kȉtović m iron. kitar, kdor kita
kukùljica ž
1. kapuca, oglavnica: -om pokriti glavu
2. z okrasnimi iglami speta kita las na vrhu glave
3. zool. zapredek, mešič, chrysalis puppa: kukuljica u toku preobrazbe kukaca
kùrjučić m drobna kita las
lȕćum m (t. lökün) zastar. lepivo, zamazka za spajanje cevi, žlebov itd., vrsta kita, ometa: lućum od tutkala; staklarski lućum; lućum je starodrevni malter kojim su zidani nekadašnji gradovi
pletènica ž
1. kita las: niz leda padale su joj dvije teške -e
2. mn. voj. pletenice, epolete: generalske -e
razor-back [réizəbæk] samostalnik
zoologija vrsta kita; (pol)divja svinja z grebenastim hrbtom (znana v južnih državah ZDA)
rorqual [rɔrkwal] masculin, zoologie vrsta kita, ki živi v mrzlih morjih; pluriel rorquals
saddleback [sǽdlbæk]
1. samostalnik
(konjski) sedlast hrbet, konj s sedlastim hrbtom; gorsko sedlo
zoologija siva vrana, razne vrste gosi; vrsta galebov
zoologija samec grenlandskega kita; vrsta tjulnjev; vrsta ostrig
arhitektura gornji sklad zidu, debelejši v sredini kot na krajih
2. pridevnik
sedlast, udrt
saddleback roof sedlasta streha
saddleback soap (blago, milo) milo za obdelavo usnja
saddleback sack ameriško, sleng, figurativno prismoda, bedaček, bedak
Sehnenzerrung, die, Medizin nategnjena kita
serō1 -ere, seruī, sertum (indoev. kor. *ser- nizati; prim. skr. sarat- nit, osk. aserum = lat. manum asserere, gr. εἴρω (samo obl. εἶρα, ἐερμένος, ἔερτο) nizam, tvezem, spajam, ἕρμα uhan, ὅρμος ovratna verižica, ogrlica (= na vrvico zanizani biseri), ἐν-ερσις = lat. in-sertio, lat. seriēs, sermō, sors)
1. (na)nizati, nanizati (nanizovati, nanizavati), (z)vrstiti, razvrstiti, strniti (strnjevati), zložiti (zlagati), nabrati (nabirati), (s)plesti, splesti (spletati), (z)vezati, navezati (navezovati, navezavati), zavezati (zavezovati, zavezavati); v tem pomenu le pt. pf. sertus 3 konkr. strnjen, nanizan, stvezen, zložen, spleten: lorica N. verižni oklepi, corona LUCAN., rosa serta et rosa soluta AP., floribus sertis et solutis AP. Od tod subst.
a) sertum -ī, n venec, cvetna kita, girlanda, kita cvetja in sadja: roseo Venus aurea serto AUS.; nav. v pl. serta -ōrum, n: PL., CAT., TIB., LUCR., PLIN. idr., sertis redimiri CI., serta procul, tantum capite delapsa iacebant V., imposuitque suae spicea serta comae O., odoratis innectunt tempora sertis O.
b) redkeje serta -ae, f (sc. corona) venec, cvetna kita, girlanda, kita cvetja: demissae in pocula sertae PR.; serta Campanica ali samo serta CA. bot. = melilotos melilót, medena detelja.
2. metaf. (na)nizati, nanizati (nanizovati, nanizavati), doda(ja)ti, priključiti (priključevati), (z)vrstiti, razvrstiti (razvrščati), spojiti (spajati), privezati (privezovati, privezavati), pritrditi (pritrjevati, pritrjati), navezati (navezovati, navezavati), (s)plesti, splesti (spletati), naplesti (napletati), (na)snovati, zasnovati: aeternum seritote diem concorditer ambo ENN. FR. razvrščajta dan ob dan, ex aeternitate causa causam serens CI., cuius (sc. fati) lege immobilis rerum humanarum ordo seritur L. se vrsti, tumultum ex tumultu, bellum ex bello serunt S. FR., bella ex bellis ali ex bellis bella serendo L., certamina serere L., serere crimina belli V., crebra proelia T. spustiti (spuščati) se v ..., argumento fabulam serere L. (gl. argumentum), moras serere SEN. TR., quid tu porro serere vis negotium? PL. zakaj hočeš v prihodnje stvar gnati naprej s trudom in težavo? Poseb.: serere sermonem CAECIL. AP. GELL., PL. ali sermones PL., sermones inter se L., sermones in vehiculis PLIN. IUN. ali colloquia cum hoste, colloquia per propinquos popularium L. spustiti (spuščati) se v pogovor(e) s kom, zače(nja)ti pogovor s kom, reči kakšno s kom, pogovarjati se s kom, dogovarjati se s kom, multa inter sese vario sermone serere V. ali haec in castris occultis sermonibus serere L. razpravljati, dogovarjati se; tako tudi: multa errores s. STAT.
