Franja

turn¹ [tə:n] samostalnik
vrtljaj, vrtenje, obračanje, obrat; ovinek, zavoj, okljuk, vijuga, krivulja
figurativno izkrivljenje; (posebna) smer, sprememba smeri, obrnjena smer; preokret, preobrat; kriza
ekonomija prodaja, promet; sprememba, menjava, redno menjavanje pri opravljanju (posla, službe), turnus, vrstni red; zamena, šiht, posada, delovna izmena; runda; (kratek) sprehod, pot, runda; zaposlenost (s čim), (prehoden) poklic; usluga; prilika, priložnost; točka v programu (varieteja); namen, namera, potreba
figurativno sposobnost, talent, dar (for za)
nagnjenje; oblika, obris; način mišljenja, razpoloženje; postopek; izraz
pogovorno živčni pretres, šak, omotica, strah, močno razburjenje; skisanje (mleka)
tisk obrnjena črka, obrnjen tisk
šport trojka (pri drsanju)
množina, medicina menstruacija, mesečna čišča

turn (and turn) about izmenoma, menjaje se
at every turn pri vsakem koraku, ob vsaki priliki, neprestano, ob vsakem času
before one's turn preden smo na vrsti
by turns, in turns izmenoma, zaporedoma; v turnusu, eno za drugim
every one in his turn! vsakdo (vsi) po vrsti!
in turn po vrsti
in the turn of a hand v hipu, kot bi trenil
out of one's turn zunaj, mimo svoje vrste; ne na mestu
to a turn izvrstno
a turn of anger napad jeze
turn of the century konec stoletja
a turn of fortune (of Fortune's wheel) preobrat, preokret sreče, usode
a turn to the left zavoj na levo
turn of life medicina klimakterij
the turn of the tide oseka, figurativno sprememba položaja, preobrat
done to a turn (s)pečen kot treba
hand's turn ročno delo
to be of humorous turn imeti smisel za humor
to be on the turn biti na preokretnici, prelomnici
he is fond of old turns of expression on se rad starinsko izraža
whose turn is it? kdo je na vrsti?
now it is my turn sedaj sem jaz na vrsti
the milk is on the turn mleko se bo vsak hip skisalo
the cake is done to a turn kolač je ravno prav pečen
to do s.o. a good (bad) turn napraviti komu dobro (slabo) uslugo
he did me an ill turn škodoval mi je, eno mi je zagodel
one good turn deserves another roka roko umiva, usluga za uslugo
to (a)wait one's turn čakati, da pridemo na vrsto
to give s.o. a turn prestrašiti koga
to have a turn for languages ima dar za jezike
he has a curious turn of mind čudnega značaja je
I heard short turns in the music-hall slišal sem kratke točke programa v varieteju
left (right) turn! britanska angleščina, vojska na levo (desno)!
we read turn and turn about menjavali smo se pri čitanju
don't speak out of your turn! ne govori, če nisi na vrsti!
it serves my turn to mi prav pride, mi dobro služi (koristi)
to take a turn at s.th. kratek čas se s čim ukvarjati
to take a turn to the right zaviti na desno
to take turns medsebojno se menjavati (at rowing pri veslanju)
to take a turn in the park napraviti kratek sprehod (rundo) v parku
to take the good (bad) turn, to take a turn for the good (bad) obrniti se na boljše (slabše)
disease took a favourable turn bolezen se je obrnila na bolje

ȕgodāj m, mest. u ugodáju
1. duševno stanje, razpoloženje: ovo će pozivanje na ljubav dati temeljni ugodaj i njegovom glavnom djelu
2. značilnosti okolja, osredja: slikar je svoje ideje i videnje starih podravskih kuća funkcionalno i umjetnički spojio i stvorio ugodaj kakav bi mogli poželjeti mnogi drugi gradovi

umore m

1. knjižno tekočina

2. biol. humor, sok

3. volja, čud; ekst. razpoloženje:
bell'umore šaljivec
buon umore (buonuore) dobra volja
mal umore (malumore) slaba volja
fare il bell'umore bahati se, širokoustiti se

vein¹ [véin] samostalnik
anatomija vena, žila
geologija rudna žila
botanika žilica, rebro; proga, maroga, žila (v marmorju, v lesu); reža, razpoka
figurativno nagnjenje, razpoloženje, volja, smisel, "žilica" (for za kaj)
čud, temperament; stil, način, ton

