Franja

pregovoríti -ím, pregovori -ite, pregovoril -ila
1. nagovoriti, skloniti koga na što: pregovoriti koga; ni se dal pregovoriti, da bi šel z nami
2. progovoriti: ni besede pregovoril
3. poreći: naj reče, kar hoče, vse mu sin pregovori

preprosíti -prósim, preprosi -ite, preprosil -ila molbom, molbama koga skloniti na što, privoljeti (-le-) na što, umoliti: glavarja so preprosili, da jim je pustil srenjsko samoupravo

prevedríti -ím, prevedri -ite, prevedril -ila
1. provedriti: sever prevedri nebo; proti jutru se je prevedrilo
2. skloniti se od kiše, od oluje: prevedriti dež, nevihto pod košatim drevesom

pribežáti -ím pribjegnuti (-be-), pribjeći (-be-), bježeći (-be-) se skloniti: pribežati kam, pri kom

priklòpiti prìklopīm
I.
1. pripreti: priklopiti vrata
2. zapreti: priklopio ustašca, zanemeo
3. ekspr. priključiti, dodati: osuda je pukla, priklopili mi još tri godine prida; molbu priklopili su ostalim spisima
4. ekspr. pritisniti: otkako je glad priklopila, njihove su se naravi ispasjile
II. priklopiti se
1. pripreti se, zapreti se: vrata su se za njim priklopila
2. skloniti se, pripogniti se: malo se je Marko priklopio, pa napiše listak knjige bijele
3. priključiti se: Primorje se priklopilo Sloveniji

prō-cumbō -ere -cubuī -cubitum (prim. cubāre)

1. naprej se položiti (polagati), naprej se zlekniti (zlekovati), naprej leči (legati), naprej se nagniti (nagibati), naprej se upogniti (upogibati), skloniti (sklanjati) se: Pl., Plin. iun., Stat., Suet., Amm. idr., olli (sc. remiges) certamine summo procumbunt V. = poprijemajo za vesla, tigna procumbunt secundum fluminis naturam C. grede se nagibajo (so nagnjene) glede na tok reke, p. in vicini domum semipedem Icti. (o steni), planities sub radicibus montium procumbit Cu. leži (se razprostira) poševno pred vznožjem gorovja = vznožje gora visi proti planoti; tako tudi: mons Haemus vasto iugo procumbens in pontum Plin.; (v sovražnem pomenu) planiti na kaj: quos procumbet in armos (sc. leo)? Mart.; pren. vda(ja)ti se čemu, preda(ja)ti se čemu, prepustiti (prepuščati) se čemu, pogrezniti (pogrezati) se v kaj, kam: p. in voluptates (naspr. abstinere voluptatibus) Sen. ph.

2. vreči se na tla, na tla pasti (padati), (z)gruditi se, klecniti (klecati), (z)rušiti se, porušiti se, leči, uleči (ulegati) se, ponižati (poniževati) se: bucula procumbit in ulvā V., alces procumbunt C., loco herbido procubuit L., p. quietis causā C., p. in genua Cu.; o molilcih in prosilcih: p. templis Tib., procumbit humi pronus O., flexo p. genu O. pasti na upognjeno koleno, p. alicui ad pedes C. ali ante pedes Petr. ali ad genua alicuius L. ali alicui ad genua Petr. ali (pesn.) genibus O. pasti na kolena (pred kom), senatu ad infimas obtestationes procumbente T. ko se je senat kleče poniževal; frumenta imbribus procubuerant C. se je bilo poleglo, procumbunt nemora Lucan., cum ventus procumbit Lucr. se poleže, agger in fossam procubuit L., ulmus in aram procumbebat Plin. se je zvračal (prevračal), je padal, tecta … super habitantes procumbunt Q., domus procumbit in domini caput O., moenia procubuisse O.; v pomenu pass. glag. (= caedi): dextrā alicuius p. V., procumbit humi bos V. telebne na tla = se pobije, procumbere alicui T. podleči komu, pred kom (v boju).

