Franja

formīdō -āre -āvī -ātum (formīdō -inis)

1. intr. (hudo) bati se, strah, groza obhaja koga, strah je koga, groza je koga: bonum habe animum, ne formida! Pl.; z dat. (za kaj): auro formidat Euclio Pl.

2. trans. zgroziti se česa, koga, prestrašiti (ustrašiti, (z)bati) se česa: Pl., Naev. fr., Iuv., Prud. idr. f. illius iracundiam Ci. ep., satietas formidanda est Ci., quidquid fecerit, ipse se excruciat omniaque formidat Ci., malos fures H., cum te formidet mulier H., f. auxilia Cu., verbera Stat.; z inf.: Veg., Aug., si isti formidas credere Pl. če se braniš, če nočeš, ad haec ego naribus uti formido H. se bojim; s finalnim stavkom: formido miser, ne hic me tibi arbitretur suasisse Pl., formido male, ne ego hic nomen meum commutem Pl., aliquem non f., ut … Vop. Pogosto pt. pf. formīdātus 3 (večinoma z gr. dat.) strašen, ki se ga (je) vsi bojijo: Fl., Gell., Amm. pennae O., ki služijo za strašilo divjačini, manūs O. formidatus nautis aperitur Apollo V., civis … formidatus Othoni Iuv.; z abl. causae: Aethiops classe formidatus H.; pesn.: formidatae aquae O. strah pred vodo, steklost.

impallidire v. intr. (pres. impallidisco)

1. prebledeti:
impallidire per la paura prebledeti od strahu

2. pren. vznemiriti, vznemirjati se; prestrašiti se

3. bledeti (tudi pren.)

incodardire v. intr. (pres. incodardisco) prestrašiti se, postajati strahopeten

inorridire

A) v. tr. (pres. inorridisco) navdati z grozo

B) v. intr. zgroziti se; prestrašiti se

jump² [džʌmp]

1. neprehodni glagol
skočiti (tudi cene), skakati, poskakovati, skakljati, poskočiti, odskočiti, skočiti na noge; vskočiti (in)
skočiti mimo (past)
priskočiti (to)
figurativno trzniti, zdrzniti se, kvišku planiti, prestrašiti se (at)
figurativno preskočiti (to na)
preskočiti vrsto pri branju; tresti, zibati se (voz); izskočiti, iztiriti se (vlak)
figurativno razbijati (srce)

2. prehodni glagol
preskočiti (across, over)
pomagati komu skočiti, pripraviti konja k skoku; s silo vzeti, prisvojiti si; zibati, ujčkati; zviševati cene

to jump clear of s.th. odskočiti od česa
sleng to jump to it z vnemo se česa lotiti
to jump for joy poskočiti od veselja
ameriško to jump channels preskočiti službeno stopnjo
britanska angleščina to jump the queue ne držati se vrste zriniti se naprej
to jump one's bail pobegniti kljub danemu poroštvu
to jump town pobegniti iz mesta
to jump a claim prisvojiti si tujo parcelo (zlatokopa itd.)
to jump the rails iztiriti se (vlak)
to jump a child on one's knees ujčkati otroka v naročju
to jump s.o. into s.th. nagovoriti koga k čemu
to jump prices cene zelo zvišati
don't jump my nerves! ne žri mi živcev!
ameriško to jump the gun prenagliti se
his tastes and his means do not jump njegov okus se ne ujema z njegovimi sredstvi

obeskurážiti -kùrāžīm vzeti pogum komu, prestrašiti koga: obeskuražiti koga

ob-horrēscō -ēre -horruī (ob in horrēscere) prestrašiti se česa, zgroziti se nad čim: It.

ob-stupe-faciō -ere -fēcī -factum (ob in stupēre in facere) osup(n)iti, zavze(ma)ti, prevze(ma)ti, (o)mamiti, omamiti (omamljati), presenetiti (presenečati), povzročiti (povzročati) nezavest, (pre)strašiti, zastrašiti (zastraševati); pass. obstupefīō -fierī -factus sum osupniti, (o)strmeti, biti presenečen, biti (postati) prevzet, prestrašiti se, (o)dreveneti: ita eum tum timidum illic obstupefecit timor Ter., (sc. Horatius Cocles) miraculo audaciae obstupefecit hostes L., obstupefecit ea alacritas ducem Romanum T., obstupefactus ac perterritus meā diligentiā Ci., obstupefacti audaciā Romanorum L., velut numinis occursu obstupefactus Sen. ph., Macedo miles nimio frigore obstupefactus Val. Max., subito deinde ex nimio haustu rigoris obstupefactis nervis et torpore hebetatis artubus Val. Max., in furore obstupefacies gentes Vulg., obstupefactus et attonitus prosilit Prud.; metaf.: nisi metus maerorem obstupefaceret L. ko bi ne preglušil, obstupefacto voluptatibus corde L.

pavescō -ere, pāvī (incoh. k pavēre) prestrašiti se, (pre)plašiti se, (z)bati se, tesno biti (postati) komu pri srcu: velut pavescentes et deprecantes Q.; z abl. causae: omni strepitu L.; z gr. acc. (česa, zaradi česa, pred čim): bellum T., indicium magistratuum T., inania legionum nomina non pavescere T., manes umbrasque Sil.; pass.: quoniam bene generaliter pecuniosus pavescitur Cass.; z ad in acc.: ad tactum Col., ad caeli fragorem Sen. ph.

