Franja

osvòjiti òsvojīm
I.
1. osvojiti: osvojiti što od koga
2. zavzeti: osvojiti tudu zemlju, tvrdavu
3. pridobiti si: osvojiti čiju naklonost
4. prevzeti: osvojilo ga vino; osvojio me san
II. osvojiti se stopiti s kom v sorodstveno razmerje, v svaštvo: osvojiti se s kim

overcome^* [ouvəkʌ́m] prehodni glagol
premagati, prekositi; prevzeti

to be overcome with biti prevzet od

packen

1. an, bei: prijeti, zagrabiti (za)

2. in, auf, unter: zlagati, zložiti, pakirati; jemanden in Watte packen zaviti (koga) v vato; den Koffer packen pripraviti kovček

3. etwas (schaffen, erreichen) skupaj spraviti, uspeti, biti kos, spraviti pod streho

4. (Eindruck machen, fesseln) prevzeti, zgrabiti, močno pritegniti, ne spustiti; Ärger, Fieber, Angst, Wut: popasti

5. pack dich! poberi se!

pasioná -éz vt./vr. navdušiti (se), prevzeti, razvneti (se), vzburiti (se)

passionner [pasjɔne] verbe transitif vzburiti, razvneti strast (quelqu'un komu); navdušiti; prevzeti, privlačiti, zelo zanimati

se passionner navduševati se; strastno se zaljubiti, strastno se zavzeti (pour za); postati strasten, vzburiti se, razvneti se
ce film m'a passionné ta film me je silno zanimal, prevzel
passionner une discussion razvneti, vzburiti strasti v diskusiji
se passionner pour une science strastno se vneti za kako znanost

pellō -ere, pepulī, pulsum (prim. umbr. arō-peltu = appelito, admoveto)

1. udarjaje ali porivaje mahniti (mahati), pognati (poganjati), zagnati (zaganjati), odriniti (odrivati), prožiti, sprožiti (sprožati): contis navigia Cu., nerva in fidibus Ci. brenkati, udarjati na strune, manu lyram O. brenkati na liro, classica Tib. dati zatrobiti, sagitta pulsa manu V.; pesn.: Haemon O. stres(a)ti; pren.: longi sermonis initium pepulisti Ci. sprožil si nov, snovno bogat pogovor; tudi = nagnati (naganjati), prignati (priganjati): Iovis sic numina pellunt V.

2. metaf. ganiti, vznemiriti (vznemirjati), v srce seči (segati) komu, prevze(ma)ti koga: ipsum nullius forma pepulerat captivae L., quod (sc. dictum) cum animos hominum auresque pepulisset Ci., non mediocri curā Scipionis animum pepulit Ci. je vzbudilo Scipionu nemajhne skrbi.

3. biti, udariti (udarjati) kaj, ob kaj, na kaj: T., terram pede H., Lucr., humum pedibus Cat. teptati, vada remis Cat., fores Ci. (po)trkati na vrata, palus pulsa sonat cantu V. odmeva, puer pulsus Ci. (pre)tepen, s pestmi bit; pesn.: pulsus ramo Pr. zadet; tako tudi volucre pulsus V. = ranjen; pren. zadeti koga kaj, pripetiti, zgoditi se komu kaj: nulla me pepulit insignis iniuria Ci. ep.

4. pahniti (pehati) od, iz ali s česa, gnati, izgnati (izganjati), odgnati (odganjati), pregnati (preganjati), (s)poditi, prepoditi, zapoditi: Pl., Ter.,T. idr., aliquem domo, foro, civitate, possessionibus Ci., regno H., Iust., sedibus S., patriā pelli N., pulsus (= exsul) patriā carebat N., exsules pulsi L., p. urbe O., loco L., magistratūs templis Ci., aliquem e foro Ci., ex Galliae finibus C., ab urbe, a sacris, ab agris O., pelli in exsilium Ci., miles pellitur foras Ter.; (o stvareh) odgnati (odganjati), odvrniti (odvračati), odriniti (odrivati) nazaj, potisniti (potiskati) iz česa: flumen pulsum Cu., flumen natatu Aus., niveo pectore aquam Tib. ali facilis unda pellitur manu Tib. (o plavajočih), p. aquam de agro Plin., calculos e corpore Plin.; occ. kot voj. t.t. (sovražnika) potisniti (potiskati) nazaj, odbiti, zapoditi, zadreviti, pregnati, v beg pognati, poraziti, potolči, premagati: Iust. idr., primo concursu hostes pelluntur atque in fugam coniciuntur C., milites primo congressu pulsi fugatique S., armis perterritus, fugatus, pulsus Ci., primum gradu moverunt hostem, deinde pepulerunt, postremo … avertunt L.; pren.: si animus hominem pepulit Pl. če je duh porazil človeka (kakor kakega sovražnika).

