Franja

natòvariti -īm
I.
1. naložiti: natovariti kola
2. naprtiti si: natovariti sebi posao i brige
3. otovoriti: natovariti konja, sebe stvarima
4. nakopičiti: kubizam natovari u slikarstvu mnogo nedonoščadi
5. ekspr. speljati na led, nasankati, ukaniti
II. natovariti se
1. otovoriti se, natovoriti se
2. ekspr. nabasati se, najesti se

natrésati nàtrēsām
I. iztresati: natresati posteljicu na verandi
II. natresati se
1. otresati si, otrkavati si čevlje
2. ekspr. stresati jezo nad kom: svaka dronja se natresa nad nama

naùzimati -ām
I. najemáti: nauzimati veću količinu stvari
II. nauzimati se najemáti si

nāvigō -āre -āvī -ātum (iz *nāv-agos: nāvis in agere; prim. gr. ναυαγός, jon. ναυηγός ladjevodja, kapitan)

I. intr.

1.
a) (o osebah) voziti se na ladji (z ladjo), ladjati, pluti, jadrati: Cels., Sen. rh., Sen. ph., Mel., Q., Icti., Lact. idr., n. caute, non temere, periculose Ci., decem navibus Ci., plenissimis velis (z razpetimi jadri, pren.) Ci., in alto, in fero mari, incerto cursu, hieme maximā Ci., in Asiam navigare Ci., nactus idoneum tempus ad navigandum C., qui in navigando se, quam navim, mavult incolumem Corn., naviget Anticyram H.; preg.: in portu navigo Ter. na varnem sem; pass. impers.: iis ventis istinc navigatur Ci., in provincia … navigandum fuisse Ci., ratibus adhuc navigatur Q.
b) (o ladjah) (od)pluti: Dig., decrevimus, ut classis in Italiam navigaret Ci., in portu Syracusano piraticus myoparo navigavit Ci., mediis tua pinus in undis navigat Q., naviget hinc aliā iam mihi linter aquā (pren.) O.
c) (o blagu) voziti se = biti prevažan (po morju, po rekah): ipsae merces periculo creditoris navigent Dig.

2. occ.
a) spustiti (spuščati) se v (na) morje, odpraviti (odpravljati) se z ladjevjem, odpluti, odriniti, odjadrati: eo tempore praetores navigare consuerant Ci., idonea ad navigandum tempestas C.
b) ladjariti, ukvarjati se s pomorsko trgovino: Vop. (Probus 23, 3).

3. metaf.
a) (o vojni na morju): celeriter Pompeio duce tanti belli impetus navigavit Ci. hitro je tako močno ladjevje odrinilo na morje v spopad, Regulo duce iam in Africam navigabat bellum Fl. vojna na morju se je pod Regulovim poveljstvom že pomikala proti Afriki.
b) plavati: „iam certe navigat,“ inquam, „lentaque dimotis bracchia iactat aquis“ O. —

II. trans.

1. pluti, jadrati, voziti se čez kaj, prepluti kaj, prejadrati kaj, ládjati: terram Ci., Tyrrhenum aequor V., aequor Ionium O., Atlanticum mare Sen. ph., Oceanum Sen. rh., Oceanum septemtrionalem Suet.; v pass.: totus hodie navigatur Occidens Plin., urbs pensilis subterque navigata Plin. viseče mesto, pod katerim je mogoče pluti, Nilus non statim navigari facilis Mel., non navigata maria transgressus est Mel. še ne prepluta, lacūs Romanis classibus navigati T.

2. s plovbo si pridobi(va)ti, priskrbeti (priskrbovati) si, oskrbeti (oskrbovati) se s čim: quidquid homines arant, navigant, aedificant, virtuti omnia parent S. kar koli si človek pridobi z oranjem, plovbo, gradnjo, je odvisno od njegove vrlosti.

navínuti nàvīnēm
1. naviti: navinuti stroj
2. napeti: navinuta kubura
3. zviti si: navinuti nogu

navláčiti nàvlāčīm
I.
1. vlačiti na
2. oblačiti: navlačiti navlaku na jastuk, rukavice na ruku
3. privlačiti
4. brusiti: navlačiti nož, brijački nož
5. prevlačiti: navlačiti magnet
6. preoblačiti: navlačiti postelju
7. nakopavati si: navlačiti bolesti
II. navlačiti se
1. oblačiti se
2. zbirati se: oblaci se navlače
3. ekspr. dajati se, trgati se: navlačiti se s djecom

navúći navúčēm, oni navúkū, vel. navúci, navúikoh nȁvūče, nàvūkao navúkla, navúčen -a
I.
1. obleči: navući lijepe haljine
2. obuti: navući nove cipele
3. preobleči: čisto navučena postelja; navući navlaku na jastuk
4. pomakniti, potisniti: marama joj je bila navučena na čelo
5. nabrusiti: navući brijački nož; navući nož
6. potegniti: navući pokrivač preko glave
7. navleči: navući kamenje
8. nasršiti: navući obrve
9. natakniti: navući šešir na glavu
10. nakopati si: navući bolest, mržnju svojih drugova, na sebe sramotu, sebi bijedu na vrat
11. izzvati: to će im navući rat
12. speljati: navući koga na tanak led
II. navući se
1. obleči se
2. namučiti se: dosta sam se navukao kapetanovih kofera
3. narediti se: u sobi se navuče čitav suton
4. navuklo se oblačje pooblačilo se je; navukao ti se oblak na čelo zmračilo se ti je čelo