a vein of gold žila zlata
vein of humour humoristična žilica
in a merry vein veselo razpoložen
vein-mining izkoriščanje rudnih žil
I am not in the vein for joking nisem razpoložen za šale, ni mi do šal
he said more in the same vein dodal je še nekaj stvari, ki so bile iste note

vena f

1. anat. žila, vena:
vena cefalica, femorale, renale glavna, stegnenična, ledvična žila
non avere sangue nelle vene pren. biti brez volje, energije
non avere più sangue nelle vene pren. biti na smrt prestrašen, vznemirjen
si sentì ribollire il sangue nelle vene pren. kri mu je zavrela

2. ekst. (venatura) žila (v lesu, kamnu)

3. pren. sled, pridih

4. geol. žila; rudišče:
vena d'acqua vodna žila
vena argentifera, aurifera, di piombo, di zolfo srebrova, zlata, svinčeva, žveplova žila
trovare una vena d'oro pren. odkriti zlati rudnik

5. pren. žila, žilica, dar:
la sua vena si è ormai disseccata njegova (umetniška) žilica je usahnila

6. pren. razpoloženje:
essere in vena di biti razpoložen za

7.
sulla vena sladkast (vino)

vóie voi f

1. volja

2. razpoloženje

3. dovoljenje
□ a avea voie smeti
□ a da voie dovoljevati, dovoliti

дух m duh; razpoloženje; pogum; (lj.) vonj; dih;
быть в духе biti dobro razpoložen, biti dobre volje;
пасть духом obupati;
поднять д. vzdigniti razpoloženje, moralo;
собраться с духом zbrati se; odločiti se;
у меня д. захватывает sapo mi jemlje;
злой (нечистый) д. hudič;
святым духом узнать (šalj.) uganiti, zvedeti bogve kako;
во весь д. (что есть духу) na vso moč, na vse kriplje;
у него нет духу nima poguma;
быть на духу (zast.) biti pri spovedi;
как на духу (zast.) odkrito;
дух вон у кого umrl je, izdihnil je;
одним духом v dušku;
перевести д. oddahniti si;
испустить д. umreti;
о нём ни слуху, ни духу o njem ni ne duha ne sluha;
чтоб духу не было naj pri priči izgine

на́стрій -рою ч., razpoložênje -a s., počútje -a s.

настроение n razpoloženje;
н. умов в обществе javno mnenje;
он в дурном настроении slabe volje je

состояние n stanje; imetje, premoženjsko stanje; (zast.) naziv, družbeni položaj; razpoloženje;
быть в состоянии сделать lahko (moči) narediti;
бессознательное с. nezavest;
с. дела таково zadeva je taka;
выйти из состояния равновесия zgubiti ravnotežje;
человек с состоянием imovit človek

afficiō (adficiō) -ere -fēcī -fectum (ad in facere)

1. prideti k čemu kaj, od tod ret. v kako razmerje (stik, zvezo) spraviti (spravljati) kaj s čim: eae res, quae quodammodo affectae sunt ad id, de quo quaeritur Ci. ki so v nekaki zvezi s tem, ...

2. delovati, učinkovati, vplivati na kaj, rabiti s kom ali s čim, v kako stanje spraviti (spravljati): exercendum tamen corpus et ita afficiendum est, ut... Ci., Syracusanam civitatem, ut abs te adfecta est, ita in te esse animatam videmus Ci., filius, quem pater contra pietatem male afficiebat Pap. (Dig.).

