Franja

per-speculor -ārī -ātus sum (per in speculārī) dobro si ogled(ov)ati, natančno po(i)zvedeti (po(i)zvedovati), natančno razisk(ov)ati: locorum situs Suet.

per-vincō -ere -vīcī -victum (per in vincere)

1. intr. popolnoma (docela, povsem) (z)moči, zmagati, doseči (dosegati) popolno zmago(slavje): pervicit Cato Ci., amnis transgressu pervicit Vardanes T.

2. trans. premoči, premag(ov)ati, obvlad(ov)ati, prevlad(ov)ati nad kom (čim), upreti (upirati) se komu (čemu): alicuius perfidiā pervinci Pl.; metaf.: illum cupido gloriae flagrantior pervicerat Aur., nam quae pervincere voces evaluere sonum referunt quem nostra theatra? H., mores (svojeglavost) dominae Pr., pavorem Sen. ph.

3. metaf.
a) trudoma nagniti (nagibati), premakniti (premikati), pridobi(va)ti si naklonjenost, nakloniti si, prisiliti koga, izsiliti kaj od koga, pripraviti do česa, (pri)gnati k čemu, do česa, doseči (dosegati) kaj: pervincerat Rodios, ut Romanam societatem retinerent L., pervicerunt quidem remis, ut tenerent terram L., pervicerunt, ut consules dicerent L., illum non verbera, non ignes pervicere, quin obiecta denegaret T., ne utraque pervinceret (da ne bi izsilil obojega) alterum concedere T.; abs.: facito, ut pretio pervincas tuo Pl.
b) neovrgljivo dokaz(ov)ati: id dictis Lucr.

pešajóč (-a -e)

A) adj. che si stanca, che rallenta, che indebolisce; stanco

B) pešajóč (v adv. rabi) stancandosi, rallentando, indebolendo

petāx -acis (petere) stremeč za čim, (silno) željan česa, prizadevajoč si za kaj: ornatus, potentiae Fulg.

petessō -ere (iz petō kakor facessō, lacessō iz faciō, laciō) poganjati se za čim, težiti, stremeti za čim, gledati po čem, prizadevati si za kaj: aliquid Lucr., laudem Ci. Pri Fest. in P. F.: petissere.

piccarsi v. rifl. (pres. mi picco)

1. domišljati si; trmasto trditi:
si picca di sapere l'inglese domišlja si, da zna angleško

2. zameriti; kujati se

pick up

1. prehodni glagol
razkopati, odkopati (s krampom); vzdigniti, pobrati; vzeti v roke, poprijeti, na novo začeti, lotiti se česa; vzeti koga v avto, pobrati koga s ceste, priti po koga (z avtom)
pogovorno mimogrede spoznati koga
ameriško, sleng prijeti koga, aretirati; odkriti (sled); uloviti, najti, prisluškovati (radijski oddaji); zagledati, naleteti na, najti (npr. staro sliko); slučajno izvedeti, slišati ali zagledati, mimogrede se naučiti, pobrati (npr. par tujih besed); nazaj dobiti (moč, zdravje)
ameriško pospešiti
ameriško, pogovorno vzeti (račun) nase in plačati

2. neprehodni glagol
ekonomija postaviti se zopet na noge, opomoči si; popraviti se; seznaniti se, spoprijateljiti se (with)
povečati brzino
figurativno priti k moči

to pick up a few dollars zaslužiti par dolarjev s priložnostnim delom
to pick up courage ojunačiti se
to pick o.s. up; ali to pick up one's crumbs okrevati, opomoči si
to pick up for a song dobiti skoraj zastonj
to pick up straws zaman se truditi
to pick up flesh rediti se

picture² [píkčə] prehodni glagol
slikati, risati; grafično prikazati, živo opisati; predstavljati si, ustvariti si sliko o čem

to picture to o.s. predstavljati si

piger [piže] verbe transitif, populaire razumeti; nakopati si, dobiti, ujeti; pogledati

je ne pige rien aux mathématiques matematike ne razumem nič
piger un rhume nakopati si nahod
pige un peu! poglej no!

pīgnerō -āre -āvī -ātum (pīgnus)

I.

1. zastaviti (zastavljati): bona pigneranda poenae praebebant L., alicuius laenam Iuv., ex aure detractum unionem Suet., praedium pigneratum, fundus pigneratus Icti.; pren.: cum velut obsidibus datis pigneratos haberent animos L. v srcu se čutiti zavezane.

