Franja

incoraggiare

A) v. tr. (pres. incoraggio)

1. hrabriti; opogumiti, opogumljati

2. spodbuditi, spodbujati; podpreti, podpirati

B) ➞ incoraggiarsi v. rifl. (pres. mi incoraggio) opogumiti, opogumljati se

iuvō -āre -iūvī -iūtum

1.
a) veseliti, razveseliti (razveseljevati), (raz)vedriti, zabavati, dobro deti: temperie caeli corpusque animusque iuvantur O., quem nec bella iuvant nec tela O., ut iuvit te cena? H., si quod adest gratum iuvat H., si nec fabellae te iuvant nec fabulae Ph., nec me vita iuvaret invisa civibus et militibus meis L., quod sunt, quos genus hoc minime iuvat H., nec, iuveni lusus qui placuere, iuvant O.; pass.: aures iuvantur Ci. jih veseli.
b) iuvat veseli koga, godi mu, ugaja mu; z inf. kot subj.: iuvat me haec praeclara nomina concidisse Ci., et haec olim meminisse iuvebit V., iuvat indulgere choreis V., iuvat Ismara Baccho conserere V., iuvit me tibi tuas litteras profuisse Ci., me quoque iuvat ad finem belli Punici pervenisse L., quae scire magis iuvat quam prodest Sen. ph., si pereo, hominum manibus periisse iuvabit V.; z vzročnim stavkom: iuvat me, quod vigent studia Plin. iun. —

2.
a) podpreti, (podpirati), pomoči (pomagati), v pomoč biti, na pomoč priti, koristiti; najprej abs.: herba iuvans … nocens O. koristna … škodljiva, virtus, classes, commeatus multum iuvant Ci., iuvante deo Ci. ali dis iuvantibus Ci. ep. z božjo pomočjo, diis bene iuvantibus L. z milostno božjo pomočjo, cum commoditas iuvaret L., quid porro multus stilus et assidua lectio iuvat? Q., nox iuvit sideribus illustris T., iuvit hostium aviditas T., sed nil ista iuvant O.; potem trans.: audentes deus ipse (fortuna V.) iuvat O., V., me vi pulsum iuvit Ci., Mamertini iuvare populum Rom. debuerunt Ci., mulier iuvat domum H. skrbi za hišo, ea omnia bene iuvetis O., i. disciplinam beatae vitae Ci., onera principis Vell. (o)lajš(ev)ati, quas opes sua virtus et dii iuvent L., usurum se eo (vino), quod sese magis iuvasset Gell.; pass. quā sim tibi parte iuvandus O., in hoc casu per vos iuvari cupiunt Ci., lex Cornelia proscriptum iuvari vetat Ci., at tua supplicibus domus est assueta iuvandis O. Na vprašanje s čim? z abl. instrumenti: aliquem frumento C., se iuvet urbe vel agro O., viatico a me iuvabitur L., nec (lingua) sola per se loquendi munus implere potest, nisi iuta vel offensione dentium vel compressione labiorum Lact.
b) metaf. pospešiti (pospeševati), spešiti: placuit sollertia tempore etiam iuta T.; occ. pospešljiv (pospešujoč) biti, pospeševati: eos nox iuvit T., imbres arva iuvantes O.

Opomba: Pf. cj. iuerint = iuverint: Cat., Pr.; vulg. pf. cj. iuvarit = iuverit: Iul. Val.; pt. fut. iuvātūrus: S., Plin. iun., Tert., Amm.; iūtūrus: Col. (poet.); star. imp. iuve = iuva: Acc. fr.

lean^*4 [li:n]

1. neprehodni glagol
nagniti se, nagibati se; opirati se, nasloniti se (on na)
figurativno zanašati se (on na)
figurativno nagibati se k čemu, dajati prednost čemu (to, towards)
biti prislonjen, sloneti (against)

2. prehodni glagol
nagniti, nasloniti (against ob, na)
opreti, podpreti (on, upon)

pogovorno to lean over backward(s) zelo se potruditi

lēnōcinor -ārī -ātus sum (lēnō)

1. ukvarjati se z zvodništvom, biti zvodnik, „zvodnikovati“, od tod metaf.

1. (zvijačno in) nizkotno prilizovati se, laskati (se), ustreči (ustrezati) komu: tibi serviet (sc. Alienus), tibi lenocinabitur Ci., l. alicui captatione testamenti Plin., sibi Sen. ph.

2. poveč(ev)ati čemu draž(est) (mičnost, čar), olepš(ev)ati kaj, umetno pomagati čemu, podpreti (podpirati), pospešiti (pospeševati) kaj: lenocinatur gloriae meae Sen. rh., mancipiorum negotiatores formae puerorum virilitate excisa lenocinantur Q., ut libro isti novitas lenocinetur Plin. iun., Harii … insitae feritati arte ac tempore lenocinantur T.

lĕvō² -āre -āvī -ātum (lĕvis)

I.

