nebésa nebes s mn.
1. nebesa: iti v nebesa; zaslužiti si nebesa; bog mu daj nebesa
bog mu dušu prosti
2. velika sreća, dobro nahođenje: imeti nebesa na zemlji
3. nebo, nebesa: povzdigovati koga do nebes
4. u službi interj. križana nebesa, kaj si zopet storil Bože moj, što si opet učinio; sveta nebesa kako je lepo
Bože mili, kakva ljepota (lep-)
5. odprla so se ji nebesa postala je sretna, srećna; ta bo šla gorka v nebesa
bila je bez grijeha (gre-), vrlo dobra i plemenita; dobra mera in vaga v nebesa pomaga
poštenost u poslu donosi dobar glas
nec-opīnāns ali pravilneje nec (neque) opīnāns -antis (nec (neque) in opīnārī) ne sluteč, ne pričakujoč, ne nadejajoč se, ne predvidevajoč, ne obetajoč si, iznenada, ne da bi si mislil: Sen. ph., Suet., Ap., Amm., id voluit, nos sic necopinantis duci falso gaudio, sperantis, iam amoto metu interoscitantis opprimi Ter., ut hanc laetitiam necopinanti primus obicerem ei domi! Ter., Ariobarzanem … praesentibus insidiis necopinantem liberavi Ci., plerosque necopinantis oppressimus Ci., equitibus nostris necopinantibus Auct. b. Hisp., necopinantibus adversariis Auct. b. Hisp., et nec opinanti mors ad caput adstitit Lucr., necopinantibus omnibus unus ex ultima turba Epicyden nominavit L., spem nactus necopinantes eos adgrediendi L., oppressit igitur necopinantes ignarosque omnes L., concidit gravi casu nec opinans Ph., neque opinantibus omnibus Auct. b. Alx.
nekàko prisl. cumva, aşa şi aşa, într-un fel sau altul, cam, oarecum
ne-queō -īre -īvī in -iī -itum (ixpt. ne + queō) ne moči, ne biti zmožen (ker okoliščine ne dopuščajo = gr. οὐχ οἷόν τ' εἷναι; non posse ali non valere = ne môči, ker manjka močí, pomoči ali pripomočkov): Corn., invenires saltem, si nomen nequīs Pl., copulando verba iungebant, ut nequire pro non quire Ci., ea, quae sanare nequeunt, exulcerant Ci., sicut intueri solem adversum nequītis Ci., animus sic urgetur, ut se nequeat extollere Ci., cum pisces ire nequibunt Lucr., proelio adesse nequibat S., quod intra legitumos dies profiteri nequiverat S., te, amice, nequivi conspicere V., commissa tacere qui nequit H., quam (sc. Penelopam) nequiere proci recto depellere cursu H., cur ego si nequeo ignoroque poëta salutor? H., id quidem impetrari nequiit L., quia duo consules obire tot simul bella nequirent L., multa, quae reparari nequibant T. kar je ostalo nenadomeščeno; v pass. s pass. ali dep. inf. (prim. coepi): nequītur comprimi Pl., retrahi nequitum, quoquo progressa est semel Pl. ap. Fest., cum contendi nequitum vi Pac. ap. Fest., id nequitum exaugurari Cu. ap. Fest., quidquid ulcisci nequitur S. kar koli se ne da maščevati; nequeo s quin = ne morem si kaj (ne morem (s)trpeti, ne prenesem, da ne bi = moram (z inf.): nequo, quin fleam Pl., nequeo, quin lacrumem Ter., nequeo, quin laudem Ap.
Opomba: Za prvo osebo sg. pr. Ci. dosledno uporablja non queo. — Pt. pr. nequiēns: S. fr. in pozn. pisci, dat. sg. nequeunti: Ap., pl. nequeuntes: S. fr., Arn. — Podaljšana star. obl. nequinont (= nequeunt): L. Andr. ap. Fest. — Impf. nequibat: S., nequibant: T. idr., fut. nequibunt: Lucr.
nītor1, nītī, nīsus (starejše nīxus) sum (nītor iz *ni(g)u̯itor, indoev. kor. *kneigu̯h nagniti (nagibati) se; prim. gr. γνύξ z upognjenimi koleni, lat. cōnīvēre, got. kneiwan = stvnem. knīgan = nem. sich neigen; gnitus et gnixus a genibus prisci dixerunt P. F.)
I.
1. opreti (opirati) se, upreti (upirati) se, nasloniti (naslanjati) se na kaj, ob kaj; z abl. ali z in z acc. ali abl.: genibus Pl., L. klečati, laevo in femine Pl., stetit soleatus praetor populi Romani … mulierculā nixus Ci., ut stirpibus suis niteretur Ci., nixa fibris stirpium Ci., niti hastili Ci ali hasta V. podpreti (podpirati) se s kopjem, n. in hastam V. opreti (opirati) se na sulico, baculo nixus O., axis nitens sub pondere V., Nīxus genu Ci. (Arat.) ali in genibus Vitr. (ozvezdje) Niks, Klečeči (gl. Engonasi(n)); abs.: sudans nitendo Poeta ap. Ci., partes aequaliter nituntur Ci.; occ.
a) vzravna(va)ti se, dvigniti (dvigati) se, vzpe(nja)ti se: niti modo et statim concĭdere S., dum consurgit ac nititur, inter manus sublevantium exstinctus est Suet.
b) ustaliti (ustaljevati) se, utrditi (utrjevati) se, držati se, ne umakniti (ne umikati) se: tamen virtute et patientiā nitebantur atque omnia vulnera sustinebant C.
c) stopiti (stopati) (na noge, na kaj): anguem pressit humi nitens V.; podobno: serpens … simul ac primum niti possunt, aquam persequuntur Ci. brž ko začnejo lesti.
d) o napornem telesnem gibanju α) nape(nja)ti se (npr. pri telesnem iztrebljanju): Suet. (Vespasian. 20). β) utruditi (utrujati) se: niti corporibus et ea huc illuc quasi vitabundi aut iacientes agitare S. γ) „truditi se“ = biti v porodnih bolečinah, rojevati, porajati: inceptos tenuerunt carmina partūs: nitor O., de qua pariens arbore nixa dea est O. (prim. Nīxī)
e) (po zraku) zibati se, plavati, viseti, lebdeti: paribus nitens Cyllenius alis constitit V.