3. metaf. propasti (propadati): res procubuere meae O., Euandri totam cum stirpe videbit procubuisse domum V., fluentem procumbentemque rem publicam restituere Vell.

recline [rikláin] prehodni glagol
nasloniti, prisloniti, položiti, postaviti (on na)
neprehodni glagol
naslanjati se, sloneti (against ob)
biti naslonjen, ležati, počivati (on, upon na)
nagniti se, skloniti se (upon k, na)
opreti se, zanesti se (upon na)
zaupati (v)

reclined ležeč

riabbassare

A) v. tr. (pres. riabbasso) spet spustiti, spuščati

B) ➞ riabbassarsi v. rifl. (pres. mi riabbasso) spet se spustiti, spuščati; spet se skloniti, sklanjati

sub-eō -īre -iī (redko -īvī: O., Stat., Ap.) -itum (sub in īre)

I.

1. pod kaj, v kaj iti, priti (prihajati), stopiti (stopati), (z)lesti, (pod)huliti se, prihuliti se, (s)ključiti se, pritajiti (pritajevati) se, skloniti (sklanjati) se, stisniti (stiskati) se, pogrezniti (pogrezati) se, potopiti (potapljati) se ipd.; prvotno intr.; s praep.: cum luna sub (pod = spodaj pred) orbem solis subisset L., subit oras hasta per imas fulgentis clipei V. se zadre spodaj ščitu skozi rob; z dat.: subtemen, quod subit stamini Varr., subeunt luco V., columba … dumis subit Sil.; z abl.: subit uno tegmine Stat.; potem trans.: Auct. b. Alx., Auct. b. Hisp., Val. Max., subire tectum C., tecta O., Q., regis penates, latebras O., telluris operta V., si moriar, subeam pacatius arvum (pod … zemljo = v grob) V., subire virgulta Cu. zlesti pod … , aquam Cu. ali aquas, paludem O. pogrezniti se v … , Aeneae subiit mucronem V. je tekel pod meč, se je izpostavil meču; pesn. abs.: ille astu subit V. se zvijačno skloni.

2. metaf.
a) priti (prihajati) pod koga ali kaj, priti (prihajati) pod oblast koga; s praep.: clarum subit Alba Latinum V.; z acc.: omnes sententiae verbaque omnia sub acumen stili subeant Ci.
b) abs. umakniti (umikati) se, odstopiti (odstopati): venae incipiente febre subeunt et quiescunt Cels. se kažejo manj razdražene.

3. occ.
a) stopiti (stopati) pod kako breme, breme nase vzeti (jemati), zade(va)ti si kako breme (na rame, na hrbet), dvigniti (dvigovati, dvigati), vzdigniti (vzdigati, vzdigovati) kako breme; intr. z dat.: pars ingenti subiere feretro V.; pesn. abs.: aura, subito O. vzdigni me, nesi me, cervici imponere nostro: ipse subibo umeris V. sam se hočem skloniti in te nesti; trans.: vix illud (sc. saxum) lecti bis sex cervice subirent V., asellus, cum gravius dorso subiit onus H., cum … leones iugum subeant Plin. se dajo vpreči; pesn.: iuncti currum (sinekdoha za iugum) subiere leones V. vprežena sta leva vlekla voz.
b) (v obscenem pomenu) nase vzeti (jemati), stopiti pod; z dat.: liquido deo Pr.; z acc.: iuvenes Iuv.
c) metaf. nase vzeti (jemati), spreje(ma)ti, podvze(ma)ti, (pre)trpeti, pretrpe(va)ti, presta(ja)ti kaj, podvreči se, izpostaviti (izpostavljati) se čemu, poda(ja)ti se v kaj, ne braniti se česa, nakopa(va)ti si kaj: iugum imperii rigida cervice Cu., onus civitatis L., onus subire et perferre (naspr. horrere) H., subire tantum oneris Plin. iun., omnia tela undique intenta in patriam Ci., verbera saeva O., maiora verbera H., contumeliarum verbera Ci., nives V. tempestatem C., maximas rei publicae tempestates Ci., parem cum ceteris fortunae condicionem Ci., quemcumque fors tulerit casum Ci. ep., subitum casum C., vim atque iniuriam, inimicitias, pericula, periculum aut invidiam, eius orationis invidiam, aliquid invidiae aut criminis, libidinum contumelias turpitudinesque, summae crudelitatis famam, iudicium multitudinis imperitae, offensionem, dolorem, labores Ci., odium Ci. ep., dupli poenam Ci., poenam legis N. zapasti kazni, poenam exilii Plin. iun., multa sunt molesta, quae subimus Ci., subeundus usus omnium Ci. treba je vse dejansko (praktično) izkusiti (nekateri berejo subeundus visus hominum treba je ljudem stopiti pred oči), subire necessariam deditionem C. na silo (pod prisilo) se predati, condicionem C., condiciones T., crimen C. nakopati si, iudicium L. podvreči se sodni odločbi (odločitvi, razsodbi), proelium L., subeunda dimicatio (sc. capitis) totiens, quot coniurati superessent L., subire peregrinos ritus Cu. oprije(ma)ti se (česa), offensas, simultates, molem curae Plin. iun., duo pariter incommoda Q., auspicum verba T., mortem Lact., procellarum incerta subeuntur Aug.; z inf. podvze(ma)ti = poskusiti (poskušati): adversaque tela subisti pellere Stat., subire clavum totamque torquere carinam Cl. —