5. metaf. odgnati (odganjati), pregnati (preganjati), razgnati (razganjati), odpoditi, prepoditi: pelle moram O. nehaj se obotavljati, pulso pudore O. brez sramu, tecta, quibus frigorum vis pelleretur Ci. ki naj bi odvračala (pregnala) hud mraz, malorum medicamentorum introitum Plin. preprečiti, preprečevati, nunc vino pellite curas H., famem glande O. (po)tešiti, pulsus corde dolor V., maestitiam ex animis Ci., quo tibi pulsus amor? V. kam je izginila ljubezen?, lacrimas Creusae pelle V. Kreuze ne objokuj več.

Opomba: Nenavaden plpf. pulserat: Amm.

penetrō -āre -āvī -ātum (penitus; prim. intrāre: intus)

I. intr. prodreti (prodirati), (pri)dreviti, (pri)drveti, priti (prihajati), dospe(va)ti kam: Pl., Cu., Vitr. idr., per angustias Ci., ad urbem O., in templa Ci., intra vallum L., iaculum laevam penetravit in aurem O., caelum usque penetravit Ci., Ditem patrem ferunt penetrasse sub terram Ci.; metaf.: nulla res magis penetrat in animos Ci., quo non ars penetrat? O., cupere debemus, quo manuum nostrarum tela pervenerint, eodem gloriam famamque penetrare Ci., una vox eius usque ad contumeliam senatūs penetraverat T. je zašel, se je povzpel do … —

II. trans.

1. da(ja)ti, de(va)ti, postaviti (postavljati), vriniti (vrivati) v kaj: pedem intra aedes Pl., penetrare se iti, napotiti se, oditi (odhajati), odpraviti (odpravljati) se, upotiti se, spustiti (spuščati) se, vriniti, (vrivati) se, prodreti (prodirati), vdreti (vdirati): Ap. idr., se foras, se ex aedibus, se in fugam Pl., se ad plures Pl. = umreti, se in specum Gell., intra pectus se penetravit potio Pl.; med.: quae penetrata (po prodoru) queunt sensum progignere acerbum Lucr.

2. predreti (predirati), prodreti (prodirati), prehoditi (prehajati), obhoditi (obhajati), prepotovati: Plin., Vell., Val. Fl. idr., loricam corpusque fervens arenā penetraverat Cu., p. Lacedaemona, limina regna V., sinus Illyricos V., Iust.; pass.: iter Lucullo penetratum T., ut penitus nequeat penetrari Lucr., penetratae cum victoriā Media, Albania, Iberia Vell.

3. metaf. obvze(ma)ti, prevze(ma)ti, prešiniti (prešinjati), seči (segati) v srce: nihil Tiberium magis penetravit, quam … T. ni bolj zbodlo, id Tiberii animum altius penetravit T., penetrabat eos (z ACI) Lucr. misel jim je prevzemala (napolnjevala) glavo.

per-cipiō -ere -cēpī -ceptum (per in capere)

1. prije(ma)ti, preje(ma)ti, spreje(ma)ti, zaje(ma)ti, nase ali vase vzeti (jemati), navze(ma)ti se česa, dobi(va)ti; polastiti (polaščati) se, lotiti (lotevati) se česa, prevze(ma)ti koga: (sc. Icarus) nullas percipit auras O. ne more (z brezkrilimi rokami) zajemati nobenega zraka več, ardor percipit aëra Lucr., tactu percipit rigorem O., percipere fructūs Ci. pobirati, sucum Col., colorem Plin., arteria, per quam vox percipitur Ci., sensus percipit rem in se Lucr.; pren.: p. fructum victoriae C. žeti, fructum ex re Cu. okoristiti (okoriščati) se s čim, praemia C. dobiti, uživati, urbis odium me percipit Ter., percipit me voluptas et horror Lucr.

