Franja

utešíti to console, to comfort; to appease

utešíti si lakoto to appease (ali to satisfy) one's hunger

ūtibilis -e (ūtī) raben, (u)poraben, rabljiv, (u)porabljiv, koristen: Char., Prisc., quibus ingenium in animo utibilest, modicum et sine vernilitate Pl., servi qui quom culpa carent metuont, i solent esse eris utibiles Pl., eamus intro: non utibilest hic locus, factis tuis Pl., magis non potest esse ad rem utibile Pl., [h]ei solent esse eris utibiles Pl., vide si hoc utibile magis atque in rem deputas Pl., quid minus utibile fuit quam hoc ulcus tangere aut nominare uxorem? Ter.

utíhati (-am) | utíhniti (-em) imperf., perf.

1. tacere, perdersi (di suono):
glasovi so utihnili le voci tacquero

2. pren. (prenehati objavljati) tacere:
ko divja vojna, poezija utihne quando è guerra, le muse tacciono, silent musae inter arma

3. placarsi, calmarsi:
veter je utihnil il vento si è placato, è calato

ūtilitās -ātis, f (ūtilis)

1. rabnost, (u)porabnost, pripravnost, primernost, sposobnost, vrlost, koristnost, korist: Ulp. (Dig.) idr., summa utilitas est in eis, qui militari laude antecellunt Ci., belli utilitatem retinere Ci.

2. korist, koristnost, raba, ugodnost, prednost, hasek (starejše hasen), prid, dobitek, dobiček, obresti, obrestovanje (starejše obrestek), sreča, blaginja, blagor ipd.: Pl., Ter., Varr., N. idr., communis Ci. državna blaginja, splošna blaginja, splošni (državni) blagor, utilitas salusque provinciae Ci., utilitas parta per amicum Ci., utilitas si amicitias conglutinaret Ci., nihil referre ad utilitatem suam Ci., servire commodis utilitatique Ci., utilitatem habere Ci., utilitati esse alicui Ci. koristiti, pomagati, v korist (prid, pomoč) biti (komu), utilitatem fovere T., res maximae utilitatis C., utilitatis causā Ci. zaradi koristi, utilitatis causā Icti. zaradi obče blaginje, exigit utilitas Icti. lastna korist, levissimam delectationem gravissimae utilitati (koristno ukvarjanje) anteponunt Ci.; pogosto v pl.: ad ceteras utilitates (k drugim mnogoterim koristim) haec quoque opportunitas adiungitur Ci., utilitatibus tuis paruit Ci. izkazal se ti je (za) mnogotero koristnega, zate se je izkazal koristnega v mnogih ozirih, utilitatibus tuis possum carere Ci. tvoje usluge lahko pogrešam, utilitates ex amicitiā maximae capientur Ci., Tiro mirabiles utilitates mihi praebet Ci. ep. mi čudovito služi.

utírati utréti (pot) to pave the way, to blaze a trail; figurativno to be a pioneer, to pioneer

utírati, utréti pot za... to pave the way for..., to beat a path for...
utírati, utréti si pot to plough one's way

utírati damer, fouler, percer, ouvrir, tracer

utirati pot komu frayer le chemin à quelqu'un
utirati si pot skozi množico se frayer un chemin à travers la foule

utíšati (-am) | utiševáti (-újem)

A) perf., imperf.

1. calmare, tranquillare; zittire; smorzare, abbassare il volume:
utišati otroka calmare il bambino
utišati radijski sprejemnik abbassare il volume della radio
utišati glas smorzare la voce
utišati koga z ostro besedo zittire qcn. aspramente

