Franja

рябина f

1. jerebika;

2. brazgotina od koz

brazgotínica (-e) f dem. od brazgotina cicatricola, piccola cicatrice

cepiln|i² (-a, -o) medicina Impf- (brazgotina die Impfnarbe, igla die Impfnadel, pištola die Impfpistole)

cépljenje medicina vaccination; botanika inoculation

brazgotina od cépljenja vaccination scar

cuchillada ženski spol vbod z nožem

cuchillada de cien reales močan udarec, velika brazgotina
dar cuchillada pridobiti si naklonjenost občinstva
dar una cuchillada al maestro poučiti nekoga, ki misli, da se na stvar bolj razume
andar a cuchilladas pretepati se
matar a cuchilladas zabosti, zaklati

démanger [demɑ̃že] verbe transitif, verbe intransitif srbeti

ma cicatrice me démange brazgotina me srbi
ça lui (ali: le) démange dans le dos hrbet ga srbi
(familier) la main, le poing lui démange roka, pest ga srbi (da bi koga udaril)
la langue lui démange jezik ga, jo srbi (da bi nekaj rekel, rekla)

deturpare v. tr. (pres. deturpo)

1. kaziti:
una cicatrice le deturpava il viso obraz ji je kazila brazgotina

2. pren. kvariti; mazati, omadeževati:
un casone di cemento deturpa il paesaggio betonska zgradba kvari pokrajino

kôza goat, she-goat, pogovorno nanny goat; (stojalo) trestle, jack, horse; (telovadno orodje) vaulting horse

divja kôza chamois, (v Pirenejih) izard
kôze pl medicina smallpox, variola
brazgotina od kôz pockmark, smallpox mark
cepljenje proti kôzam vaccination
cepivo proti kôzam vaccine
ki ima kôze medicina variolous
kôza za žaganje sawhorse, ZDA sawbuck
skakati čez kôzo šport to vault, to leap a vaulting horse
ne more biti volk sit in kôza cela (figurativno) you can't have it both ways
most na kôzah trestle bridge

koz|e [ô] ženski spol množina, medicina die Blattern, die Pocken
črne koze schwarze Pocken
kravje koze Kuhpocken
brazgotina od koz die Blatternarbe
cepljenje proti kozam die Pockenschutzimpfung, die Pockenimpfung

opeklinsk|i (-a, -o) medicina Brand- (mehur die Brandblase, brazgotina die Brandnarbe)

operacijsk|i (-a, -o) vojska, medicina Operations-, medicina OP- (baza die Operationsbasis, brazgotina die Operationsnarbe, dvorana der Operationssaal, OP-Saal, der OP-Raum, kabina die Operationskoje, miza der Operationstisch, svetilka die OP-Lampe)

rána wound; hurt, sore, lesion; (odrgnina) gall; figurativno injury, harm; (na nogi, od hoje) sore on the foot; (urez) cut, gash; (zmečkanina) contusion, bruise; (opeklina) burn, scald

brez ráne woundless, unhurt, scatheless, unscathed, without scathe
gnojna rána festering wound, ulcer
odprta rána open sore, gaping wound
rána z nožem knife wound
smrtna rána mortal wound
zaceljena rána (brazgotina) cicatrix, pl -ices, cicatrice, scar
zevajoča rána gash
gnojitev ráne suppuration of a wound
mazilo za ráne ointment for wounds
rob ráne lip of a wound
spojka za ráno wound clamp, suture clip
šiv ráne wound suture
obveza za ráno dressing, bandage
ki zdravi, (za)celi ráne vulnerary, helping to heal a wound
poln rán having multiple wounds
rána dobiva krasto, se celi the wound cicatrizes, forms a scar
dotaknil se je moje ráne (občutljivega mesta) he touched me on a tender spot
izžgati ráno to cauterize a wound
on še vedno kaže ráne, ki jih je dobil v vojni he still shows the scars he got in the war
ne odpiraj starih rán! (figurativno) don't open old sores
zopet odpreti ráno to reopen a wound
zopet odpreti stare ráne (figurativno) to reopen old sores
zadati ráno to inflict a wound
zaceliti ráne to heal wounds
rána se je zacelila the wound has skinned over (ali has healed, has healed up, over)
čas zaceli vse ráne time is a great healer
umreti za ránami to die of one's wounds (ali injuries)
zašiti ráno to sew up a wound
šivati ráne to put stitches in a wound
obvezati ráno to dress (ali to bandage) a wound
krvaveti iz ráne to bleed from a wound

sīgnō -āre -āvī -ātum (sīgnum)