2. metaf.
a) zazna(va)ti, (ob)čutiti, occ. videti, slišati, poslušati, uži(va)ti itd.: sonum Ci., querelas L., dolores miseriasque Ci., gemitum hominis Cu., spectaculum Ci., gaudia O., voluptas percipitur sensibus Ci., quod neque oculis neque auribus neque ullo sensu percipi potest Ci., perceptā Treverorum fugā C.; z odvisnim vprašalnim stavkom: percipite (poslušajte), quid dicam Ci., percipe, quid dubitem V.; z ACI: percepi super his rebus nostris te loqui Pl.
b) (na)učiti se česa, priučiti se čemu, česa, v pf. = (po)znati, vedeti: artificium, philosophiam Ci., usum eius generis proeliorum C., philosophorum praecepta ita percepta habuit N. (besedna igra) se je naukov filozofov tako naučil, je nauke filozofov tako poznal, nullo usu rei militaris percepto C. ki si niso pridobili še nobenih vojaških izkušenj, ad percipiendam virtutem litteris adiuvari Ci., civium nomina perceperat Ci. je znal na pamet, nomen perceptum Ci. znano.
c) doume(va)ti, razume(va)ti, doje(ma)ti, pojmiti, pojmovati, spozna(va)ti, jasno sprevide(va)ti: aliquid animo Ci., ratio ipsis percepta Cu., vis percipiendi Q. doumljivost, pro percepto alicui liquere Gell. veljati komu za neizpodbitno (neovrgljivo) trditev; subst. pt. pf. percepta -ōrum, n (= gr. ϑεορήματα) načela, pravila: artis Ci.

Opomba: Star. cj. plpf. percepset = percepisset: Pac. ap. Ci.

per-cutiō -ere -cussī -cussum (per in quatere)

1. z udarci (udarjanjem) silno stres(a)ti, pretres(a)ti, udariti (udarjati), tepsti, biti, suniti (suvati), vreči (metati), ustreliti, streljati, zade(va)ti: Sen. ph., Pr., Suet., Sil. idr., muros arietum pulsu Cu. močno pretres(a)ti, percutimur verbere virgae O., percussus virgā (sc. Circes) V. udarjen s šibo, aër pennis (od frfotajočih peruti) percussus O., percutere pennas O. mahati s perutmi, močno prhutati, faces Pr. vihteti, lyram O. udarjati na (igrati) liro, nervos dextrā Q. ubirati strune, puppis Noto percussa O. ali litora fluctu percussa V. stresan, tepen, bičan, terram pede p. Ci. z nogo biti (butniti, butati) ob tla, tudi samo: pede p. Ambr., pede ter percusso H., forem virgā L. ali ianuam manu Tib. (po)trkati na vrata, Aesculapius fulmine percussus Ci. zadet, turres ali res de caelo (od strele) percussae Ci., tellurem tridenti p. V. suniti (dregniti) zemljo s trizobom, percussus colapho ali colaphis Sen. ph. oklofutan, percutere aliquem palpo Pl. dobrikati se komu; o žalujočih: sua pectora nymphae percussere O. so se tolkle na prsi; z gr. acc.: percussae matres pectora V. prežalostne matere, bijoče (trkajoče) se na prsi, bracchium (na podlaktu) percussus Auct. b. Afr., soror palmis percussa lacertos V.; pren.: color percussus luce refulget Lucr. zadeta od svetlobe (= na katero je padla svetloba), auriculae voce percussae Pr.

2. occ.
a) predreti, prebosti: pectus L., gladio latus Cu., venam Sen. ph. kri (s)pustiti ((s)puščati), navis rostro percussa N., sparo percussus concidit N., fossam Plin. iun., Front. izkopa(va)ti.
b) raniti: Pr., Ap. h. idr., caput gladio Hirt., Alexandrum quidam e muro sagittā percussit Cu., a serpente ac scorpione percussi Plin. ugriznjeni, pičeni.
c) ubiti, usmrtiti: Auct. b. Hisp., Suet. idr., quo percusso atque exanimato Ci., non quaero, quis percusserit Ci., feras O. ustreliti (streljati), se L. epit. prebosti, zabosti se; pogosto (kot t.t.) securi percutere Ci., L. idr. obglaviti, vzeti glavo (življenje).
d) kot finančni t.t. kovati: nummum Suet.; pren.: omnia facta dictaque tua … unā formā percussa sint Sen. ph. naj so enega kova, iz ene zlitine, vocabula Graeca Latinā monetā Ap.
e) kot tkalski t.t. snujoč votek tkati: lacernae male percussae textoris pectine Iuv. slabo pretkane, debelo tkane.
f) kot držpr. t.t. z zakolom darilnega živinčeta skleniti (sklepati) z(a)vezo: foedus Auct. b. Alx.

