Franja

privlašćívati -vlàšćujēm prilaščati si

prizájmiti prìzājmīm
1. posoditi: ako si mu u ovom posliću prizajmio svoje perce
2. izposoditi si: da mi je od koga prizajmiti veću sumu novaca

prižénjenec (-nca) m chi si è sposato; sposo

pȑljkati -ām ekspr. brkljati, dajati si opravka z drobnimi deli

probírati pròbīrām, pròbirati pròbirēm prebirati si, izbirati: žedan konj vode ne probira

procacciare v. tr. (pres. procaccio) priskrbeti; prizadevati si:
procacciarsi qcs . priskrbeti si kaj

procurar skrbeti za, preskrbeti; upravljati, voditi; pospeševati; skušati, prizadevati si, truditi se

procura conseguirlo prizadeva si to doseči
procurar sólo para sí le na svojo korist misliti
procurar por alg. zavzeti se za koga

pročástiti se pròčastīm se gostiti se, privoščiti si: pošto su se nekoliko dana pročastili; baš smo se lijepo pročastili kod našega susjeda

prodigare

A) v. tr. (pres. prōdigo)

1. (velikodušno, obilno) darovati

2. pren. (darežljivo) dajati:
prodigare lodi a qcn. koga obsuti s pohvalami

B) ➞ prodigarsi v. rifl. (pres. mi prōdigo) prizadevati si, žrtvovati se:
prodigarsi per soccorrere i terremotati prihiteti na pomoč žrtvam potresa

pro-ficīscor, proficīscī, profectus sum (incoh. k proficere „začenjam se odpravljati“)

1. odpraviti (odpravljati) se, dvigniti (dvig(ov)ati) se, odriniti, napotíti (napótiti) se, upotíti (upótiti) se, napotováti se, odpotovati, iti, oditi (odhajati), kreniti, odriniti (naspr. redire, reverti): statim proficiscitur S., quae ad proficiscendum pertinerent, comparare C., proficisci cum classe C., navibus, classe N.; toda cum exercitu N., cum aliquo S., proficiscuntur Pisandro duce N. odrinejo po morju, navis proficiscitur Ci. odpluje, odplove, odjadra, odrine; izhodišče: domo N., Athenis N., Vell., Stagirā, Scythiā Cu., portu L., ex portu C., ex Siciliā C., a Persepoli Cu., unde (sc. naves) erant profectae C.; smer: Athenas Cu., Aegyptum Ci., in Mediam Cu., omnibus copiis ad Ilerdam C., ad Italiam Eutr., Romam versus Ci., ad eam domum Ci., ad caelum (o umirajočih) Ci., ad bellum C., N., in bellum Iust., Gell., in (k) exercitum Pl., in pugnam, in proelium C., in expeditionem S., adversus Ptolemaeum N., adversus eos C., adversus Gallos Eutr., contra hostem C., contra barbaros N., nunc, quo profectus sum (kamor sem se namenil), ibo Pl., alio Ter. (kam) drugam, eodem S., C.; namen: ad somnum Ci. spat, ad iter C. na pot; s sup.: frumentatum Hirt., L., venatum N. lovit, na lov, aliquem adiutum, Aegyptum oppugnatum N.; z gerundijem in gerundivom: ad dormiendum Ci., ad Massiliam occupandam C., ad subigendam Asiam Cu., ad sedes inquirendas Iust.; z inf.: quom ad me profectus ire Pl., inde a rege proficiscitur terras inclutas visere Gell.; z (dvojnim) dat.: praesidio N., per Illiricum subsidio C., alicui auxilio, subsidio S., N. na pomoč.