1. zaznamováti, klas. redko: discrimen non facit neque signat linea alba Luc. ap. Non., signare oportet frontem calida forcipe Nov. ap. Prisc. (prim. signata frons Lact.), certe † eccum eccum locus signat ubi ea excidit (sc. cistella): apparet Pl., locus signatus Tib., hic modus: haec nostro signabitur area curru, haec erit admissa meta premenda rota O., moenia signare aratro O. določiti z znamenji, narejenimi s plugom, signare limite campum V. ali humum Pr. dotikati se tal, pede certo signat humum H. stopa po tleh; metaf.: et manibus Procne pectus signata cruentis V. omadeževana, cruor, qui fusus humo signaverat herbam O. je (bila) omadeževala, signataque sanguine pluma est O. okrvavljena, pulcher et octonis iterum natalibus actis signarat teneras dubia lanugine malas O. zaznamoval je (bil) nežna lica s prvim puhom = prvi puh mu je prekril nežna lica, a simili etiam mente vocis qui videbantur infiniti soni paucis notis inventis sunt omnes signati et expressi Ci. zaznamovani.

2. zaznamovati kaj s čim = kako znamenje (znak, figuro, podobo) v kaj vrézati (vrezováti, vrezávati), včŕtati (včrtováti, včrtávati), vpísati (vpisováti), vdólbsti, na kaj (na)čŕtati, načŕtati (načrtováti, načrtávati), (na)rísati, (na)slíkati, vrísati (vrisováti, vrisávati), (na)písati, napísati (napisováti), kaj upodobíti (upodábljati), (iz)oblikováti, izdélati (izdelováti), (iz)obráziti: cubitum longis litteris Pl., nomina saxo O., carmine saxum O., vota (sc. litteris) Plin. iun. zapisati, aere omnes honores alicuius Plin. iun., caeli regionem in cortice V., quantum illi nocuere greges durique venenum dentis et ad morsum signata in stirpe cicatrix V. od (kozjega) ugriza nastala brazgotina, titulo signatur imago O., vultūs imagine signare Mart., signatur cera figuris O. vosek se oblikuje v podobe, iz voska se izdelajo podobe, praeceptum numeris signavit Col., antiqui „signare“ pro „scribere“ dicebant Fest.; occ. vtísniti (vtískati, vtiskováti, vtiskávati): summa vestigia pulvere signare V. lahne stopinje vtiskovati v pesek.

3. occ.
a) (za)pečátiti (nav. obsigno): Amm. idr., accepi a te signatum libellum Ci. ep., locellum tibi signatum remisi C. fr. ap. Char., falsae litterae, signo adulterino … signatae L., epistula … sicut erat signata N., signata volumina H., signatae tabellae Tib., signare tabellas O., signare tabulas Mart., signare testamentum Plin. iun., terra nisi signata venumdabatur Plin., nunc signat meus anulus lagonam Mart.; abs.: consensu signantium Q., mea gemma signat Mart.; od tod pesn. α) s pečatom potrdíti (potrjeváti, potŕjati), določiti (dolóčati, določeváti), ustanovíti (ustanávljati), uvêsti (uvájati): iura Suevis Cl., signanda (sc. sunt) iura Pr., signata iura Lucan. β) končáti (končeváti, končávati), skleníti (sklépati): qui prima novo signat quinquennia lustro Mart.
b) kako kovino, denar, novec (s kovnim pečatnikom) zaznamováti, v kako kovino, denar, novec (v)kováti, vtísniti (vtískati, vtiskováti, vtiskávati) kako podobo (znak, žig, pečat): argentum signatum Ci., Cu., Plin., Q., Isid. idr., Servius rex ovium boumque effigie primum aes signavit Plin., Servius rex primus signavit aes … signatum est notā pecudum, unde et pecunia appellata Plin., qui primus ex auro denarium signavit Plin., est autem (sc. denarius) signatus Victoriā Plin., cur navalis in aere altera signata est, altera forma biceps? O.; prolept.: signare pecuniam L., summa pecuniae signatae Cu.; od tod pesn. pren. vtísniti (vtískati, vtiskováti, vtiskávati): quae (sc. filia) patriā signatur imagine vultūs Mart. ki je v obrazu „kovana“ po očetovi podobi = ki ima v obraz vtisnjeno očetovo podobo (očetove poteze) = ki je podobna očetu, signatum memori pectore nomen habe O. imej vtisnjeno, animo signa, quodcumque in corpore mendum est O. vtisni si v glavo.