2. alleviare, lenire; sedare:
utišati bolečino lenire il dolore

B) utíšati se (-am se) perf. refl. calmarsi, chetarsi, tacere:
smeh se je utišal le risa si chetarono

utolažíti consoler, apaiser

utolažiti si (žejo …) étancher, apaiser, assouvir

ūtor (stlat. oitor, oetor, inf. pr. oetier), ūtī, ūsus sum

1. kaj rabiti, porabiti (porabljati), uporabiti (uporabljati), poslužiti (posluževati) se česa, izkoristiti (izkoriščati) kaj, opreti (opirati) se na kaj; abs.: Pl., Ter., Ca., Varr., Q. idr., et quaerere et uti H., divitiae (sc. expetuntur), ut utare Ci. za porabo, negavit se uti Ci. odklonil je, non uterer Ci. odklonil bi, quemadmodum in tribunis consulari potestate usi sunt L. kakor so običajno ravnali pri volitvah tribunov … ; kot jur. t.t. uti frui Icti. imeti (po)rabo in užitek, rabiti in uživati; kot med. glag. pravilno z abl. = „koristiti si s čim“ = izkoriščati, uporabljati kaj, ravnati s čim: Pl., Ter., Ph., Col. idr., pecuniā L., bene armis, optime equis uti C., pugnis et calcibus Ci., dextro oculo non neque bene uti N. na desno oko ne videti enako dobro, veste Medicā uti N. nositi medijsko obleko, ipsa suā Dido concidit usa manu O., uti aere pro nummo C., Siciliā ad omnes res Ci., aliquo in servilia eius artis ministeria L.; metaf.: uti domo Ci. stanovati v hiši, (pre)bivati v hiši, oratione Ci. govoriti, minoribus verbis O. manj ponosno govoriti, temporibus sapienter N. vdati se v (časovne) razmere, podrediti se položaju, ukloniti se razmeram, ravnati času (razmeram) primerno, suo largius S. zapraviti (zapravljati), (po)tratiti svoje imetje, lege male Ci. zlorabiti (zlorabljati), exemplo Ci. navesti (navajati), dati (dajati), pace mirovati: C. ali sprejeti mir: L.; z abstr.: Pl., Ter., Acc. ap. Non., Enn. ap. Gell., L., V. idr., consiliis N. ravnati se po … , clementiā, more crudelitatis N. ali acerbitate Ci., arrogantiā C. prizanesljivo (kruto, hudo, oblastno) ravnati ali postopati, biti prizanesljiv (krut, hud, oblasten); podobno: benignitate, studio in proeliis C., celeritate Ci.; uti aetatis vacatione N., instituto eodem N. (na)vajen biti (česa), criminatione in aliquem Ci.; z dvojnim abl.: aliquo auctore Ci. opirati se na koga kot … , quibus (sc. turribus) … propugnaculis adversus latrones utuntur L. za branišče (kraj za obrambo), imperatore vel milite me utimini S.; z acc. quantitatis (poleg abl.): ut hoc utimur maxime more … multum Pl., nil circuitione usus es Ter., ne filius quidem quidquam utitur (sc. hortis suis) Ci. ep.; predklas. in vulg. z acc.: Ca. ap. Gell., Naev. Ap. Non., Varr. idr., uteris, ut voles, operam meam Pl., ferrum uteretur Aur., alicui scyphos utendos dare Pl. za (u)porabo posoditi, dati na uporabo, utenda vasa rogare Pl. izposoditi si za (upo)rabo, beneficium, quod datum utendum (na up) est Pl.; z dvojnim acc.: aliquem uti placidum et clementem Pl.; klas. le v gerundivni obl.: quod utendum acceperis Ci. v uporabo, huic omnia utenda ac possidenda tradiderat Ci. v uporabo in posest; pesn.: multa rogant utenda dari O.