2. obvez(ov)ati si, zavez(ov)ati si koga: aliquem sibi beneficio Ap. —

II. med. pīgneror -ārī -ātus sum

1. prisvojiti (prisvajati) si, (pri)lastiti (prilaščati) si, obvez(ov)ati (zavez(ov)ati) si koga, obvez(ov)ati se: patria maximas nostri animi partes sibi ad utilitatem suam pigneratur Ci., Mars fortissimum quemque pignerari solet Ci., fidem militum praemio Suet., pigneror cenae alicuius Ap. obljubim, da bom obedoval pri kom.

2. vzeti (jemati) kot poroštvo, spreje(ma)ti za poroštvo: quod das mihi pigneror omen O.

piō -āre -āvī -ātum (pius)

1. z daritvijo skušati potolažiti, (po)miriti (pomirjati), (u)blažiti, pridobi(va)ti si naklonjenost koga: Tellurem porco, Silvanum lacte piabant H., ossa V., busta (= Mānēs) O.

2. popraviti (popravljati), poravna(va)ti, nadomestiti (nadomeščati), nadoknaditi (nadoknadovati), povrniti (povračati), kaznovati, maščevati: damna O., nefas triste V., fulmen, imaginem noctis (= somnium triste) O. ali sidus (= cometem) Plin. ali prodigia T. odvračati nesrečo, ki jo (take prikazni) naznanjajo, mors morte pianda est O., piare culpam morte V.

3. nabožno, versko očistiti (očišč(ev)ati), očistiti (očiščevati, oprati) greha, „razgrešiti (razgreševati)“: Pl., si quid tibi piandum fuisset, ad pontificem detulisses Ci.

4. nabožno (versko) (po)častiti, izvršiti (izvrševati), opraviti (opravljati): pietatem Pl., sacra Pr.

pišmániti se pìšmānīm se obžalovati, kesati se, skesati se, premisliti si: pjana glava puna je veselja, ali se brzo kaje i pišmani

plagiare v. tr. (pres. plagio)

1. plagirati; prepisati, prevzeti (tuj izdelek objaviti pod svojim imenom)

2. pravo podrediti si koga; vzeti komu svobodo odločanja; pretirano vplivati na koga

plezajóč (-a -e)

A) adj. che si arrampica; rampicante

B) plezajóč (v adv. rabi) arrampicandosi

plod² [plɔd]

1. neprehodni glagol
vleči se, vlačiti se, s trudom hoditi (along, on)
figurativno truditi se, garati, guliti se (at, on, upon)

2. prehodni glagol
s trudom si utirati pot (to plod one's way)

plodíšče (-a) n zool. luogo dove si accoppiano gli animali; čeb. nido; bot. ricettacolo, talamo

pocket² [pɔ́kit] prehodni glagol
vtakniti v žep
figurativno prisvojiti si
figurativno pogoltniti (žaljivko), potlačiti (ponos)
vojska obkoliti; spraviti biljardno kroglo v luknjo
ameriško, politika uporabiti veto

to pocket an insult pogoltniti žaljivko
to pocket one's pride ponižati se, potlačiti ponos

pòdbiti pȍdbijēm
I.
1. spodbiti, od spodaj zabiti: nosi prave gradske cipele podbijene čavlima
2. zabiti spod: na policiji podbili su mu igle pod nokte
3. izpodbiti: podbiti komu noge
4. ožuliti od hoje: toliko su ga boljeli podbijeni tabani, ali se nikome nije žalio
5. podvreči si: Aleksandar mnoge zemlje podbi pod svoju vlast
6. podpreti: podbiti zid
7. obliti: umukne starac, podbio ga znoj
8. zgrabiti: žuta hrta podbila za uši te se s njime kolje niz planinu
9. dial. presejati: podbiti proso
II. podbiti se
1. ožuliti se, ožuliti si noge: u rdavoj obući lako se čovjek i podbije
2. ekspr. stisniti se: bojeći se kiše, oni se podbili pod sijeno

podijèliti pòdijelīm (ijek.), podéliti pòdēlīm (ek.)
I.
1. podeliti, dati: stipendiju; podijeliti komu riječ, govorniku priznanje; podijeliti šakom i kapom radodarno dati; podijeliti s kim megdan pomeriti se s kom v dvoboju
2. razdeliti: podijeliti svijet na dva tabora; podijeliti zemlju kolonistima; podijeliti dacima, učencima svjedodžbe, svjedočanstva
3. deliti: podijeliti jedan broj s drugim
II. podijeliti se razdeliti si: braća su se poslije očeve smrti podijelila; društvo se podijelilo na tri odjeljenja

podjeljívati -djèljujēm (ijek.), podeljívati -dèljujēm (ek.)
I.
1. podeljevati, dajati: podjeljivati novce, milostinju
2. razdeljevati: podjeljivati imanje medu nasljednike
II. podjeljivati se razdeljevati si