2. metaf.
a) opreti (opirati) se, osloniti (oslanjati) se, nasloniti (naslanjati) se na kaj, stati na čem: cuius in vita nitebatur salus civitatis Ci., si quis autem hoc uno nititur, quod sit ignobilis Ci., quod Darii regno ipsorum niteretur dominatio N., nixus in hoc uno novitatis nomine inani Lucr., nitatur quibus fundamentis summa salutis Lucr.
b) zanesti (zanašati) se na koga ali kaj, zaupati komu ali čemu: Carthago nixa duabus Hispaniis Ci., est igitur adulescentis maiores natu vereri exque iis deligere optimos et probatissimos, quorum consilio atque auctoritate nitatur Ci., Galli insidiis non nituntur C., n. animo C., spe Cat. —
II.
1. (upirajoč se) kam (poseb. naprej) siliti, riniti, tiščati: nitere porro H. rini se (naprej), nitor in adversum O. upiram se proti, aquae in interiora nituntur Plin., corporibus et umbonibus niti T.; occ. kam skušati dospeti, vzpeti (vzpenjati) se, popeti (popenjati) se (kvišku), dvigniti (dvigovati) se, vzdigniti (vzdigovati) se, (z)lesti, vzleteti (vzletati), vzplavati: ardua per loca Pac. fr. ali samo per ardua Cu., fuge credere … in medium summae quod dicunt omnia niti Lucr., quod in medium sint omnia nixa Lucr., sursum nitier (= niti) Lucr., sub ipsos postes nituntur gradibus V., poma ad sidera nituntur V., quot aves motis nitantur in aëra (po nekaterih izdajah in aëre) pennis O., miles rupes oneratus in altas nititur Lucan., quā septimani dum nituntur T.
2. metaf.
a) truditi se, prizadevati si za kaj, skušati doseči, hlepeti, stremeti po čem, gnati se, poganjati se za čim, (po)segati po čem, težiti za čim: quod quidem ni ita se haberet … haud optimi cuiusque animus maxime ad immortalitatem et gloriam niteretur Ci., n. ad sollicitanda civitates C., ad summa Q., ad maiora T., nitimur in vestitum semper cupimusque negata O.; s samim acc.: ut tantam urbem … niti deberet Iul. Val. začeti graditi.
b) prizadevati se (prizadevati si), truditi se, vse moči (vse žile) nape(nja)ti, potezati se, potegovati se, poganjati se za koga, za kaj, za čim, delati pri čem: tantum quiaque nitamur, quantum potest Ci., magnā vi uterque nitebatur C., idem in nitendo, cum semel annuisset, tantā erat curā, ut … N., n. de causa regia Ci., pro libertate nonne summa ope nitemini? S. ali se ne boste … bojevali?, cum pro Laelio niteretur L. ko se je zavzemal za Lelija, niti adversus foedera naturae Lucr. ali contra verum S. ali samo contra niti T. upirati se komu ali čemu, nasproti delati, nasprotovati, nihil contra aliquem n. S. ničesar ne storiti (ukreniti) zoper koga, nihil contra se regem nisurum (po drugih ausurum) existimabat C.; z inf.: gradum proferre pedum Enn. fr., armis de vita certatim dimicare Sis. fr., ut … patriam recuperare niterentur N., prorumpere n. C., qui nitebantur perrumpere impetum fluminis L., summā vi Cirtam inrumpere nititur S., ingenio nitor non periisse meo O., sacra Samothracum visere nitentem obvii aquilonis depulere T.; s finalnim stavkom: unus Miltiadi maxime nitebatur, ut primo quoque tempore castra fierent N., alii praemio inducti singulos ex senatu ambiundo nitebantur, ne gravius in eum consulteretur S., nitenti, ut sensus suos penitus abderet T.; z ACI = poskusiti (poskušati) dokazati: nitamur igitur nihil posse percipi Ci.
Opomba: Imp. act. nītitō: Ci. fr.
noleggiare v. tr. (pres. noleggio)
1. najeti, najemati, izposoditi si
2. izposoditi, izposojati, dajati v najem (vozilo, plovilo, letalo)
nȕditi -īm
I.
1. nuditi, ponujati: nuditi kome novac, piće, jelo, pomoć
2. streči: nuditi bolesnika
3. nagovarjati, spodbujati: kmetovi se stanu predavati i narod nuditi da se predaje ljudski predstavniki so se začeli vdajati in nagovarjati množice, naj se vdajo
4. ekspr. snubiti: nuditi ruku
5. postreči: nuditi gosta rakijom = nuditi gostu rakiju
II. nuditi se
1. nuditi si, ponujati si: nuditi se rakijom i lubenicama
2. ponujati se: nuditi se kao radnik, kao pratilac, kao saveznik
3. nuditi se: nudi ti se rijetka prilika
obèštetiti -īm
I. odškoditi, odškodovati, povrniti, poravnati komu škodo: obeštetiti koga
II. obeštetiti se odškodovati se, poravnati si škodo