2. occ. (po)rabiti, uporabiti (uporabljati) =
a) uži(va)ti, zauži(va)ti: Cels. idr., cibo N., lacte et herbis O., ut pecus uti (sc. aquā) possit Varr. piti, sibi penum aliud ornet, si quidem sese uti volet Pl. če noče stradati, mulieribus Lamp. spolno (meseno) rabiti, spolno občevati.
b) živeti ob čem, od česa, preživljati se s čim: huic dederis, unde utatur Ter., habere quī utar Ci.
c) imeti, imeti v lasti (posesti, oblasti), posedovati (habere poudarja objektivno, uti subjektivno stran pojma „imeti“): Pl., Ter., H., Plin. iun. idr., patre diligenti N., Phalerico portu non magno utebantur N., omnibus optimis rebus usus est N. je bil preskrbljen z vsemi dobrinami, intimā familiaritate alicuius (s kom) uti N., re frumentariā uti angustā C. imeti malo živeža, uti adversis ventis Ci. ep., proeliis secundis Ci. srečno se bojevati, srečo imeti v bojih (vojni), valetudine non bonā C. ne biti trdnega zdravja, biti šibkega zdravja, optimā valetudine C. biti pri prav dobrem zdravju, prav zdrav biti, tantā prosperitate usus est valetudinis N. bil je pri tako ugodnem (dobrem) zdravju, bil je tako ugodnega (dobrega) zdravja, duro initio usus est adulescentiae N., honore Ci. opravljati častno službo; z dvojnim abl.: hoc Sosylo Hannibal litterarum Graecarum usus est doctore N. Sozila je imel za učitelja, iis melioribus civibus uteremur Ci. v njih bi imeli boljše državljane, bili bi nam boljši državljani, quibus amicis esset usurus N. ki bi jih imel za prijatelje, ki bi mu bili prijatelji, placido te (= Neptuno) et clementi usus sum in alto Pl., administris ad ea sacrificia druidibus utuntur C.
d) potrebovati, treba biti komu česa: ambitione nihil uterer Ci., eā nihil hoc loco utimur Ci. tukaj ne potrebujemo, tukaj ne govorimo o …

3. metaf. s kom občevati, družiti se, drugovati, prijateljevati: Pl. idr., aliquo uti valde familiariter Ci. ep., N. ali familiarissime Ci. ali intime N. prav prijateljsko občevati s kom, biti s kom v prav prijateljskih odnosih, Trebonio multos annos utor Ci. ep., multum aliquo, plurimum aliquā Ci., scis, quo pacto deceat maioribus uti H.; z dvojnim abl.: aliquo uti amico N.; v enakem pomenu predklas. tudi za acc.: Luc. ap. Non., vicinas … quam minimum utatur (sc. vilica) Ca., puerum Varr. — Od tod adj. pt. pr. ūtēns -entis rabeč, uporabljajoč = potrebujoč: utentior sane sit, honestior vero quomodo? Ci. izda pač lahko več.

Opomba: Star. inf. pr. utier: Pl., Ter., Acc. Od act. soobl. ūtō -ere najdemo imp. utito: Cat. in pr. pass. utitur Nov. ap. Gell.

utre|ti¹ [é] (-m) utirati poti: Wege einebnen, z bojem: freikämpfen
figurativno utreti si pot seinen Weg finden

utréti ➞ utirati

utréti si pot skozi... to push (ali to shove) one's way through...

utréti frotter; broyer, triturer

utreti si pot se frayer un chemin

utréti (pot) abrir ; (izravnati, zgladiti) aplanar, allanar (tudi fig)

utreti pot za (fig) preparar el camino para; (olajšati) facilitar, allanar
utreti si pot skozi množico abrirse paso a través de la multitud

utŕgati (cvetje, sadje) to pluck, to pick

utŕgati si od ust to stint oneself
oblak se je utrgal there was a cloudburst

utŕgati (-am) | utrgávati (-am)

A) perf., imperf.

1. cogliere, spiccare:
utrgati gobo, rožo cogliere un fungo, un fiore

2. strappare, rompere:
utrgati vrv rompere la fune

3. detrarre, defalcare:
utrgati od plače detrarre dal salario

4. pren. (odvzeti) sottrarre; prendere, portar via, assorbire:
utrgali so mu del zemlje gli hanno sottratto parte del terreno
študij mu utrga veliko časa lo studio assorbe molto del suo tempo

B) utŕgati se (-am se) perf. refl.