1. (o)lajšati, olajš(ev)ati: serpentum colla levavit O. je olajšala zmajema vrat(ova) = je izpregla zmaja, l. dentes Mart. otrebiti.

2. (klas. le) metaf. (o)lajšati, znosno storiti, zmanjš(ev)ati, (u)blažiti (ublaževati), (u)tolažiti, (po)tešiti (naspr. augere): morbum mulieri Plin., vim morbi Cu., dolorem consolando Ci., alicui metum, luctum, curam, sollicitudinem Ci., calamitatem innocentium Ci., suspicionem Ci., annonam Ci., C., apertis horreis frugum pretia T. poljske pridelke poceniti, inopiam N., C. (o)lajšati bedo, iniurias C., omen V. narediti manj strašno, viam vario sermone V. krajšati si, regis facinus L. ali crimen regis Iust. (u)blažiti kraljev zločin, kralja delati (narediti) manj krivega, cladem O., vulnera O. zdraviti, fonte sitim O. utolažiti, pogasiti, ugasiti si, caliginem Plin.; occ.
a) (kaj dobrega) (po)manjšati, zmanjš(ev)ati, (o)slabiti, (pri)kratiti, prikrajš(ev)ati, kršiti: tu laudem illorum levas Acc. ap. Non., cave lassitudo politum cursum levet Acc. ap. Non., inconstantiā levatur auctoritas Ci., multa fidem promissa levant H., l. ictum dextrā H. silo udarca oslabiti, udarec odbiti.
b) levare alicui aliquid komu kaj (od)vzeti, jemati, sneti: viro … manicas atque arta levari vincula iubet V., levasse humano superpositum capiti decus L.
c) (o)krepiti, okrepč(ev)ati, pokrepiti, pokrepčati, podkrepiti (podkrepljevati), (raz)vedriti, veseliti, razveseliti (razveseljevati), (po)tolažiti: miseriis perditas civitates l. Ci. ep., me levaret tuus adventus Ci. ep., qui salutari levat arte fessos corporis artus H., l. corpora fessa Tib., arida ora aquā O., arma deponere ac levare corpora Cu.; v pass.: levatur animus exercendo (po drugih exercitando) Ci., rore et matutino frigore corpora levabantur Cu., levari alicuius luctu O. veseliti se (naslajati se ob) žalosti koga.
d) podpreti (podpirati) koga: auxilio viros V., auxilio iuvat ante levatos V., inferiores auxilio l. Iust.
e) levare aliquem aliqua re koga česa oprostiti (oproščati), osvoboditi (osvobajati), rešiti (reševati), komu kaj vzeti (jemati), odvze(ma)ti, oteti: ego hoc te fasce levabo V., omne l. fronde nemus V. listje pobrati, stipites onere l. Cu., leva me hoc onere (pren.) Ci. ep., l. aliquem metu, molestiā, magnā curā, supplicio aut exilio Ci., civitatem hibernis C. državljanom odvzeti breme prezimovališč, levare diris pectora sollicitudinibus H., levare (sc. laboribus) functum pauperem laboribus H. (Carm. 2, 18, 38), animum religione L., cum te Lucina partu levabit O.; tudi: l. aegrum ex praecipiti H. rešiti (ozdraviti) nevarne bolezni; brez abl.: levata est (sc. partu) Argolis Alcmene O. je povila, porodila, quīs (= quibus, sc. faucibus) condita Erinys … terras caelumque levabat V. je nebo in zemljo oproščala (namreč sebe kot težečega bremena); refl.: l. se vita aereo ense Varr. fr., se aere alieno Ci. znebiti se dolgov, razdolžiti se, poravnati dolgove; v pass.: levari morbo Ci. ozdraveti, levata omni sollicitudine mens T.; redkeje (predklas. pesn.) z gen.: me omnium laborum levas Pl., l. aliquem irae Pac. fr. —

II.

1. dvigniti (dvigati), vzdigniti (vzdigovati): levat terga suis O. sname, l. membra cubito O. podpreti (podpirati), membra gramine ali humo O., seque levat saxo O., de caespite virgo se levat O., paulumque levatus O. potem ko se je malo privzdignil, naves tridenti levat V., l. se alis L. ali samo se levare Col., Plin. (o ptičih, čebelah) vzleteti (vzletati), piscem arundine extra aquam l. Plin.; o neživih subj.: per hiemem, quae altius levat Alpes Fl. ki še viš(j)e (še bolj) kopiči sneg v Alpah.

2.
a) levare = ancoras solvere dvigniti sidra, odpluti: transfretemus ad stagnum; et levaverunt It.
b) dvigniti (dvigati) = dobi(va)ti: tributum Ulp. (Dig.).