3. occ.
a) (duha komu) navda(ja)ti, vzbuditi (vzbujati), prevze(ma)ti, pripraviti koga v kako duševno razpoloženje, odobrovoljiti oz. vznejevoljiti ga: quonam modo ille vos vivus afficeret, quos mortuus inani cogitatione percussit? Ci., in L. Murenae periculis ita sum animo adfectus Ci., uti ei, qui audirent, sic adficerentur animis, ut eos adfici vellet orator Ci., nec iam de ollis nos afficit angor Lucr. ne prevzema nas zdaj strah za bodočnost = ni nas zdaj strah za..., ipsa mea legens sic afficior, ut... Ci. me obide tako čustvo, terror milites hostesque in diversum affecit T., quibus (conviciis) diversissime afficiebatur Suet., sunt in usu etiam Corinthia, quibus delectatur nec afficitur Plin. iun. ki se jih veseli, a se ne vnema zanje, consules oportere sic affici, ut... Plin. iun. morajo biti takega duha, da...
b) (telo) prizadeti, prevze(ma)ti, (o)slabiti: aestus, labor, fames sitisque corpora afficiunt L., oppugnatio ipsos affecerat L., genus aetate iam adfectum Ci., non simplex Damasichthona vulnus afficit O., pulmo totus afficitur Cels. so prevzeta.

4. (z abl. instrumenti) nadeti kaj kam ali komu, obdariti, navda(ja)ti, napolniti (napolnjevati) koga s čim; skoraj le v zvezi z abstr., in to v dobrem in slabem pomenu: quaecumque afficiet tali medicamine vultum O., rem nomine adf. Ci. stvari nadeti ime, poimenovati jo, magnitudo periculi hominem summo timore adficit Ci. navda človeka s silnim strahom, aff. aliquem iniuriā Enn. ap. Corn. krivico storiti (delati) komu, aliquem laetitiā adf. Ci., C. z veseljem navdajati, razveseljevati koga, me tanto desiderio afficis, ut... Ci. ep. vzbujaš mi toliko hrepenenje. Kadar se take zveze ne dajo sloveniti dobesedno, se v sl. navadno spremeni lat. abl. instrumenti v glag.: aff. aliquem muneribus Ci., N. obdariti (obdarjati) koga, praemiis Ci. ali (pesn.) pretio V. poplačati, nagraditi, laudibus Ci. (po)hvaliti, honoribus Ci. (po)častiti, res sordidas deorum honore Ci. po božje častiti, aliquem sepulturā Ci. pokopati dati, poenā Ci., N., L. kaznovati, exsilio N. pregnati, morte, cruciatu, cruce Ci. dati usmrtiti, mučiti, križati, vulnere C. raniti, uno vulnere in mortem T. z enim vbodom smrtno raniti, populum servitute Ci. zasužnjiti, quanta me molestiā adfecerit Ci. ep., toda: ut aliquid audiremus potius ex te, quam te adficeremus ullā molestiā Ci. ep. bi te zabavali z neprijetnimi rečmi. Pogosto pass.: iniuriā afficitur aliquis Ter. krivica se godi komu, iniuriā abs te afficior Enn. ap. Corn. krivico mi delaš, verberibus affici Cu. tepen, bičan biti, pedum doloribus adfici Ci. ep. imeti bolečine v nogah, gravi morbo oculorum affici N. hudo zboleti na očeh, morbo affectus Cu. obolel, morbo gravi et mortifero adfectum esse Ci. hudo in na smrt bolan biti, gravi (mortifero Lucr. fr.) vulnere affici C. hudo (smrtno) ranjen biti, leto affici N. usmrčen biti, supplicio affici Ci., C. ob življenje biti, magna difficultate affici C. v hudo zadrego priti, summa difficultate rei frumentariae affici C. v hudo stisko priti glede dobave živil, magno dolore afficiebantur C., si pio dolore me esse adfectum viderint Ci. da me tare... bol, magnā affectus sollicitudine hoc nuntio C. po tem poročilu zelo razburjen, neprijetno presenečen, adfirmo neminem umquam tanta calamitate adfectum esse Ci., dolore tanto adficior Ci. tolikšna bolečina mi polni srce, piratae non metu aliquo adfecti Ci. ne iz strahu, beneficiis adfici Ci. dobrote prejemati, admiratione adficiuntur ii, qui... Ci. občudujejo se, negotiis belli affectum esse Gell. zapleten biti v... — Od tod adj. pt. pf. affectus (adfectus) 3

I.

1. opravljen, opremljen, obdarjen, navdan s čim: lictores affecti virgis Pl., audaciā affectus Ter. drzen, corpora pari filo similique affecta figurā Lucr., viri fortes ac libero animo affecti Ci., animi affecti virtutibus, vitiis, artibus, inertiis Ci., plurimis adfecti beneficiis Ci. obsuti, affectus aliquo honore aut imperio Ci., laetitiā Ci. ep. razveseljen, vesel, munere deorum, praemiis Ci.