1. staccarsi; franare:
pobočje se je utrgalo il pendio è franato

2. pren. distaccarsi, andarsene; delinearsi:
v temi se je utrgala senca nelle tenebre si delineò un'ombra

3. pren. balenare; scoppiare:
na nebu se je utrgal blisk nel cielo balenò un fulmine
v dvorani se je utrgalo ploskanje nella sala scoppiò fragoroso un applauso
nad mestom se je utrgal oblak sulla città si è abbattuto un nubifragio
tako se je napil, da se mu je utrgalo si ubriacò al punto da uscire di senno

C) utŕgati si (-am si) | utrgávati si (-am si) perf., imperf. refl. sacrificare:
utrgati si čas sacrificare del tempo
pren. utrgati si od ust togliersi, cavarsi (il pane) di bocca

utrúditi (-im) | utrújati (-am)

A) perf., imperf. stancare, spossare, affaticare:
na smrt utruditi stancare a morte
delo utruja lavorare stanca
utruditi vid, možgane affaticare la vista, il cervello

B) utrúditi se (-im se) | utrújati se (-am se) perf., imperf. refl.

1. stancarsi, affaticarsi

2. logorarsi; infiacchirsi; stufarsi:
utruditi se ponavljati vedno isto stufarsi di ripetere sempre le stesse cose
agr. zemlja se utrudi la terra si stanca
teh. material se utrudi il materiale si affatica

utvára ilusión f ; imaginación f ; fantasía f

vdajati se utvaram, delati si utvare hacerse (ali forjarse) ilusiones

ūvēscō -ere (incoh. k ūvēre (umere) moker biti) posta(ja)ti moker, posta(ja)ti vlažen, (z)močiti se, (na)vlažiti se: suspensae in litore vestes uvescunt Lucr.; pesn. pren. napiti se, opojiti se (o pivcu): seu modicis (sc. poculis) uvescit lentius H. si moči grlo, se opija.

uvrstíti (-ím) | uvŕščati (-am)

A) perf., imperf. inserire, inquadrare, includere, mettere, collocare; disporre:
uvrstiti v drugo skupino mettere in un altro gruppo
uvrstiti koga na seznam includere qcn. nell'elenco
uvrstiti neko žival med sesalce disporre un animale nella classe dei mammiferi, tra i mammiferi

B) uvrstíti se (-ím se) | uvŕščati se (-am se) perf., imperf. refl.

1. mettersi, disporsi

2. collocarsi:
s svojim bruto domačim proizvodom se uvršča med razvite države col suo P. I. L. si colloca tra i paesi sviluppati

3. piazzarsi; qualificarsi:
šport. moštvu se ni uspelo uvrstiti v četrtfinale la squadra non è riuscita a qualificarsi per i quarti di finale
naša reprezentanca se je uvrstila na polovico lestvice la nostra nazionale si è piazzata a metà classifica

ùzēti ȕzmēm, ùzmi, ùzēh ȕzē, ȕzeo ȕzēla, ȕzēt -a
I.
1. vzeti: uzeti stan, pilulu, komu što, advokata, djevojku za ženu, koga za primjer, za svjedoka, za zlo, koga k sebi u kuću, na račun, lijek, put pod noge, pod najam, u posjed, u zakup, koga pod okrilje; uzeti što srcu vzeti si kaj k srcu; uzeti koga na nišan vzeti koga na muho; uzeti što na sebe prevzeti odgovornost za kaj; bog ga je uzeo k sebi umrl je; davo je uzeo ušur od njega podal se je na slabo pot; uzeti glavu kome vzeti komu glavo, ubiti ga; uzeti za zlo vzeti za hudo, zameriti
2. zavzeti: uzeti grad, neprijateljske rovove, na juriš
3. povzeti: uzeti riječ
4. začeti: on uze govoriti
5. uzeti pod svoje posvojiti; uzeti maha razmahniti se: uzeti dijete za ruku; ja ću uzeti lijevo u ovu ulicu jaz bom zavil na levo, v to ulico; uzmimo da ti nisi došao recimo, da ti nisi prišel
II. uzeti se
1. vzeti se: oni će se sada uzeti, sutra je vjenčanje
2. prijeti se: oni se uzeše za ruke
3. uzela mu se ruka roka mu je ohromela; uzeti se u pamet dobro premisliti, pametno pretehtati, spametovati se