2. biti na poti, potovati, iti, marširati, korakati, napotiti se, upotiti se kam: Argis Sicyonem Ci., quo proficiscimur, milites? C., cum potestate in provinciam est profectus Ci., ex hoc loco proficiscitur Puteolos stadia triginta Ci., magnum iter ad doctas Athenas proficisci Pr. dolgo pot storiti (prepotovati) v …

3. metaf.
a) meriti na kaj, stremeti za čim, prizadevati si za kaj: ad exitium, in genus orationis Corn.; occ. (v govoru, razpravi) naprej iti na kaj, k čemu, preiti (prehajati) na kaj, prestopiti (prestopati) k čemu: ad reliqua, ordine ad reliqua Ci.
b) zače(nja)ti pri čem ali kaj: ab hoc initio profectus legem promulgavit C., a philosophia profectus Xenophon scripsit historiam Ci.; tudi = zače(nja)ti se, začetek imeti: inde proficiscitur oratio mea Ci.; occ. priti (prihajati), iziti (izhajati), izvirati, nasta(ja)ti, biti kakega rodu: a natura Ci., venae a corde profectae Ci., plura a parente proficisci non possunt N., ex municipio Ci. ali ex ea civitate N. po rodu biti iz … , Tyria de gente profecti O., genus a Pallante profectum V., quae a me profecta sunt in te Ci. kar sem jaz tebi storil, profecti ab Aristotele Ci. Aristotelovi učenci, Aristotelovi nasledniki.

Opomba: Act. soobl. proficīscō -ere: obsecro licet complecti prius quam proficisco? Pl.

prokìkati se -āmo se skočiti si v lase, zlasati se

prō-mereō -ēre -uī in prō-mereor -ērī -itus sum

I. trans.

1. zaslužiti, prislužiti si, narediti (delati) se vrednega česa; (v negativnem pomenu) tudi zapasti čemu, izkupiti kaj, skupiti jo (jih), navleči si kaj, zadolžiti (zadolževati) se, nakopa(va)ti si kaj: Pl., Ter. idr., suo beneficio promeruit se ut ames Ci.; pass.: non vel sola generis claritate promeritum? Plin. iun. mar nima do tega pravice že po … ?, promerui poenam O., quid mali sum promeritus? Pl., postquam malum (kazen) promeritum est (pass.) Pl.

2. pridobi(va)ti si, doseči (dosegati): voluntatem omnium Suet., opiniones hominum Lact., ad promerendum actioni favorem Q. —

II. intr. (klas. nav. dep.) pridobi(va)ti si zasluge, biti zaslužen za koga, za kaj: bene promerens Pl., bene promeritus O., ego te numquam negabo promeritum V., ut promeritus es de me Pl., promeritus bene (pridobi(va)ti si veliko zaslug) de multis Ci., unum habent in nostrum ordinem promerendi locum (priložnost, priliko) Ci.; poklas. z acc.: Eccl. idr., principem Plin. iun., socios Suet., religiosis ministeriis numen Ap. — Od tod subst. pt. pf. prōmeritum -ī, n zasluga: bene promerita Lucr. dobre zasluge, dobra dejanja, deae munus promeritumque patet O., vestra in nos universa promerita Ci.; occ. krivda: ex suo promerito Auct. b. Afr., male promerita Pl. slaba dejanja.

promètati pròmećēm
I.
1. v obtoku imeti, trgovati: molimo gospodara neka nam dozvoli da svoju robu promećemo slobodno po njegovim kraljevinama
2. spreminjati: vrijeme i strpljenje lišće murvovo promeće u svilu
II. prometati se
1. prizadevati si, truditi se: primorci brodare, trguju i promeću se, a gradani žive o ratarstvu i stoci
2. spreminjati se: ona crna ptica promeće se u crno dijete; vjetar se promeće u vihor

pròmisliti -īm
I. premisliti, preudariti, pomisliti: ostavila ga je da malo promisli
II. promisliti se premisliti si, se: promisliti se u sebi; ima se kad da se promisli

promíšljati pròmīšljām
I. premišljati, preudarjati, pomišljati: i poče promišljati da to tako ne može biti: o tome se još promišlja
II. promišljati se premišljati si, se

pronikajóč (-a -e)