II.

1. kam od spodaj navzgor iti, hoditi, priti, od spodaj kvišku stopiti (stopati); abs.: (sc. hostes) ex inferiore loco subeuntes C. navzgor se pomikajoči, ingentia saxa in subeuntes provolvere Cu., subeuntia nubila O. vzhajajoči, Euphrate subire eos posse Cu., ut quae (sc. imbrium aqua) subire potuerit Plin. vzdigniti se; pren. o rastl. ipd. pognati (poganjati) kvišku, (z)rasti, (v)zrasti: ne subeant herbae V., subit aspera silva V., altera barba subit Mart.; redko in le pesn. z dat.: muro V., portuque (nam. portuique) subimus Chaonio V. (pri)plujemo v pristanišče; s praep.: ab amne si subitur ad portas Plin., subire in adversum, in adversos montes L., subisse eam (sc. aquam) in caelum Plin. da se je vzdignila; o krajih: quā vero ipsa (sc. regio) subit ad Medos Plin. dviga, se vzdiguje; pren.: subire sub falas Pl. (gl. fala); z acc.: subire muros L., collem Hirt., necdum orbem medium nox subibat V. še ni bila prispela do temenišča (zenita, vrhunca), vix subit adversas … navis aquas O. pluje proti vodi (toku), adversum flumen classis subit Cu. pluje proti toku reke, adverso amne Babylona subire Cu. pluti proti toku (gor) v Babilon, subimus impositum saxis … Anxur H.

2. occ. (z oslabelim pomenom prepozicije) primakniti (primikati) se, bližati se, približati (približevati) se;
a) abs.: alii testudine facta subeunt C., multis vulneribus depulsi subibant tamen Cu., subeuntem hostem prohibere Cu., subeunt equites V., subit obvius V. (mu) gre naproti, illa (machina = trojanski konj) subit V. se primika, se pomika naprej, nocte subeuntes deiecit Fl.
b) z adv. abl.: eodem protinus subire Vell.
c) pesn. z dat.: subire portae V., gubernaculo V. pristopiti h krmilu, qui subiit palmae V. ki se je približal zmagi, ki se je še dokopal zmage; z dat. personae: priskočiti komu na pomoč: huic frater subit V.; z dat. finalis: auxilio subeuntem … corripiunt V. na pomoč hitečega, ni fuga subsidio subeat V. da mu ni bil beg v pomoč = da se ni rešil z begom.
d) s praep.: subire ad portas, ad urbem, ad vultum L., ad tecta subibant pauperis Euandri V.
e) z acc.: subire muros L., V., moenia Cu., scopulos V., iam subeunt Triviae lucos atque aurea tecta V. že se bližajo zlatožarečemu (Apolonovemu) svetišču v Trivijinem (= Hekatinem) logu; (o vodovju) prihajati tik do kakega kraja = oblivati, obtekati kak kraj, teči mimo kakega kraja: Mel., ubi maxime montes Cortonenses Trasumennus subit L., mare, quod Ciliciam subit Cu., radices eius (sc. petrae) Indus amnis subit Cu.; o drugih stvareh: cum (sc. luna) … terram subiret Cu. ko stopi za sonce, per lucos … quos et aquae subeunt et aurae H. po katerih šumijo, umbra subit terras O. pokrije; pesn. z acc. personae obrniti (obračati) se na koga, (po)prositi, zaprositi, naprositi koga kaj: precibus tonantem Stat., subit illa minantem Stat.; v sovražnem pomenu napasti (napadati) koga, lotiti (lotevati) se koga: Herbesumque subit Rhoetumque V.; v pass.: fallendus est iudex et variis artibus subeundus Q. —

III.