per-horreō -ēre (per in horrēre) zelo (močno) se prestrašiti (ustrašiti) česa, zelo (močno) se zdrzniti ob čem: cumque perhorruerit (po nekaterih izdajah perhorreret) casus pars maxima nostros O., illorum tela atque aciem perhorrebimus Iul. Val., saetis nexos equinis et occipitiis incumbentes gladios perhorrebant Amm., detecti sceleris qualitatem mecum pariter perhorrete Ambr.

per-horrēscō -ere -horruī (per in horrēscere) „čisto (zelo, močno) se naježiti (namrščiti)“

1. intr. (s)tresti se, zdrzniti (zdrzovati) se, trzniti (trzati), prestrašiti se, vztrepeta(va)ti, čisto zgroziti se, groza navda(ja)ti koga, vzdrhte(va)ti, zadrhte(va)ti, vzburka(va)ti se, posta(ja)ti razburkan (o morju): clamore perhorruit Aetne O., totus perhorruit orbis O., latum perhorruit aequor O., cum ego ipse in commemoratione eorum non solum animo commovear, verum etiam corpore perhorrescam? Ci.

2. trans. zelo (močno) se prestrašiti (ustrašiti) česa, zelo (močno) se zdrzniti ob čem, zgroziti (zgražati) se zaradi česa, ob čem, nad čim: tribunum plebis, tantam religionem Ci., lamentationem matrum familias, tum fugam virginum atque puerorum ac vexationem virginum Vestalium perhorresco Ci., Bosporum H., cum perhorruerit casūs … nostros O. (gl. perhorreō); z inf.: iure perhorrui late conspicuum tollere verticem H., unus enim tribunus eam poenam novem collegis inferre ausus est, quam novem tribuni ab uno collega exigere perhorruissent Val. Max.

per-terre-faciō -ere (-fēcī) -factum (perterrēre in facere) zelo prestrašiti, v hud strah spraviti, zgroziti: perterrefacias Davom Ter.; pt. pf.: repentino perterrefacti evadendi subsidium velox locorum invenere prudentes Amm., Simplicii adventu perterrefacti Amm., milites universi perterrefacti Amm., inveniuntur tamen quaedam verba etiam ex tribus partibus composita, ut „perterrefacio“ Prisc.

per-terreō -ēre -uī -itum (per in terrēre) zelo ustrašiti, zelo prestrašiti, povsem preplašiti, zgroziti, vzbuditi (vzbujati) grozo, povzročiti (povzročati) grozo: Suet. idr., aliquem Ter., agitari et perterreri Furiarum taedis ardentibus Ci., aliquem magnitudine poenae p. Ci., quae copiae nostros perterrerent C., ut magnitudine poenae perterreant alios C., perterritis ac dubitantibus ceteris S., caede viri tanta perterrita agmina V., nec sustinuere adventum eius Persae defectione quoque perterriti Cu., metu (timore) perterritus Ci. (idr.) ves preplašen, pavore perterritus Ap.

per-timēscō -ere -timuī (incoh. pertimēre) zelo se prestrašiti, zelo se (z)bati, zgroziti se, prepasti se: quem procul Aspis conspiciens ad se ferentem pertimescit N., pertimuerunt, ne descisceret N., p. de aliqua re Ci. zbati se za kaj, ob ea, quae … Gell.; trans.: religionem, nullius potentiam, bellum Ci., legatum Iugurthae S., fames esset pertimescenda C., impetum Auct. b. Alx.

per-vereor -ērī -veritus sum (per in verērī) zelo se (z)bati, zelo se zgroziti, zelo se prestrašiti: senem perveritus Don.

prepásti -pádem
I.
1. propasti: kmetija je kmalu prepadla
2. oronuti: prepasti od skrbi in težav
II. prepasti se prepasti se, uplašiti se, prestraviti se, prestrašiti se: ob pogledu na to so se ljudje prepadli; prepaden je strmel v ogenj

re-formīdō -āre -āvī -ātum (re in formīdāre)

1. zgroziti (zgražati) se, (z)bati se, prestrašiti se, (pre)plašiti se, ostrmeti; z obj.: qui non modo subsellia, verum etiam urbem ipsam reformidet Ci., bellum Ci., reformidare sapientiae studium et praecepta prudentium T.; z inf.: dicere reformidat animus L. čut se upira, refugit animus eaque dicere reformidat, quae … Ci.; s pass.: comparari tibi Plin. iun.; z odvisnim vprašalnim stavkom: nec, quid tibi de alio audienti de se ipso occurrat, reformidat Ci.; abs.: vide, quam non reformidem Ci.; pesn. metaf.: reformidant (sc. vites) ferrum V. se bojijo obrezovanja, reformidant lumina solem O., crudum adhuc vulnus medentium manūs reformidat Plin. iun.

2. (abs.) zaosta(ja)ti v rasti, zastati, ustaviti se: oculus (sc. vitis) reformidat Col., illa celerius emoritur, haec tardius reformidat Col.

spaurire

A) v. tr. (pres. spaurisco) strašiti, plašiti

B) ➞ spaurirsi v. rifl. (pres. mi spaurisco) prestrašiti se, preplašiti se

spericolarsi v. rifl. (pres. mi spericolo)

1. izpostaviti, izpostavljati se nevarnosti

2. toskansko prestrašiti se

stráviti se strâvīm se
1. zgroziti se, prestrašiti se: ja se stravih, vrisnuo sam i pokušao da pobjegnem
2. plašiti se hajde, popo, očitaj mi djetetu molitvu, od nešta se stravi