3. metaf.
a) zadeti, pogodíti: non percussit locum Ci. ni zadel, zgrešil je.
b) prevariti, ukaniti: aliquem Pl., Ci., se flore Libyco (= vino Mareotico) Pl. opiti se, upijaniti se.
c) zade(va)ti, pretres(a)ti, vznemiriti (vznemirjati), ganiti, v srce seči (segati), obvze(ma)ti, prevze(ma)ti, narediti (delati), pustiti (puščati) vtis, presenetiti (presenečati), osupiti (osupljati): percussit ilico animum Ter., hinc amnis, hinc hostis pectora pavore percusserant Cu., percussus litteris Ci. osupel, laetitiā metuque percussus V., amore gravi H., hac sum suspicione percussus Ci. ta sum me je obšel, me Lacedaemon percussit H. meni se je Lakedajmon prikupil, percussā mente V. globoko v srce ganjena; z gr. acc.: percussus mentem formidine V. s prestrašeno dušo, prestrašenega srca; occ. raniti koga, raniti komu srce, zbosti v srce (v živo), užaliti, užalostiti: percussisti me de oratione prolatā Ci., percussus vulnere fortunae, calamitate Ci.

Opomba: Sinkop. pf. percusti = percussisti: H.

per-fundō -ere -fūdī -fūsum (per in fundere)

I.

1. čez in čez obli(va)ti, poli(va)ti, omočiti (omakati), namočiti (namakati), (po)škropiti: Plin. idr., pisces olivo H., artūs rore O., aliquem sanguine, cruore T., Lact., perfusa multo natorum sanguine Terra O., aliquem lacrimis p. iustis O. močno objokovati; occ.
a) (o suhih stvareh) čez in čez posuti (posipati), pokri(va)ti: pulvere ac sudore perfusus (zevg.) Cu., canities perfusa pulvere V., papavera somno perfusa V., pedes amictu Mart., tecta auro Sen. ph.
b) barvati: ostro perfusae vestes V., coloribus p. Lucr.

2. med. (o)kopati se, omočiti (makati) se, namočiti (namakati) se: aquā ferventi Ci., Varr., Corn., flumine V., vivo flumine L., nardo H. ali oleo V. (na)maziliti se, perfusus lacrimis O., Cu. ali fletu L. s solzami oblit, v solzah plavajoč, ves v solzah; z gr. acc.: lacrimis perfusa genas V. s solzami oblita po licih.

3. (o rekah) kak kraj oblivati, teči mimo kakega kraja: Plin.

4. metaf.
a) napolniti (napolnjevati), prešiniti (preši njati), obvze(ma)ti, prevze(ma)ti, navda(ja)ti: Amm., cubiculum sole perfunditur Plin. iun., cor perfusum frigore leti Lucr., fama perfundit moenia pennis Stat., me horror perfudit Ci., perfundere religione animum posset L., sensus iucunditate quādam perfunditur Ci., mentem amore Cat., perfundi laetitiā Ci. ali gaudio L., perfusus ultimi suplicii metu L.
b) vznemiriti (vznemirjati), (pre)strašiti: nos Ci., litora bello Sil., tempestate belli perfusus pectora Mars Stat.
c) pass. ali refl. površno dotakniti (dotikati) se česa: perseveret … perbibere studia liberalia, non illa, quibus perfundi satis est, sed haec, quibus tingendus est animus Sen. ph., si illā (sc. humanorum divinorumque notitiā) se non perfuderit, sed infecerit Sen. ph. —

II. vsuti (vsipati), vli(va)ti: sextarios musti in vas Col. —

III. storiti (povzročiti), da kaj izteče: ut oculus puero perfunderetur Dig.

per-stringō -ere -strinxī -strinctum (per in stringere)

1. oplaziti, dotakniti se: regis summos capillos Cu., vomere portam Ci., solum aratro Ci. preorati, aciem gladii Plin. otopiti; occ. oplazivši raniti: alicuius femur V., femur mucrone, summam cutem Cu.