A) adj. che penetra, che filtra, che si insinua

B) pronikajóč (v adv. rabi) penetrando, filtrando, insinuandosi

propitiate [prəpíšieit] prehodni glagol
spraviti, pomiriti; pridobiti si naklonjenost, spraviti v dobro voljo

propitiō -āre -āvī -ātum (propitius) nakloniti (naklanjati) si, pridobi(va)ti si naklonjenost (milost, dobrotljivost) koga, (u)tolažiti, potolažiti, pomiriti (pomirjati) koga, spraviti (spravljati) se s kom, zadostiti (zadoščevati) komu: Pac. ap. Non., Sen. ph., Val. Max., Amm., Prud. (ki meri prōpitiō) idr., Venerem Pl., regem, Iovem Cu., Iuno propitiata per matronas T., genium suum T., numina Plin., manes Suet., pereo, nisi propitiaris Ap. če nisi milostljiva (milostna); v pass. biti naklonjen (milostljiv, dobrotljiv): propitietur vobis Dominus Vulg.

propiziare v. tr. (pres. propizio) pridobiti si naklonjenost, milost

prō-pōnō -ere -posuī -positum

1. javno, spredaj, pred koga, kaj postaviti (postavljati), izpostaviti (izpostavljati), predložiti (predlagati): vexillum C., signum pugnae L., pugnae honorem V., praemium Ci. idr., decem tabulas L., sacra in album elata in publico L., ora oculis Ci. (po)kazati; occ.
a) javno nabiti, objaviti (objavljati), razglasiti (razglašati), proglasiti (proglašati): fastos populo, legem in publicum Ci., edictum C., L., Suet., libellum Suet., auctionem Suet. napovedati, napraviti, epistulam Ci.
b) naprodaj (v prodajo) postaviti (postavljati), naprodaj imeti, prodajati: Iuv. idr., aliquid venale Ci., Suet., libellos Ci., neque proponi cereus (kot voščeno doprsje, kot voščen doprsni kip) opto H.; od tod: mulier omnibus proposita Ci. vsem naprodaj, vsem ponujena; abs.: proponere in nundinis Vulg.