4. metaf.
a) odlikováti, (o)krasíti, (o)dičíti: viden ut geminae stant vertice cristae et pater ipse suo superum (sc. eum) iam signat honore? V., caelum signare coronā Cl.
b) zaznamováti, odbráti (odbírati), izbráti (izbírati) kaj kot izvrstno, kvalitetno ipd.: et turbata brevi questus crystallina vitro murrina (po nekaterih izdajah myrrhina sc. vasa) signavit seposuitque decem Mart.
c) zaznamováti, označiti (označeváti), oznam(en)ováti, poznaméniti (poznamenováti), naznáčiti (naznačeváti), nakázati (nakazováti), naznaníti (naznánjati), (po)kázati, ustno ali pis(me)no izráziti (izrážati) (nav. significare): ossaque nomen (sc. Caieta) … signat V. in ime naznanja kraj, kjer so pokopane tvoje kosti, fama signata loco est O., signavitque (sc. telum) viam flammis V., rem carmine signo V. naznanim to (dejanje) z napisom, signare nomine terras Lucan. poimenovati, nomine tempora verna suo signare Mart., genus hominum signasse contentus T., signare aliquid verbis Q., oratores eādem appellatione signaverunt Q., si … vis signare (sc. me) responsum Sen. ph. da odločno odgovorim, sacra cano signatque tempora fastis O., coloniarum mentione signata Plin., equos velut publicos signatis, quod dicitur, calceis agitant Amm. s čevlji, potrjenimi … s poštnim listom = kakor z izredno pošto; z odvisnim vprašanjem: quali adiutore legatoque fratre meo usus sit, amplissimorum honorum … signat memoria Vell.; occ. poprej naznaníti (naznánjati): signat prodigiis casus natura futuros Cl.
d) opazíti (opáziti, opážati), zapazíti (zapáziti, zapážati), zazná(va)ti: Turnus ut infractos adverso Marte Latinos defecisse videt, sua nunc promissa reposci, se signari oculis V., simul ultima signant V. vzamejo smer (cilj) na oko = imajo smer (cilj) pred očmi, ora sono discordia signant V. zaznavajo našo govorico, ki je drugačna od njihove. — Od tod

1. adv. pt. pr. sīgnanter pomenljivo, odločno, razločno, jasno: indicare Aus., dicere Hier.; komp. sīgnantius: Aug.

2. adj. pt. pf. sīgnātus 3, adv. -ē
a) značilen, tipičen, znaten, razločen, viden: quid expressius aut signatius in hanc causam? Tert.; adv.: Aug., Porph., signate loqui Gell., Macr., Amm.; komp. sīgnātius: Amm.
b) dobro (s)hranjen, zaklenjen, zavarovan, ne(p)okvarjen: signata sacra esse desierunt Varr. ap. Non., nec te signata iuvabunt limina Pr., Chrysidem negat signatam reddere Luc. ap. Non. neoskrunjene, assume de viduis fide pulchram, aetate signatam Tert.

vaccination [væksinéišən] samostalnik
medicina cepljenje, vakcinacija

vaccination scar brazgotina od cepljenja

vakcinácija (cepljenje) medicina vaccination

brazgotina od vakcinácije vaccination scar

vulnus (starejše volnus) -eris, n (morda iz *u̯elsnos, *u̯olsnos, sor. z vellō [iz *u̯elsō], domnevno iz indoev. kor. *u̯el- trgati; prim. gr. οὐλή [iz Ƒολνᾱ, Ƒολσᾱ] brazgotina)

1. rana (udarec, vbod, vbodljaj, zasek, sek, urez, vrez, zareza ipd.): Pl., Ter. idr., pulsos et fugatos esse dico … sine cuiusquam … vulnere Ci., vulnus novum Sen. ph. nova, mlada, naspr. vulnus vetus et purulentum Sen. ph., vulnus mortiferum Luc. fr., Ci. smrtna, smrtonosna, leve, tenue L. lahka, grave L. težka, huda, cum gravi vulnere L. ali gravi vulnere ictus L. težko ranjen, confectus vulneribus C. smrtno ranjen, concisus plurimis vulneribus Ci., mutuis vulneribus acceptis Iust., mutuis vulneribus concurrere Sen. rh., vulnera adversa L. rane spredaj na prsih, omnes … advorsis volneribus concīderant S., vulnera corporis Ci., vulnus cruris Petr., gemitus vulnerum L. zaradi ran, volnera missilium L. od izstrelkov (puščic, strelic), volnere tardus Ulixi V. zaradi rane, ki mu jo je zadal Odisej (Uliks), vulnera dare O., Lucr., Sen. tr. ali inferre C. zada(ja)ti rane, raniti (ranjevati), vulnus accipere Ci., C. ali excipere Ci. dobi(va)ti rane, biti ranjen (ranjevan), multis et inlatis et acceptis vulneribus C., vulnus in capite accipere ab aliquo Ci., vulnus in latere Ci., volnus alligare, obligare Ci. ali deligare Q., curare vulnus suturā Cels., vixdum satis percurato vulnere L., vulnus rescindere L. epit., O., mori ex vulnere L. ali ex vulneribus Asin. Poll. ap. Ci. ep. ali perire ex vulnere L. za rano (ranami), claudicare ex volnere Ci. zaradi rane, ex vulnere recreari Ci. ali refici T. preboleti rano, okrevati po rani; pesn.: tristia mandere saevo vulnera dente O. = viscera tristibus vulneribus lacerata strahovito razrezano mesovje.

