Franja

foedō -āre -āvī -ātum (foedus 3)

I.

1. ogrditi, spačiti, skaziti, iznakaziti, pokvariti, potvoriti: pulvere canitiem O. ali canitiem … infuso pulvere Cat., foedatis pulvere turpi crinibus O., cum sua foedari latrantibus inguina monstris aspicit O., non nihil in Sarmatarum habitum foedantur T. postajajo skoraj tako iznakaženi kakor Sarmati, ne vestis Serica viros foedaret T. naj ne omadežuje; z gr. acc.: foedati ora (v obrazu) Galaesi V.; occ.
a) grdo (hudo) obdelati, razbiti, zdelati: hostium copias Pl., unguibus ora et pectora pugnis V. razpraskati … in biti po prsih, ferro Argolicas latebras V., ferro volucres V., pobiti, crines V. razmršiti, agri foedantur L. se pustošijo, f. urbem strage Val. Max., verberibus foedatus T.
b) skaliti, potemniti, zatemniti, zamračiti: serenos voltus V., lumen S. fr. (o oblaku), luna … lumen omne foedavit Cu.

2. ponesnažiti, onečediti, omadeževati, oskruniti: lacus … multo foedabat proxima limo Sil., caede sua templum f. L., foedata bracchia tabo O., f. sanguine tellurem, vestes O. ali templa cruore O. okrvaviti, sanguine aliquid T. —

II. metaf. onečastiti, onesvetiti, oskruniti: Eutr., Vop., rem patriam et gloriam maiorum Pl., belli exstinctorem nefario scelere Ci., memoriam iuventutis senectutis dedecore Ci., ab eo sacella summā turpitudine foedata sunt Ci., f. aliquem vivum perenni miseriā Ci. poet. neprestano mučiti in stiskati, multiplici clade foedatus annus L., f. aliquem funere Val. Fl., principem sordidis ministeriis T., senatorum plures per arenam (z gladiatorskimi igrami) foedati sunt T., ipse per licita atque inlicita foedatus T. s tem, kar je dovoljeno in kar ni dovoljeno, f. egregia erga populum Rom. merita T., victoriam parricidiis Fl., regnum caedibus Iust.

foil² [fɔil] prehodni glagol
pokriti s tenko kovinsko plastjo; speljati na napačno sled, prelisičiti, ukaniti; pokvariti, preprečiti; odbiti

frangollar zdrobiti, zmečkati; pokvariti, skaziti

gâcher [gɑše] verbe transitif pokvariti, skaziti; šušmariti; malto mešati; (denar, čas) zapravljati, (priliko) zamuditi

une jeunesse gâchée zapravljena mladost
gâcher le métier kaziti posel, prepoceni delati
gâcher du linge izplakovati perilo
gâcher son argent metati denar skoz okno

gangrener [-ne] verbe transitif okužiti, pokvariti

se gangrener postati gangrenozen; moralno se pokvariti

gastar izdati (denar), potrošiti, zapraviti; obrabiti, ponositi; uporabiti, poslužiti se; nositi (obleko, očala); pokvariti, uničiti

gastar anteojos nositi očala
gastar barba (bigote) brado (brke) nositi
gastar una broma šalo napraviti, šaliti se
no gastar bromas ne razumeti šale
gastar buen humor vedno dobre volje biti
gastar ceremonias (ali cumplidos) ceremonije delati
gastar mucha salud zelo zdrav biti
gastar palabras zaman govoriti
gastar sin tasa denar zapravljati
gastar el tiempo čas zapravljati
gastarse obrabiti se, ponositi se; pokvariti se

guastare

A) v. tr. (pres. guasto)

1. pokvariti, skaziti, poškodovati:
la grandine ha guastato il raccolto toča je poškodovala letino
guastare lo stomaco, la salute pokvariti želodec, zdravje
guastarsi il sangue pren. razjeziti se, gnati si k srcu
guastarsi la testa pren. zgubiti glavo, razsodnost

2. pren. motiti:
guastare l'amicizia prekiniti prijateljstvo
guastare l'incantesimo razbiti čar, razbliniti iluzije
guastare i sogni a qcn. kvariti komu sanje, motiti komu srečo

3. pren. kvariti, spriditi

B) v. intr. škodovati, biti neprimeren, neprijeten:
una parola gentile non guasta mai prijazna beseda nikoli ne škodi

C) ➞ guastarsi v. rifl. (pres. mi guasto)

1. pokvariti se (tudi pren.):
l'orologio si è guastato ura se je pokvarila
temo che il tempo si guasti bojim se, da se bo vreme pokvarilo

2. pren. pokvariti se, spriditi se
PREGOVORI: troppi cuochi guastano la cucina preg. veliko babic, kilav otrok

imbricconire v. tr., v. intr. (pres. imbricconisco) (rendere briccone) pokvariti, spriditi; (diventare briccone) pokvariti se, spriditi se

incanaglire v. intr. (pres. incanaglisco) pobarabiti se, pokvariti, izpriditi se

incrinare

A) v. tr. (pres. incrino)

1. načeti, načenjati; narediti, delati režo:
incrinare uno specchio narediti režo v ogledalu