2. zadrgniti (zadrgovati, zadrgavati), povez(ov)ati (povezavati), (z)vezati (zvezavati): vites Ca.

3. metaf.
a) prešiniti (prešinjati), prevze(ma)ti, obiti (obhajati), pretres(a)ti, spreleteti (spreleta(va)ti, spreletovati), izpreleteti (izpreleta(va)ti, izpreletovati), navda(ja)ti: Val. Fl., Val. Max. idr., horror spectantes perstringit L., consulatus meus eum perstrinxerat Ci. ga je neprijetno zadel, murmure cornuum aures perstringit H. pretresljivo mi doni trobljenje rogov.
b) (po)kazati, (po)grajati: eos vocis libertate Ci. s prostodušnimi besedami, voluntatem asperioribus facetiis Ci., cultum habitumque alicuius levibus verbis T., modice perstringi T.
c) (v govoru) površno dotakniti (dotikati) se, površno ali mimogrede omeniti (omenjati), na kratko povedati: celeriter perstringam reliquum vitae cursum Ci., quem locum breviter paulo ante perstrinxi Ci. — Od tod adv. pt. pf. perstrictē kratko in jedrnato: Aug.

per-vādō -ere -vāsī -vāsum (per in vādere)

I.

1. intr. skozi iti, prodreti (prodirati): incendium per agros pervasit Ci., per aequa atque iniqua loca pervadunt L., Arminius impetu equi pervasit T. je prodrl in ušel.

2. trans. skozi iti, prodreti (prodirati) v kaj, pronikniti (pronicati), prenikniti (prenicati) venenum artus pervasit T., pervasā urbe, pervasis regionibus Amm.; metaf. obvze(ma)ti, obiti (obhajati), prevze(ma)ti, navda(ja)ti, prešiniti (prešinjati), razširiti (razširjati) se, raznesti (raznašati) se po čem: opinio, quae animos gentium barbararum pervaserat Ci., pervasit iam multos ista persuasio Q., fama urbem pervasisset L. —

II. intr.

1. do cilja dospeti, priti (prispeti) do česa, priti kam: in Italiam Ci., in Asiam L., ad castra consulis L., ne quid in pares possit pervadere Ci., domum Ap.

2. metaf. dospeti, prodreti kam, doseči, razširiti se: locus nullus est, quo non libido hominum pervaserit Ci., terror in totam penitus aciem pervasit L.

per-vagor -ārī -ātus sum (per in vagārī)

1.
a) intr. (vedno) klatiti se, potikati se, potepati se, potovati: omnibus in locis C., hic praedonum naviculae pervagatae sunt Ci., in omnes partes C. jezditi, jezdariti.
b) trans. obhoditi (obhajati), prehoditi (prehajati), iti skozi: errabundi domos suos p. L., bello prope orbem terrarum p. L.

2. metaf.
a) intr. razširiti (razširjati) se, razvedeti se: de quo pervagatum est usque ad ultimas terras Ci., ne is honos nimium pervagetur Ci.
b) trans. obvze(ma)ti, prevze(ma)ti, navda(ja)ti, prešiniti (prešinjati): dolor omnia membra pervagabatur Plin. iun., cupiditates omnium mentes pervagantur Ci. — Od tod adj. pt. pf. pervagātus 3

1. zelo razširjen, na daleč znan, splošno znan: gloria est pervagata fama meritorum Ci., pervagatissimus versus Ci.; subst. pl. n: ista communia et pervagata Ci. tista ustaljena in splošno znana pravila.

2. splošen: pars autem est pervagatior Ci. — Act. soobl. pervagō -āre (metaf.): ut primos quosque locos … celeriter animo pervagemus Corn.

plagiare v. tr. (pres. plagio)

1. plagirati; prepisati, prevzeti (tuj izdelek objaviti pod svojim imenom)

