme); usesti se, potoniti; spustiti se (on na)
razbistriti se, očistiti se; odločiti se (upon za)
dogovoriti se, sporazumeti se, obračunati (with z)
pripravljati se (for za, na)

to settle the agitation pomiriti razburjenje
to settle an annuity on s.o. določiti komu rento (penzijo)
to settle the bill poravnati, plačati račun
will you settle for me? boš plačal zame?
to settle with one's creditors poravnati se z upniki
to settle a dispute poravnati spor
to settle s.o.'s doubts razpršiti komu dvome
it is as good as settled to je toliko kot dogovorjeno
we settled the old lady in her armchair posadili, namestili smo staro gospo v njen naslanjač
to settle one's mind pomiriti se; odločiti se
things will soon settle into order stvari se bodo kmalu uredile
to be settled in a place biti nastanjen, bivati v nekem kraju
to settle a price dogovoriti se o ceni, določiti ceno
that settles the question, that settles it s tem je stvar urejena, opravljena
he settled all his property on his children vse svoje premoženje je volil otrokom
they settled on selling odločili so se za prodajo
the weather is not settled yet vreme še ni ustaljeno
to settle accounts with s.o. (zlasti; figurativno ) obračunati s kom

slubber² [slʌ́bə] prehodni glagol & neprehodni glagol
umazati, zamazati; skrpucati (delo), zmašiti (delo), na hitro narediti, nerodno se pripravljati (k čemu)

strémiti strêmīm (rus.)
1. težiti za čim, prizadevati si za kaj, gnati se za kaj: u fabrikama je krčila sebi put radnička klasa koja je stremila ka demokratizaciji svih oblasti života
2. hiteti: ona korača prva, stremi naprijed
3. hrepeneče upirati pogled(e): kako nam pogledi preko mora streme, kako naša usta sad od sreće neme
4. pripravljati se za napad, naskok: i kao tigar što na lava stremi, zadršće

study² [stʌ́di] prehodni glagol
učiti se (česa), študirati; skrbno, natančno preučevati; brati; poskušati se naučiti na pamet (vlogo); pripravljati se za izpit (iz česa); pazljivo ogledovati, opazovati; posvetiti pozornost (čemu), paziti (na kaj); prizadevati si, skušati ugoditi (komu)
neprehodni glagol
študirati, baviti se s proučevanjem; učiti se
zastarelo razmišljati, premišljati, iskati; prizadevati si, truditi se, vzeti si za cilj

to study for the bar študirati pravo
to study the ground preučevati teren
to study a part študirati, učiti se na pamet vlogo
to study s.o. uganiti želje kake osebe
he studied for an excuse iskal je izgovor