2. pren. prinarejen, uravnan, v... položaju: quomodo te affectum invenio Ter. kakšnega te dobim, optime secundum naturam adfectum animal Ci., oculus conturbatus non est probe adfectus ad suum munus fungendum Ci., num manus recte adfecta est, cum in tumore est Ci., corpora sic adfecta, ut... Ci., quomodo affecto caelo compositisque sideribus Ci. ob katerem položaju neba in zvezd; occ. razpoložen, kakega mišljenja: quomodo sim affectus, e Lepta... poteris cognoscere Ci. ep. kako mi je pri srcu, ut eodem modo erga amicum affecti simus, quo erga nosmet ipsos Ci., est miro quodam modo affectus Ci. ep. ozlovoljen, ita magis affectis animis iudicum quam doctis tua accusatio victa est Ci. ker so bili sodniki bolj ganjeni kakor prepričani.

— II. prepaden, prevzet, zdelan, onemogel, obolel, oslabljen: affectus valetudine C. oslabljenega zdravja, bolan, quem (imperatorem) affectum visuros crediderunt L. bolnega, affectus graviter Ci. ep. ali graviter affectus Sen. ph., ita adfectus..., ut... sibi ipse diffideret Ci., corpus affectum, corpora affecta tabo L., senectute, aetate adfectus Ci. onemogel starec, remiges inopiā affectissimi Vell.; nemo aetate tam adfectā fuit (enalaga = nemo aetate tam adfectus fuit) Ci., affectos animos recreare L. vžge pogum; affecta res familiaris L. gineče premoženje, aff. opes T., Sicilia sic adfecta, ut... Ci. tako propadla, aff. res publica L. razmajana, affectae res L., civitas aegra et adfecta Ci., aff. spes Val. fl., fides T. omajani kredit; occ. koncu se bližajoč, pojemajoč: bellum affectum videmus et, ut vere dicam, paene confectum Ci., aedificia..., quae prope absoluta affectaque sunt Gell.; poseb. o letnih časih = pozen: affecta aestate Ci. ap. Gell., hieme affecta Sil. — Adv. affectē strastno, živo: Tert.

Bombenstimmung, die, fantastično razpoloženje

buonumore, buōn umore m dobra volja, dobro razpoloženje:
essere di buonumore biti dobre volje, biti razpoložen

cafard² [kafar] masculin, familier žalostne misli, mračno razpoloženje, melanholija; domotožje; »maček«

j'ai le cafard črne misli mi rojé po glavi, sem mračno razpoložen

cafardeux, euse [-dö, z]

1. masculin, féminin, familier tožljivec, -vka

2. adjectif mračno razpoložen, melanholičen; ki povzroča mračno razpoloženje, melanholijo

conviviality [kənviviǽliti] samostalnik
družabnost; pirovanje; praznično razpoloženje

elation [iléišən] samostalnik
svečano razpoloženje, vznesenost; ponos, navdušenost; oholost

eufòrija ž (gr. euphoros) med. evforija, pretirano prijetno razpoloženje pri bolniku

euphoria [ju:fɔ́riə] samostalnik
vedro razpoloženje, ugodje; neupravičen optimizem (npr. narkomanov)

fēstīvitās -ātis, f (fēstīvus)

1. (praznično) veselje, zabava: offers mihi … ludum, iocum, festivitatem Pl.; kot ljubkovalni izraz = radost, slast: mea f. Pl., Ap., eius f. Pl.

2. dovtipnost, šegavost, dobra volja: lepos et f. ali f. et facetiae Ci., vernacula f. Ci. dobrovoljna zabava, f. sermonis Corn.

3. dobrodušnost, dobrovoljnost, prijaznost, ljubeznivost, ljubkost: patris mei Ter., infans insigni festivitate Suet.; od tod tudi veselost, svečano razpoloženje: festa … festivitate celebrare Hier.

4. okrasje, lišp, lepotičje, okrasek (govora): Gorgias … his festivitatibus … insolentius abutitur Ci. festivitates inscriptionum Gell. blesteči napisi.

5. (le v pozni lat.) slavnost, slavje: Lamp., Cod. Th.