2. pravo podrediti si koga; vzeti komu svobodo odločanja; pretirano vplivati na koga

podùzēti pòduzmēm, oni pòduzmū, podùzmi, podùzēh pȍduzē, pȍduzeo pȍduzēla, pȍduzēt
1. podvzeti, storiti, ukreniti: poduzeti potrebne korake, potrebne mjere; tu se ne može ništa poduzeti
2. prevzeti: poduzeo ga je strah; poduzelo ga je piće

pònijeti ponèsēm, pònijeh pȍnije, pȍnio pȍnijela, pȍnijet in ponèsen -èna (ijek.), pònēti ponèsēm, pònēh pȍnē, pȍneo pȍnela, pȍnēt in ponèsen -èna (ek.)
I.
1. ponesti: ponijeti što sobom u grob; nemojte me ovdje ostavljati, ponesite me pravo kući; čovjek ponese kišobran kad je oblačno; idimo kuda nas ponesu noge
2. odnesti: ponesi to odavde
3. malo nesti, ponesti: ponio sam, pa stao i opet ponio
4. zanositi: tko bi nju, koja je ponijela, umiriti mogao; ona oseti da je ponela
5. nastaviti: ponijeti čašu
6. obroditi: godina je dobro ponijela; vinogradi nisu ove godine ponijeli
7. začeti nositi: već je od četrnaeste godine ponio naočare
8. dobiti: od neprijatelja je ponio nekoliko rana
9. prevzeti: omladina koja je imala da ponese veliku ideju socijalizma odlučno se zalagala za svoje ideale
10. zanesti: neobično jako čuvstvo ponese i starca
11. ponijeti glavu na pazar ponesti glavo na prodaj; davo ga ponio, poneo naj ga vrag odnese
II. ponijeti se
1. prevzeti se: o dobru se ne ponesi, a u zlu se ne poništi
2. sporeči se s kom: ponijeti se s kim
3. iztegniti se: dječak se ponio za grozdom što je bio na vrtoglavom vršku
4. ekspr. zavrteti se: uhvatili se parovi i ponijeli se po sobi
5. obnesti se: u ovoj varošici naše jedinice su se dobro ponele

prae-cerpō -ere -cerpsī -cerptum (prae in carpere)

1. spredaj potrgati, spredaj požeti: densas aristas Cat., tenera germinum Plin., iubas Stat.

2. poprej (predčasno) potrgati (požeti, pokositi): messes O.

3. metaf.
a) tako rekoč „od ust vzeti (jemati) kaj“, prevze(ma)ti komu kaj, prisvojiti (prisvajati) si kaj, (pri)kratiti, prikrajš(ev)ati, zmanjš(ev)ati: Val. Max. idr., non praecerpo fructum officii tui Ci., laetitia praecerpta L. že prej okušeno veselje, gratiam novitatis et florem epistulae loquacitate praecerpere Plin. iun., vates futura praecerpunt Min. gledajo v prihodnost.
b) delati (narediti) izpiske, izpis(ov)ati, ekscerpirati: cum Aristotelis libros problematorum praecerperemus Gell.

prae-cipiō -ere -cēpī -ceptum (prae in capere)

1. (v)naprej vzeti (jemati), prevze(ma)ti, komu kaj, prisvojiti (prisvajati) si: aquam Lucr., pecuniam mutuam C. vnaprej vzeti (jemati) na posodo, izposoditi (izposojati) si, locum Cu. ali Piraeeum L. ali litora V. prej zasesti, tako tudi mons praeceptus S., iter Cu., L. ali aliquantum viae, longius spatium L. prej pre(hod)iti, premeriti (nekoliko poti, daljši kos poti), malce (nekoliko) prehiteti koga, aliquantum ad fugam temporis L. precej časa (prednosti) za beg si pridobiti, tempore praecepto L. zaradi časovne prednosti (prehitevanja), bellum T. prej začeti vojno, fata veneno Fr. smrt prehiteti s strupom, prej se zastrupiti, si lac praeceperit aestus V. če vročina izsuši mleko (= če mleko izhlapi), preden molzemo, praecipitur seges O. prehitro zori.

2. (vna)prej uži(va)ti, (ob)čutiti: ut ne multi illud (sc. candelabrum) ante praeciperent oculis quam populus Romanus Ci., eius rei laetitiam L., spectatissimi triumphi laetitiam Hirt., spem L., laudem T. (Dial.); occ. kot jur. t.t. (dediščino) vnaprej dobiti, vnaprej (po)dedovati: Plin. iun., Icti.

