Hochtal, das, Geographie visokogorska dolina
infossamento m
1. devanje v jamo
2. udorna dolina
Isoklinaltal, das, Geographie izoklinalna dolina
Jammertal, das, solzna dolina
kame [kéim] samostalnik
geografija dolga strma dolina
kànjōn -óna m (špan. canon) kanjon, ozka rečna dolina: Drina protiče kroz duboke -e okomito odsečenih stena; -skī -ā -ō kanjonski: -a dolina
Kerbtal, das, Geographie dolina v obliki črke V, soteska
kót m, mn. koti i kotovi
1. kut, ugao: izbočeni kot
izbočeni, konveksni kut, ostri, pravi kot; topi kot
tupi kut; iztegnjeni kot
ispruženi kut
2. kut, ugao: stisniti se v kot; za kazen je moral v kot
za kaznu je morao stajati u kutu; jedilni kot
mjesto, kut u kuhinji gdje se jede
3. dom, kuća: sedaj ima svoj kot; dobil je miren kot pod stara leta
dobio je miran dom pod starost
4. mjesto (mes-): nikjer v hiši ni -a zanj
5. kraj zatvoren od visokih gora: bohinjski kot
6. doživotno pravo stanovanja i hrane u kući kod prodaje ili prenosa vlasništva na djecu (de-): izgovoriti si kot
ugovorom zadržati sebi pravo na stan i hranu pri ustupanju kuće, imanja novim vlasnicima, sopstvenicima: dal si je zapisati kot
7. ugao, kut: zorni kot
vidni ugao
8. ugao, kut: kot v nogometu
9. kut, ugao, budžak, skrovito mjesto (mes-), ćošak
10. zatvorena alpijska dolina
Längstal, das, Geographie vzdolžna dolina
Lavanttal, das, Labotska dolina
park1 [pa:k] samostalnik
park, javni nasad; parkirni prostor
vojska prostor za parkiranje vojaških vozil
britanska angleščina, pravno obora za divjad (ribe)
ameriško gorska dolina, čistina jasa, športno igrišče
the Park Hyde park v Londonu
podólje s podolje, uzdužna dolina ispod planine
podólžnica (už) ž
1. uzdužna dolina
2. uzdužna crta
pròsjek m (ijek.), pròsek m (ek.)
1. presek, prerez: uzdužni, poprečni prosjek
2. geogr. preseka, ozka dolina s strmimi stenami
3. povprečje: proizvodnja pšenice kod seljačkih radnih zadruga u prošloj godini bila je veća za 13% od -a opšte proizvodnje; u -u povprečno; ispod -a podpovprečno
Quertal, das, Geographie prečna dolina
rift-valley [ríftvæli] samostalnik
geologija dolina s strmimi pobočji, ki je nastala z usedom zemeljske skorje
Sacktal, das, Geographie zatrepna dolina
saltus2 -ūs, m
1. gorata (po)krajina, gozdnata (po)krajina, gozdna draga, gorska ali gozdna dolina, gorska (gozdna) soteska, gorski klanec, debèr, gorski prehod, gorski prelaz, gorsko sedlo, vhodi in izhodi kakega gorovja: LUCR., IUST., AMM. idr., in eo saltu, qui regiis tum teneretur castris, armentum pascere solitus (sc. pastor) L., silvis aut saltibus C., saltūs silvaeque V., saltus duo alti angusti silvosique L., saltus profundi V., saltus Thermopylarum L., praetor saltus occupans N. gorske prehode, saltum munitionibus impedire (narediti neprehodnega) L.
2. sinekdoha gozdnato gorovje, gozdnato pogorje, gozdnat hrib, gorski gozd (les na gori): saltus Pyrenaeus C., N. ali Pyrenaei saltūs C., saltus Graius N. Grajske planine, saltus Batini, s. coëmpti H.; occ.
a) za pašnik uporabljeno gozdno zemljišče, gozdna tla, gozdišče, gozdna zaplata, pašnik: IUST., DIG. idr., saltibus silvestribus delectantur VARR., familias in saltibus habent CI., saltibus in vacuis pascunt V., floriferi saltus LUCR., assuetos tauri saltus petunt O., depascere saltus O., in silvestrem saltum CU., umbriferi saltus IUV.
b) podeželsko (selsko) posestvo, pristava s pašniki: ICTI. idr., de saltu agroque deicitur CI., unde tot ... habet saltūs? IUV.
3. kot poljska mera sáltus = del, oddelek občinskega zemljišča, obsegajoč 4 centurije (centuriae) ali 800 oralov (iugera), približno 0,25 hektara = 2500 m2: VARR.
4. metaf.
a) ženski sram: PL., saltus virginalis AUG. (prim. „Venerin griček“).
b) (o nevarnih, škodljivih stvareh) gozd = preobilica, preobilje: virum ex hoc saltu damni ut educam salvom foras neque virum ex hoc saltu damni saluom ut educam fora[s] PL.
Opomba: Star. gen. sg. salti: ACC. AP. NON.
Seitental, das, stranska dolina
sódolina ž
1. pobočna, sporedna dolina
2. plitka dolina