2. o neživih subj. = okvara, poškodba: vulnera tabularum Ci., parsque fere scuti vulnere nulla vacat O., e vulnere saxi O. iz reže (rege, razpoke), omne reformidat frigore volnus (sc. aratri po plugu) humus O., vulnus (sc. calcei) Iuv. pretrg, pretrganje, raztrg, raztrganje.

3. meton.
a) (ranjavajoči) udarec, (za)mah, zasek, (u)rez, vrez, zabod, vbod, sunek, (u)griz, strel: Plin. idr., vulnus rami Pr., mortifero vulnere ictus L., vulneribus confodi Cu., Iust., Eutr., Suet., multa viri nequiquam inter se volnera iactant V. se … hudo sekajo med seboj, duro crepitant sub volnere malae V., adunci vulnera aratri O., ab acutae vulnere falcis … frondes defendite nostras O., elusaque vulnera sentit (sc. taurus) O. neuspešnost svojih sunkov (dreganj), volneribus evicta (sc. ornus) V. od (za)sekov, remedium vulneris ph. proti pasjemu ugrizu, Aesoniae vulnus fatale sed hastae … per pectus abit Val. Fl.
b) (ranjujoče) orožje = strela, strelica, puščica, kopje, sulica, tudi meč: illum ardens infesto volnere Pyrrhus insequitur V., haesit enim sub gutture volnus V., volnera (vulnera Sil.) dirigere V., T.

4. metaf. rana =
a) ranjeno mesto, ranjeni del, gnilo (nagnito) mesto: occulta rei publicae vulnera Ci.
b) udarec, nesreča, zlo, sila, zadrega, kvar, okvara, škoda, (občutna) izguba, (raz)žalitev: fortunae gravissimo percussus vulnere Ci., fortunae vulnere primo Lucan., domestica vulnera Ci., vulnus dicendo refricare Ci., vulnera imponere rei publicae Ci. ali provinciae Ci. ep. narediti (delati) škodo, škodovati, scelera vulneraque inusta rei publicae Ci., quae meus discessus rei publicae vulnera inflixerit Ci., tum illud … tibi volnus inflictum est Ci., suis vulneribus mederi Ci. dolgove, praeceps amentiā ferebare, qui te existimares avaritiae volnera crudelitatis remediis posse sanare Ci. rane, ki ti jih je zadala lakomnost, consulare vulnus Ci. kazen pregnanstva, ki je bila naložena konzular(j)u (Ciceronu), vulnera nova facere Ci. nove prekrške, accipit gravissimum parens vulnus morte filii N., pater … celans, quantum vulnus accepisset (sc. morte filii) N., non vulnus super vulnus, sed multiplex clades L., repetito vulnere orbitatis (po smrti soproge) Q.; pogosto = (občutna) izguba v vojni, poboj, poraz: Vitellius … Romam revertit, recentissimum quodque volnus pavens T. vsake (sleherne) nove izgube, post aerumnosas iacturas et vulnera Amm.; poseb. v zvezah vulnus (vulnera) accipere, vulnera dare: propter vulnus acceptum Iust., duobus vulneribus terrestri proelio acceptis Iust., ut plus vulneris eo proelio Athenienses acciperent, quam superioribus dederant Iust.
c) occ. duševna rana, srčna rana, bolest, duševna bol, duševna bolečina, ljubezenska žalost: aeternumque daret matri sub pectore volnus Lucr., inconsolabile vulnus mente gerit tacitā O., hinc aliquis vulnus referens in pectore dixit O., sentis mea vulnera O., regina … volnus alit venis V., dicat … , quo beatus vulnere (sc. sit) H., nostri quaerunt sibi vulnus ocelli Pr., sagittae (sc. Amoris) dulcia vulnera Ap.

γραπτύς, ύος, ἡ (γράφω) ep. praska, brazgotina.

οὐλή, ἡ [Et. iz ϝολνα, lat. volnus, eris] (zaceljena) rana, brazgotina.

ὠτειλή, ἡ [Et. iz ὀ-ϝα-τειλή, kor. wen, nem. Wunde, wund (got. win-nan = (bolečine) trpeti)] rana; brazgotina, zarastek.