2. metaf.
a) pripovedovati, predavati, opis(ov)ati, razložiti (razlagati), (na)povedati: rem gestam, sua merita, consilia C., de Galliae moribus C., viros notissimos Ci. omeniti, navesti, id, quod constat, nudum proponere L., quod antea tacuerat C., quae proposueram Ci.; z odvisnim vprašalnim stavkom: quae ipse intelligat, quae civitas queratur C., proponat, quid dicturus sit Ci.; z ACI = trditi: Cels.
b) naznaniti (naznanjati), obljubiti (obljubljati), obetati, določiti (določati), ponuditi (ponujati), (za)pretiti: praemia (alicui) Ci., C., N., munus Suet., millies sestertium gratuitum in trienii tempus Suet. na posodo ponuditi, mortem natura omnibus proposuit Ci., poenam improbis, iniurias Ci.; v pass. = biti na (v) dogledu: proposita invidia, morte Ci.; occ. α) predložiti (predlagati) kako snov v odgovor ali razpravo, zastaviti (zastavljati), da(ja)ti (npr. kako nalogo), poveriti (poverjati), naložiti (nalagati): nihil erat propositum ad scribendum Ci. ep. od tebe nisem dobil snovi, da bi o njej pisal, nisem imel (ni bilo) kaj pisati, sic est propositum, de quo disputaremus Ci., proponere quaestionem N., aenigma Vulg., his quasi themata Lamp. β) dati na voljo, dati na izbiro: cum ex altera parte proposita haec sint Ci., si condicio proponitur C. γ) (na)svetovati, predpisati, zapisati (o zdravniku): remedia morbo N.
c) (v duhu) predstaviti (predstavljati) si, postaviti (postavljati) si pred oči, predočiti (predočati) si, domisliti se, domišljati si, zamisliti (zamišljati) si: sibi reges, metum Ci., vitam Sullae ante oculos vestros proponite Ci., vim fortunae animo L. motriti, premišljati, immanes beluas Sen. rh., sibi spem C. nadejati se, upati, neque sibi ullam spem victoriae propositam habere Auct. b. Alx. niti se ne kakor koli zanašati na zmago, hoc sibi solacii, quod … C. se tolažiti s tem, da … , tali condicione propositā C. ob takih razmerah, v takem položaju; tudi = postaviti (postavljati) pred oči, predočiti (predočati) komu drugemu: utile proposuit nobis exemplar Ulixen H., exemplar tam mihi quam tibi ad imitandum propositum Ci. je pred očmi; pass. proponi pogosto = čakati koga: Ci.
d) zavzeti se, vtepsti (vtepati) si v glavo, vbi(ja)ti si v glavo, (na)kaniti (se), nameniti (namenjati) se, skleniti, odločiti se: erat iter a proposito (od nakanjene, od nameravane) diversum C., quod animo proposueram Ci. kar sem si bil prihranil za konec, quem de propositā sententiā nulla contumelia possit depellere Ci. od mnenja, ki si ga je bil ustvaril (vtepel v glavo, ki si ga je bil zastavil), etsi seiunctum est re propositā N. ni v skladu z zamišljenim; s finalnim stavkom: cum mihi initio proposuissem, ut animos … iudicum commoverem Ci., his idem propositum fuit quod regibus, ut ne quā re egerent, ne cui parerent, libertate uterentur Ci.; z inf.: Vell., Suet., nisi proposuissem omnes angulos tecum epistola circumire Plin. iun.; poseb. alicui propositum est ali samo propositum est z inf. zavzeti se za kaj, zamisliti si kaj, skleniti, odločiti se, nameniti se, (na)kaniti (se), nakana (namera, namen, smoter) koga biti: mihi propositum est ostendere consilia Sestii Ci., nec mihi causas aequare propositum est L., est enim propositum colligere eos, qui … Ci., si tamquam inimicum et hostem insectari propositum est L.; tako tudi: unum illud propositum habebat, continere in amicitia civitates Hirt. zatrdno je bil sklenil samo to, je bil težil samo za tem edinim smotrom (ciljem) = imel je samo en cilj: …
e) predpostaviti (predpostavljati), postaviti (postavljati) za (kot) premiso (starejše nadrek, prorek) v silogizmu: cum proponimus Ci. — Od tod

I. adj. pt. pf. prōpositus 3

1. izpostavljen, priložen: bello L., telis fortunae Ci., oppida Romanis proposita ad copiam commeatus praedamque tollendam C.

2. preteč, grozeč: vitae periculum Ci. —

II. subst. pt. pf. prōpositum -ī, n

1. nakana, namen, namera, smoter, cilj, sklep: Ph., Sen. ph. idr., habere C., tenere C., N. držati se, assequi Ci., peragere H., destituere, mutare O., a proposito deterreri Ci. ali averti L., victor propositi H., vir proposito sanctissimus Vell. najčistejših namenov, quo proposito Vell. ali hoc proposito, ut … Sen. rh. s tem namenom.

2. occ.
a) načelo, načrt, vodilo (osnova) življenja: Iust., Iuv., Sen. ph., Vell. idr., tenax propositi vir H., mutare propositum Ph.
b) predmet (govora, razprave), stav, glavna misel (stvar, tema(tika)), osnovni (glavni, osrednji) predmet, rek: ad propositum venire N., ad propositum reverti Ci. ali redire Ci., Cels., proposito haerere H., a proposito aberrare, declinare, egredi Ci., testatur haec fabella propositum meum Ph.
c) splošna razprava, splošno premišljevanje, splošno razmišljanje o kakem predmetu (= gr. ϑέσις, naspr. causa, gr. υπόϑεσις): Ci.
d) (glavna, prva) premisa (starejše nadrek, prorek) v silogizmu: Ci., Sen. ph., Cass.