1. priplaziti se, splaziti se, prilesti, prikrasti se, (pri)tihotapiti se, vtihotapiti se skrivaj k čemu, do česa, v kaj; abs.: acrius illa (sc. puella) subit Pr., an subit (amor) … ? O., cum tibi laudanti credidit, ipse subit O.; z acc.: cavum repetes artum, quem macra subisti H., multi … thalamos subiere pudicos O., subit furtim lumina fessa sopor O.

2. metaf.
a) (o raznih afektih, čustvih, razpoloženjih) obiti (obhajati), obstreti (obstirati), obvze(ma)ti, prevze(ma)ti, napasti (napadati), popasti (popadati), prije(ma)ti, spreleteti (spreletavati), (po)lotiti (lotevati) se koga ipd.: z dat.: (pesn.): subeunt mihi fastidia cunctarum O., ne subeant animo taedia iusta tuo O.; abs. z inf.: subit ira cadentem ulcisci patriam V.; z acc.: sera … paenitentia subiit regem Cu., horum cogitatio subibat exercitum Cu., subit me recordantem fragilitatis humanae miseratio Plin. iun., horror animum subit, quotiens recordor feralem introitum T.; z acc. in ut: cura me subit, ut, quae tibi dicantur, te digna sint Plin. obhaja me skrb;
b) abs. (o boleznih ipd.) nastopiti (nastopati), priti (prihajati), pojaviti (pojavljati) se: subeunt morbi tristisque senectus V.

3. occ.: subit aliquid alicui ali aliquem komu priti (hoditi, prihajati) kaj na misel (na pamet, v glavo), domisliti se česa; z dat. (pesn.): subeant animo Latmia saxa tuo O.; z dat. in inf.: subeat tibi dicere O.; abs.: subiit cari genitoris imago … subiit deserta Creusa V.; z inf. ali ACI: subit antiquitatem mirari Plin., subiret cogitatio iam illa momento horae arsura L., subit, hanc arcana profanā detexisse manu O., subit recordatio egisse me iuvenem aeque in quadruplici Plin. iun. vsiljuje se mi spomin; z odvisnim vprašanjem: qui sim qui fuerimque, subit O.; z acc.: subit animum regis memoria oraculo editae sortis Cu., subibat animos Parmenionis … fortuna Cu., mentem patriae subiit pietatis imago V.; z acc. in ACI: Sen. ph., Plin. idr., cogitatio animum subit indignum esse L., subibat inter haec animum … fratres suos … trucidatos (sc. esse) Cu.; z odvisnim vprašanjem: subit deinde cogitatio animos … quam incertus fortunae eventus communisque Mars belli sit L., mentem subit, quo praemia facto pararis O. Od tod animo (abl.) subire z umom doseči (dosegati), doume(va)ti, razume(va)ti, doje(ma)ti: quantum subire animo sustinueris, tantum tecum auferas Val. Max. —

IV.

1. priti (prihajati) neposredno za kom ali čim, slediti, naslediti (nasledovati) koga ali kaj; z dat. (pesn.): cui (sc. Numae) deinde subibit … Tullus V.; abs.: pulchra subit facies O., subit ipse meumque explet opus O., subiit argentea proles O., subit et Neptunia proles V., pone subit coniunx V. za menoj stopa, post Helymus subit V.; pren. (o sledenju v govoru)
a) subire (sc. verba) T. ponavljati besede za kom.
b) odgovoriti (odgovarjati), odvrniti (odvračati): dicturum plura parentem voce subis Cl., subit ille loquentem talibus Cl.