nazájmiti se nàzājmīm se naizposojati si: nazajmio se mnogo novaca

năzuí -iésc vi. težiti, prizadevati si, stremeti

nebésa nebes s mn.
1. nebesa: iti v nebesa; zaslužiti si nebesa; bog mu daj nebesa
bog mu dušu prosti
2. velika sreća, dobro nahođenje: imeti nebesa na zemlji
3. nebo, nebesa: povzdigovati koga do nebes
4. u službi interj. križana nebesa, kaj si zopet storil Bože moj, što si opet učinio; sveta nebesa kako je lepo
Bože mili, kakva ljepota (lep-)
5. odprla so se ji nebesa postala je sretna, srećna; ta bo šla gorka v nebesa
bila je bez grijeha (gre-), vrlo dobra i plemenita; dobra mera in vaga v nebesa pomaga
poštenost u poslu donosi dobar glas

nec-opīnāns ali pravilneje nec (neque) opīnāns -antis (nec (neque) in opīnārī) ne sluteč, ne pričakujoč, ne nadejajoč se, ne predvidevajoč, ne obetajoč si, iznenada, ne da bi si mislil: Sen. ph., Suet., Ap., Amm., id voluit, nos sic necopinantis duci falso gaudio, sperantis, iam amoto metu interoscitantis opprimi Ter., ut hanc laetitiam necopinanti primus obicerem ei domi! Ter., Ariobarzanem … praesentibus insidiis necopinantem liberavi Ci., plerosque necopinantis oppressimus Ci., equitibus nostris necopinantibus Auct. b. Hisp., necopinantibus adversariis Auct. b. Hisp., et nec opinanti mors ad caput adstitit Lucr., necopinantibus omnibus unus ex ultima turba Epicyden nominavit L., spem nactus necopinantes eos adgrediendi L., oppressit igitur necopinantes ignarosque omnes L., concidit gravi casu nec opinans Ph., neque opinantibus omnibus Auct. b. Alx.

nekàko prisl. cumva, aşa şi aşa, într-un fel sau altul, cam, oarecum

nekuránten (-tna -o) adj. trg. che non si vende; invendibile:
nekurantno blago merce che non si vende; fondi di magazzino; resa

nelôven (-vna -o) adj. che non si caccia; con divieto di caccia:
nelovna področja zone con divieto di caccia
nelovna divjačina selvaggina tutelata

neobrabljív (-a -o) adj. che non si consuma, non si logora

neocénjen (-a -o) adj. non valutato, di cui non si è fatta la stima; šol. senza voto, senza voti

neodpodljív (-a -o) adj. che non si può cacciare, allontanare

nepogasljív (-a -o) adj. che non si può spegnere; pren. inestinguibile (sete)

nepretrgljív (-a -o) adj. che non si può interrompere, spezzare

ne-queō -īre -īvī in -iī -itum (ixpt. ne + queō) ne moči, ne biti zmožen (ker okoliščine ne dopuščajo = gr. οὐχ οἷόν τ' εἷναι; non posse ali non valere = ne môči, ker manjka močí, pomoči ali pripomočkov): Corn., invenires saltem, si nomen nequīs Pl., copulando verba iungebant, ut nequire pro non quire Ci., ea, quae sanare nequeunt, exulcerant Ci., sicut intueri solem adversum nequītis Ci., animus sic urgetur, ut se nequeat extollere Ci., cum pisces ire nequibunt Lucr., proelio adesse nequibat S., quod intra legitumos dies profiteri nequiverat S., te, amice, nequivi conspicere V., commissa tacere qui nequit H., quam (sc. Penelopam) nequiere proci recto depellere cursu H., cur ego si nequeo ignoroque poëta salutor? H., id quidem impetrari nequiit L., quia duo consules obire tot simul bella nequirent L., multa, quae reparari nequibant T. kar je ostalo nenadomeščeno; v pass. s pass. ali dep. inf. (prim. coepi): nequītur comprimi Pl., retrahi nequitum, quoquo progressa est semel Pl. ap. Fest., cum contendi nequitum vi Pac. ap. Fest., id nequitum exaugurari Cu. ap. Fest., quidquid ulcisci nequitur S. kar koli se ne da maščevati; nequeo s quin = ne morem si kaj (ne morem (s)trpeti, ne prenesem, da ne bi = moram (z inf.): nequo, quin fleam Pl., nequeo, quin lacrumem Ter., nequeo, quin laudem Ap.

Opomba: Za prvo osebo sg. pr. Ci. dosledno uporablja non queo. — Pt. pr. nequiēns: S. fr. in pozn. pisci, dat. sg. nequeunti: Ap., pl. nequeuntes: S. fr., Arn. — Podaljšana star. obl. nequinont (= nequeunt): L. Andr. ap. Fest. — Impf. nequibat: S., nequibant: T. idr., fut. nequibunt: Lucr.