spout1 [spáut] samostalnik
dulec, kljun, ustnik, nos (lonca, vrča, posode itd.); (odtočna) cev; nosna odprtina kita; močan curek vode; izliv; (redko) pljusk, naliv dežja; majhen slap, kaskada; drča
zgodovina poševna cev, po kateri se spuščajo predmeti na določeno mesto (zlasti v zastavljalnici)
figurativno zastavljalnica
up the spout izčrpan, v veliki stiski, v škripcih; zastavljen
to go up the spout pogovorno biti zastavljen v zastavljalnici
switch [swič]
1. samostalnik
šiba, udarec s šibo
botanika mladika
železnica kretnica
elektrika stikalo, prekinjevalec; ponarejena kita (las)
tehnično pipa; (bridge) prehod k drugi barvi
switch bargain ovinkarska kupčija
2. prehodni glagol
udariti, bičati s šibo (z repom); šibati z, hitro mahati z; naglo pograbiti
železnica ranžirati, zapeljati (usmeriti) (vlak) na drug tir
elektrika vključiti, vklopiti; spremeniti (pogovor), obrniti drugam (tok misli)
neprehodni glagol
železnica (vlak) zapeljati na drug tir; spremeniti (smer)
to switch back to figurativno (v mislih) vrniti se na
šópek -pka m
1. kita cvijeća, cveća, buket: šopek cvetja, rož; narediti, poviti šopek rož
2. rukovet: šopek uspavank
tīnus -ī, f brogovíta, starejše pasja kita (Viburnum tinus Linn.): Serv., Prisc., illi tiliae atque uberrima tinus V., et bicolor myrtus et bacis caerula tinus O., tinus — hanc silvestrem laurum aliqui intellegunt, nonnulli sui generis arborem Plin., ex his Augusta et bacalis et tinus simili modo seruntur Plin.
toupée [tú:pei] samostalnik
umeten čop ali kita las (za plešasta mesta lasišča); umeten koder
truss1 [trʌs] samostalnik
sveženj, omot, snop, šop
botanika kobul, evetna kita; mreža, rešetke pri mostu
medicina kilni pas
arhitektura nosilni tram; ogredje; oder
a truss of hay 60 angleških funtov sena
a truss of straw 36 angleških funtov slame
worm1 [wə:m] samostalnik
zoologija črv, črv deževnik, glista
tehnično orodje spiralne oblike, vzvoj na vijaku, cevasta naprava za kondenziranje, za hlajenje, kita (vez) pod pasjim jezikom
figurativno podel, potuhnjen človek (kreatura)
figurativno notranja muka, trpljenje, glodajoča žalost, skrb
množina, medicina gliste, glistavost
worm of conscience grizenje vesti; pekoča vest
book-worm knjižni molj (hrošček ali oseba)
earth worm deževnik
glow worm kresnica
silk worm sviloprejka
tapeworm trakulja
food for worms hrana za črve, mrlič, mrtvec
I am a worm today slabo se počutim danes
a worm will turn figurativno še taka potrpežljivost ima svoje meje
wreath množina wreaths [ri:ɵ, ri:ðz] samostalnik
venec (for funeral pogrebni)
girlanda, cvetna kita; venčast krog ali kolobar (of smoke, of vapour dima, pare)
zvijanje (kače, vrvi itd.); vrtenje; navitek, rola, svitek
grboslovje venec
tehnično gostina v steklu
wreath of snow škotsko snežni zamet
yubarta ženski spol živalstvo vrsta kita