Franja

Zadetki iskanja

  • mutuare v. tr. (pres. mutuo)

    1. izposojati si

    2. posnemati
  • mūtuitāns -antis (mūtuāre ali -ārī) na posodo vzeti hoteč, izposoditi si hoteč: Pl.
  • mūtuō1 -āre (-āvī) -ātum (mūtuus) izposoditi (izposojati) si, na posodo vzeti (jemati): Vitr., ad amicos curret mutuatum; mutuet meā causā Caecil. ap. Non., luna mutuata a sole luce fulget Plin., a quibus (sc. a tragoedia et comoedia) forma mutuaretur Tert.
  • mūtuor -ārī -ātus sum (mūtuus)

    1. izposoditi (izposojati) si, na posodo vzeti (jemati), vzeti (jemati) v zakup: pecunias Ci.; brez acc.: cogor mutuari Ci., m. ab aliquo Ci., m. sine usuris T.; (o drugih stvareh) naje(ma)ti, v najem vzeti (jemati): domum T. (Dial.), auxilia ad bellum Hirt.

    2. izposoditi (izposojati) si = vzeti (jemati) od kod: a viris virtus nomen est mutuata Ci., subtilitatem ab Academicis Ci., ab amore consilium L., verbum a simili Ci., a corruptissimo quoque poetarum figuras seu translationes Q., verba ex proximo Q., quem (sc. sensum) a Latrone mutuatus est Sen. rh., praesidium ab audaciā T., corpora mutuantur spiritum humanum et sentiunt Ap. se navzamejo človeškega duha, aliunde aliquid Lact., regem a finitimis Val. Max.
  • nàbaviti -īm
    1. nabaviti, omisliti si, dobiti: to moram do sutra nabaviti
    2. kupiti: nabaviti knjigu u knjižari, meso na pijaci, komu drva
    3. ekspr. priskrbeti: popu je njegov krupni glas nabavio parohiju
  • nachschreiben* pisati po nareku; (abschreiben) prepisovati, prepisati; später: napisati pozneje; bei Vorlesungen: delati zapiske, zapisovati si; Versäumtes: dopisovati, pripisovati
  • nachstreben stremeti k; jemandem jemati si (koga) za zgled
  • nàcunjati -ām ekspr. poiskati si, najti si: što ne nacunjaš sebi ženu
  • nadlukávati se -lùkāvām se sklanjati se in si ogledovati: čitav dan nadlukavao se nad dokumenat
  • nàdrijeti nȁdrēm (ijek.), nàdrēti nȁdrēm (ek.)
    I.
    1. spustiti se v beg: nadrli smo kao mahniti; zašto su seljaci nadrli u bijeg, ne opalivši ni metka
    2. prasniti: djed nadre u smijeh
    3. zamisliti si: kad nešto nadre i obeća, mora tako biti
    4. natakniti: da ovo odijelo nadreš na hrastovo kolje
    II. nadrijeti se natrgati se, načeti se: jedna cedulja joj se malo nadrla; skup je sada nadrt, jer su neki učesnici otišli
  • nàdstrešiti -īm (ijek., ek.) ekspr. z roko si zastreti: rukom je nadstrešio oči
  • nadstrešivati -strešujem (ijek., ek.) ekspr. z roko si zastirati: nadstrešivati oči
  • nagráditi nàgrādīm
    1. sezidati: tanku ću ti kulu nagraditi
    2. pripraviti si statve (ali podobno): baba ljeti uvijek nagradi da tka u šupici
  • nagúliti nàgūlīm
    I.
    1. nalupiti, namajiti: naguliti krumpira
    2. naličkati, nakožuhati: naguliti mnogo kukuruza
    3. opraskati se, odreti si kožo: nagulila o zlatnu sponu
    4. napuliti: naguliti sijena kod stoga
    5. ekspr. z oderuštvom pridobiti: naguliti novac
    II. naguliti se
    1. nagrabiti si z oderuštvom: a bogzna gdje se oni nagule toga novca
    2. ekspr. nasrkati se ga, napiti se
  • nahajajóč se (-a -e se) adj. che si trova; sito
  • nakáljati nàkāljām ekspr. skupiti jo, opeči si prste: hajdemo, manite ga do vraga, da ne nakaljamo
  • nakr̀kačiti -īm zadeti si štuporamo: nakrkačiti dijete
  • nakŕmiti nàkr̄mīm
    I.
    1. nakrmiti: nakrmiti stoku, ovce
    2. oskrbeti si: nakrmiti sjemena
    3. zbrati, nabrati: moj rodo, tu se dobro nakrmilo, pa će biti i za otkup
    4. nadomestiti: carska kruna mu ne nakrmi ono što mu vrijedi zavičaj
    II. nakrmiti se
    1. nakrmiti se
    2. oskrbeti se: nakrmiti se dobrom robom
    3. nabrati se: ovdje se dobro nakrmilo
  • nalijèpiti nàlijepīm (ijek.), nalépiti nàlēpīm (ek.)
    I.
    1. nalepiti: nalijepiti marku na pismo
    2. nametati: nalijepiti malter na zid
    3. ekspr. skupiti jo, opeči si prste: nalijepiti negdje na zlo
    II. nalijepiti se
    1. nalepiti se
    2. prilepiti se: za prste mi se nalijepila krv
    3. ujeti se: nalijepio se na zavodljiv smiješak
  • nameráčiti -mèrāčīm zaželeti si: proba pantalone koje je nameračio, gl. merak