2. pren. načeti; poškodovati; pokvariti:
incrinare i buoni rapporti načeti, pokvariti dobre odnose

B) ➞ incrinarsi v. rifl. (pres. mi incrino)

1. počiti, pokati

2. pren. pokvariti se

infect [infékt] prehodni glagol
medicina inficirati, okužiti (with s, z)
figurativno pokvariti, zastrupiti, okužiti
figurativno vplivati na koga, za sabo koga potegniti

to become infected okužiti se, prisaditi se

ingaglioffare

A) v. tr. (pres. ingagliōffo) pobarabiti; spriditi, pokvariti

B) ➞ ingaglioffarsi v. rifl. (pres. mi ingagliōffo) pobarabiti se; spriditi, pokvariti se

in-torqueō -ēre -torsī -tortum

1. usuka(va)ti, vplesti (vpletati), zaplesti (zapletati), navznoter zasuka(va)ti, zavi(ja)ti: intorti capillis Eumenidum angues H., funes intorti O. spletene, capilli Mart. kodrasti, rudentes Cat., intorto verbere terga seca Tib. s spletenim bičem, prono in pollice torquens (tmeza = prono pollice intorquens) libratum tereti versabat turbine fusum Cat., usum feroci stamen manu Sen. tr., undam truncis Val. Fl. razburkati, intorta cornua arietis Col. nazaj zaviti, paludamentum (pallium) circa bracchium i. L., Petr. oviti, deti okrog … , navis retro retorta L. nazaj obrnjena, pampini folium intortum Pl., vertice muricatim intorto Plin., teneras arbores intorto stramento vestire Plin. s slamnatimi vrvmi; metaf.: intortus (lusciniae) sonus Plin. žvrgoleč glas, intortum (noctuae) carmen Ap. cvrčeča, vreščava.

2. (preteč) proti komu zagnati, zadegati, vreči: ita se ad intorquenda pila expedierat miles T., ei (tergo) intorsit hastam (iaculum) V., telum in hostem Ci., V., Sen. ph., iaculum tergo Sil., in moenia cornum Sil., molem intorti saxi Sil.; metaf. o pogledu: oculos V. oči prevračati, μὴ μοι γοργείην κεφαλὴν δεινῖο πελώρου intorqueat Ci. da vrže svoje Meduzine oči name; o besedah: alternis versibus intorquentur inter fratres gravissimae contumeliae Ci. bratje se obkladajo (med seboj) z najhujšimi očitki, dicteria usque in ipsum Luc. fr. bruhati, diram vocem Sil. zagnati.

3. razsuka(va)ti, zategniti (zatezati), (s)kriviti: caulem, ramulos Plin., Col., mentum in dicendo Ci., vultum Gell., talum Auct. b. Hisp., Aur. izviniti, izpahniti; metaf.
a) skriviti = pokvariti, popačiti: verbo ac litterā omne ius intorquere Ci., mores Pers.
b) zmesti, zbloditi: orationem Pl. — Od tod adv. pt. pf. intortē

1. zasukano, zavito: bruscum intortius crispum Plin.

2. metaf. napak, napačno: hoc dicere Aug.

iskváriti ìskvārīm pokvariti: iskvariti oči pretjeranim čitanjem; putevi su se zbog stalnih kiša iskvarili

ìštetiti -īm
I.
1. poškodovati: vreme, kiše i nepogode ištetile su mnoge znamenite zgrade; vijekovi (vjekovi, vekovi) su ištetili kuću
2. pokvariti: ištetila ga tuđa zemlja
3. pahniti koga v sramoto: ti si babu obraz ištetila ti si očka osramotila
4. ekspr. raniti: grdno ga puške ištetile
II. ištetiti se
1. pokvariti se (moralno): sve se selo ištetilo
2. oslabeti: oči su mu se ištetile
3. okilaveti, dobiti kilo: teškim radom radnici se ištetili

izopáčiti izòpāčīm
I.
1. popačiti: ogledalo je izopačilo crte lica; izopačiti listine, dokumente, smisao riječi, značenje govora
2. izpriditi, pokvariti, pohujšati: izopačiti čovjeka; rat je izopačio narod
II. izopačiti se
1. spačiti se, popačiti se: lice se izopačilo od gnjeva; cijela igra se izopači
2. izpriditi se, pokvariti se, pohujšati se: izopačio se ovaj svijet

izpríditi i spríditi -im
I. pokvariti: izpriditi človeka
II. izpriditi se
1. pokvariti se: jed se je izpridila, meso se hitro izpridi
2. pokvariti se, izopačiti se, izmetnuti se, izvrći se: ljudje so se v vojni zelo izpridili

korumpírati -ùmpīrām (lat. corrumpere) korumpirati, pokvariti: počasti mnoge korumpiraju; na položaju se brzo korumpirao

korumpírati -am (lat. corrumpere) korumpirati, pokvariti, podmititi

louper [lupe] verbe transitif, verbe intransitif, populaire pohajkovati, popivati; skaziti, pokvariti, zapacati; familier zamuditi

louper l'occasion, son train, son métro zamuditi priložnost, svoj vlak, svoj metro
louper sa composition de français »polomiti« (svojo) francosko (šolsko) nalogo