2. occ. stopiti (stopati) na mesto koga, zamenjati (zamenjevati), nadomestiti (nadomeščati) koga; z dat.: primae legioni tertia, dexterae alae sinistra subiit L., per ducis Euandri nomen … spemque meam, patriae quae nunc subit aemula laudi V. = in na moj up, v katerem sedaj tekmovaje težim za očetovo slavo; z acc.: furcas subiere columnae O., ipsa (sc. Iuturna) subit (sc. aurigam Turni) V.; abs.: velut imperio aut ratione per vices subeunt (sc. elephanti) Plin. se menjavajo (izmenjujejo) (pri napadu); pren.: in quorum locum subiere impietas, perfidia Varr. ap. Non., in quorum subiere locum fraudesque dolique O.

sub-sīdō -ere -sēdī (-sīdī) (—) (sub in sīdere)

1. sesti (sedati), usesti (usedati) se, posesti (se), (dol) se spustiti (spuščati), počeniti, počepniti (počepati), skloniti (sklanjati) se: subsidite omnes, quasi solent triarii Pl. ap. Varr., subsidunt Hispani adversus emissa tela ab hoste, inde ad mittenda ipsi consurgunt L., subsedit in illa ante fores ara O., se collegit in arma, poplite subsidens V., alii elephanti pedibus insistentes, alii clunibus subsidentes prolabebantur L., subsidere in genua Cu.; (o živalskih samicah, ki se parijo) (pod samcem) počeniti, počepniti (počepati), da(ja)ti se oploditi (samcu), nastaviti (nastavljati) se (samcu): mirus amor, iuvet ut tigres subsidere cervis H., equae maribus subsidere possunt Lucr.

2. occ.
a) pripraviti (pripravljati) komu zasedo, pričakati koga v zasedi, čakati koga, prežati na koga, nastaviti (nastavljati) komu zasedo ali past, loviti koga, zalezovati koga, goniti (preganjati, gnati, pojati) koga: Miloni … subsidendum atque exspectandum fuit Ci., cur (sc. Milo) neque ante occurrit … nec eo in loco subsedit … ? Ci., partem militum locis … obscuris subsidere in insidiis iussit L.; z obj. v dat.: subsidere fero Aus.; z obj. v acc.: subsidere leonem Sil., mundi regnum Lucan., insontem, copiosos homines Amm.; pesn.: devictam Asiam (nam. victorem Asiae (Troiae) = Agamemnonem) subsedit adulter (sc. Aegisthus) V.
b) obsede(va)ti = zaosta(ja)ti, kje stalno osta(ja)ti, ustaliti se kje, nastaniti (nastanjati, nastanjevati) se, naseliti (naseljevati) se: si subsidit pars aliqua (sc. apium) Varr., magna … multitudo calonum, magna vis iumentorum, quae in castris subsederat … sequitur C., subsidere in ipsa via, in Sicilia (naspr. proficisci) Ci. ep., commixti corpore tanto subsident Teucri V., subsedisse in oppido Reatino, subsedisse Nuceriae Suet.; (o stvareh) obtičati: in Nilo navicula subsedit L. epit.; pesn. na dnu obležati: extremus galeāque imā subsedit Acestes V. Akestov žreb je zadnji obležal na dnu čelade.
c) (o stvareh) posesti (posedati) se, usesti (usedati) se, (u)pasti (upadati), uteči (utekati) se, poleči (polegati) (se), znižati (zniževati) se: Sen. rh., Min. idr., Tellus subsedit paulum O., urbs subsedit Lucr., terraene dehiscent subsidentque urbes? Lucan., neque enim poterant subsidere saxa Lucr., omnis mundi quasi limus in imum confluxit gravis et subsedit funditus ut faex Lucr., quidquid faecis subsederit Col., in urina quod subsidit Plin., flumina subsidunt O. subsidunt undae V., aqua subsidit Auct. b. Alx. se useda, se izčišča, ego tum videam tales subsidere ventos Pr., iussit … subsidere valles O., qua subsederant valles Cu., oculi vehementer subsederunt Cels. so se … vdrle, so … vdrte, ille (sc. ignis), qui alimentis deficitur, suā sponte subsidit Sen. ph. se sesede, (u)pade; pesn.: iam levis obliquā subsedit Aquarius urnā O. je zašel, temptatum mollescit ebur positoque rigore subsidit digitis O. se odmika prstom, se podaja pod prsti.