3. (po)prej, vnaprej misliti, predstaviti (predstavljati) si, (iz)vedeti, (spo)znati itd.: victoriam animo C., cogitatione futura Ci., omnia praecepi atque animo mecum ante peregi V., spe hostem V. predstavljati si, v duhu videti, rem famā L., consilia hostium Ci. vedeti za sovražne naklepe, preden se uresničijo; opinione praecipere z ACI vnaprej domnevati se: C.

4. predpis(ov)ati, naročiti (naročati), svetovati, da(ja)ti nasvet(e), odrediti (odrejati), opozoriti (opozarjati) na kaj, vele(va)ti, ukaz(ov)ati: abs.: ut erat praeceptum C., ut praeceperat, sicut praeceptum erat Cu.; z obj.: Cu. idr., hoc tibi praecipio Ci., quidquid praecipies (v vseh svojih predpisih (pravilih)) esto brevis H.; s finalnim stavkom: N., Plin. iun. idr., praecipit, omnes mortales pecuniā aggrediantur S., praecipitur aedilibus, ut noctu vigilias agerent Ci., hoc praecipio, ne segniores sitis Ci.; z odvisnim vprašalnim stavkom: praecipit, quae fieri velit C., quid fieri vellent, praeceperunt N.; redko z inf.: Plin., O., iustitia praecipit parcere omnibus Ci.; pri poznejših piscih analogno po glag. iubēre z ACI oz. NCI: Plin., Suet., Arn., Lact., ceteros omnes decedere praecepit Ap., pueros in agrum deduci praecepit Iust., ceteras (sc. sarcinas) incendi praecepit Cu., praecipimur domino psallere Cass., Philoromus auriga rapi praeceptus Amm.

5. učiti, da(ja)ti nauk(e), da(ja)ti po(d)uk: artem nandi O., praecipe lugubres cantus H. uči me, recte praecipi potest in amicitiis Ci.; z ACI: ratio parum praecipit nec bonum illud esse nec porro malum Ci.; abs. poučevati, biti učitelj: alicui Suet., de eloquentiā Ci., qui de arte dicendi praecipiunt Ci.; subst. pt. pr. m praecipientes učitelji: inscientia praecipientium T. (Dial.), eum in numero praecipientium non habeo Q.; tudi samo učenjaki = teoretiki: Q. (Institutio oratoria 2, 6, 1).

prae-ripiō -ere -ripuī -reptum (prae in rapere)

1. izpred ust vzeti (jemati), izpred nosa (ust) ugrabiti (ugrabljati) komu kaj: cibos reliquis pullis Plin.

2. metaf.
a) prej vzeti (jemati), prej ugrabiti (ugrabljati), (prej) prevze(ma)ti, (prej) prisvojiti (prisvajati) si, (prej) prilastiti (prilaščati) si, ugrabiti (ugrabljati), vzeti (jemati), odvze(ma)ti, odtegniti (odtegovati, odtezati) komu kaj: Auct. b. Alx. idr., sponsam alicui Pl., ne illum praeripiat tibi Ter., alicui laudem destinatam Ci., laudis non ita cupidus sum, ut eam aliis praereptam velim Ci., si praeripiat Venus arma Minervae O., quo (sc. oleo) praerepto (porabiti) super infuso Cael., praerepta, non praebita facultas scriptoribus Hirt.
b) prezgodaj (prerano) vzeti (jemati) si, prezgodaj (prerano) ugrabiti (ugrabljati), prezgodaj (prerano) si prisvojiti (prisvajati), prezgodaj (prerano) si pridobiti (pridobivati): arrogans in praeripiendo populi beneficio C., immaturā morte praereptus Aur., brevibus praereptus in annis Val. Fl. zgodaj umrl, Demosthenes tibi praeripuit, ne esses primus orator Hier.
c) prehitevši preprečiti, s hitrim ukrepanjem (= že vnaprej) preprečiti, ovreti: hostium consilia Ci.
d) prej poseči (posegati) v kaj: scelus Sen. tr., ius praetorum et consulum T.

3. nenadoma vzeti (jemati), nenadoma odvze(ma)ti, nenadoma ugrabiti (ugrabljati), nenadoma (u)krasti: codicillos Suet., oscula alicui Lucr. nenadoma poljubiti koga; refl. = nenadoma se odpraviti, nenadoma zbežati: ad amicum Ulp. (Dig.).

preluá preiáu vt. prevzemati, prevzeti