3. metaf. pasti (padati), uleči (ulegati) se, nehati (nehovati, nehavati), ponehati (ponehavati, ponehovati), pojemati (pojemovati), (po)jenjati (pojenjavati, pojenjevati), popustiti (popuščati), (z)manjšati se, zmanjšati (zmanjševati) se: ne silentio subsidat, sed firmetur consuetudine (sc. vox) Q., neque ego negaverim saepius subsidere in controversiis impetum dicendi Q., hinc accidit … ut aetas, iam altioribus disciplinis debita, in schola minore subsidat Q. da omrtvi, ubi testis ac spectator abscessit, vitia subsidunt Sen. ph., subsidunt menses mulierum Plin.

Opomba: Obl. iz pf. subsīdī: subsiderat, subsidisse Amm.

ùgnuti ȕgnēm
I.
1. upogniti: voda je vrstu malo ugnula; ugnuti glavu
2. skomizgniti: odmahnu glavom i ugnu ramenima, bolje da ništa ne kažem, pomisli
3. vstopiti, napotiti se: obrnusmo od zapada, ugnusmo u brdine Papuku
II. ugnuti se
1. upogniti se: njene obrve digoše se na krajevima, a ugnuše na sredi
2. izogniti se, odmakiniti se: uperenim bajonetima se utiskivahu u svetinu koja se pred njima ugnu
3. izogniti se, skriti se: ovdje bi mogao razabrati našu namjeru i ugnuti nam se kuda
4. pripogniti se, skloniti se: ona pećina je tako niska da smo se morali mnogo ugnuti

zatêči -tečem, zateci -ite, zatekel -tekla
I.
1. zateći, oteći, nateći: noga mu je zatekla
2. uhvatiti, stići, zateći: zateči evihta ga je zatekla na poti
oluja ga je uhvatila na putu; zateči koga pri kraju
zateći u kradi
II. zateči se
1. skloniti se: zateči se k prijatelju
skloniti se kod prijatelja, naći pribježište (-be-) kod prijatelja; zateči se h komu po pomoč
potražiti pomoć kod koga; kadar je treba, se zatečemo k strokovni litaraturi
u slučaju potrebe mi pribjegavamo stručnoj literaturi
2. zalutati, izgubiti se: k nam se je zatekel pes

поникать, поникнуть sklanjati se, skloniti se;
п. головою povešati glavo;
с поникшими глазами s povešenimi očmi;
п. духом obupati

приклоняться, приклониться sklanjati se, skloniti se

приникать, приникнуть sklanjati se, skloniti se; stiskati se, stisniti se; (pren.) potuliti se, potuhniti se;
ребёнок приник к матери otrok se je stisnil k materi

свешивать, свесить spuščati dol, spustiti dol, pustiti viseti, sklanjati čez kaj, skloniti čez kaj;

свешиваться sklanjati se, skloniti se čez kaj

сгибаться pripogibati se, pripogniti se; priklanjati se, skloniti se, sključiti se, kloniti

схили́тися -лю́ся док., skloníti se sklónim se dov.

baisser [bɛse] verbe transitif znižati, spustiti (dol); povesiti; utišati (radio); verbe intransitif znižati se, upasti, pojemati; oslabeti, pešati, popustiti

se baisser pripogniti se, skloniti se
baisser les prix znižati cene
baisser l'oreille (figuré) povesiti glavo
baisser les bras priznati svoj poraz v borbi, v tekmi; ne se večboriti
baisser le nez biti zmeden, osramočen
baisser pavillon devant quelqu'un (figuré) priznati svoj poraz
baisser le ton (figuré) znižati ton, postati manj aroganten
ma vue baisse vid mi peša
il a bien baissé moči mu zelo pešajo, gredo h koncu
le baromètre baisse barometer pada
le vin a baissé cena vina je padla
se jeter tête baissée contre l'obstacle slepo, brez premisleka se vreči proti zapreki
il n'y a qu'à se baisser pour les ramasser, pour en prendre tega je mnogo, velika množina, na pretek