Opomba: Star. fut. II levāssō Enn. ap. Ci.

mantenere^*

A) v. tr. (pres. mantēngo)

1. obdržati; ohraniti, ohranjati:
il freddo mantiene intatti i cibi mraz ohranja živila

2. hraniti, vzdrževati:
mantenere la famiglia vzdrževati družino

3. braniti; podpreti, podpirati

4. izpolniti, izpolnjevati; spoštovati:
mantenere la parola držati besedo

B) ➞ mantenersi v. rifl. (pres. mi mantēngo)

1. hraniti se

2. obdržati se

3. ohraniti se, ostajati, obdržati se:
il cambio del marco si mantiene inalterato tečaj marke ostaja nespremenjen

motivare v. tr. (pres. motivo)

1. utemeljiti, utemeljevati; podpreti, podpirati z motivi

2. povzročiti, povzročati

motivate [móutiveit] prehodni glagol
motivirati, utemeljiti, podpreti, napeljati, spodbuditi

ossigenare v. tr. (pres. ossigeno)

1. oksigenirati

2. beliti, oksidirati (lase)

3. pren. (finančno) podpreti, podpirati

patrocinare v. tr. (pres. patrocino)

1. pravo braniti, zastopati

2. ekst. braniti; podpreti, podpirati:
patrocinare la candidatura di qcn. podpirati kandidaturo nekoga

pòdbiti pȍdbijēm
I.
1. spodbiti, od spodaj zabiti: nosi prave gradske cipele podbijene čavlima
2. zabiti spod: na policiji podbili su mu igle pod nokte
3. izpodbiti: podbiti komu noge
4. ožuliti od hoje: toliko su ga boljeli podbijeni tabani, ali se nikome nije žalio
5. podvreči si: Aleksandar mnoge zemlje podbi pod svoju vlast
6. podpreti: podbiti zid
7. obliti: umukne starac, podbio ga znoj
8. zgrabiti: žuta hrta podbila za uši te se s njime kolje niz planinu
9. dial. presejati: podbiti proso
II. podbiti se
1. ožuliti se, ožuliti si noge: u rdavoj obući lako se čovjek i podbije
2. ekspr. stisniti se: bojeći se kiše, oni se podbili pod sijeno

podbòčiti pòdbočīm
I. podpreti: podbočiti kuću da ne padne
II. podbočiti se podbočili se, upreti roke v boke

podr̀žati -žīm
1. podržati: podržati kome šešir
2. podpreti, pomagati, priskočiti komu na pomoč: podržati bijednika u nesreći
3. trajati: ako vrijeme još podrži

podùprijeti pòduprēm (ijek.), podùprēti pòduprēm (ek.), oni pòduprū, podùprijeh pȍduprije, podùprēh pȍduprē, pȍdupro pȍdupr̄la
I. podpreti: poduprijeti koga dobrim savjetom, savetom
II. poduprijeti se podpreti se, opreti se, nasloniti se: ne može se sav svijet, svet na jedno rame poduprijeti

pomòći pòmognēm, pomòzi, pomògoh pȍmože, pòmogao pomògla, pòmognūt -a
I.
1. pomoči, pomagati: pomoći komu u čemu, komu iz vode; pade u postelju, ne pomogoše mu ni trave, ni bajanje, ni molitve; u ono doba ljudi nisu spavali ni sedeli, ali da bog pomože niso spali ne sedeli, bilo je, da bog pomagaj!; oni mi nisu ni rod ni pomozi bog nismo si med seboj čisto nič; pomozi bog (pozdrav), bog ti pòmogao! (odzdrav); on je pomozi bog, čaršijo, na obadvije strane obrača plašč po vetru
2. podpreti: pomoći koga novčano
II. pomoći se pomagati si med seboj

potpomòći -pòmognēm podpreti, pomoči: potpomoći koga novcem; to će me ipak potpomoći za prvo vrijeme

prae-fulciō -īre -fulsī -fultum (prae in fulcīre)

1. kot podporo (spodaj) podložiti (podlagati), (spodaj) podstaviti (podstavljati); pren.: aliquem suis negotiis Pl. uporabiti koga za oporo (opirati se na koga) pri svojih dolžnostih, omnibus parvis magnisque ministeriis praefulciri Pl. biti v oporo (rabiti, biti, služiti kot opora) pri …

2. podpreti (podpirati), podzida(va)ti: mollire praefultum torum Prud.; pren.: primum illud praefulci atque praemuni, quae[s]o, [ut] simus annui Ci. ep. na vso moč preprečuj to, da … , Cato … multis eam (sc. ἐπαγωγήν) modis praefulcit multisque aliis argumentis convelat Gell.

prō-moveō -ēre -mōvī -mōtum (prō in movēre)

1. naprej pomakniti (pomikati): machinationes C., scalas et machinamenta T., onera Col., saxa vectibus C., hortos pensiles rotis in solem Plin., unum pedem triclinio Ph., calculum Q., calculum vehementer ali ad plagam Cels.; nihil promoves (sc. te) Ter. nič se ne premakneš (z mesta), ibi te videbo et promovebo Ci. ep. in te spravim na noge = te vzamem kot gosta s seboj domov; occ.
a) kot voj. t.t. zaukazati (veleti), da se (vojska) podviza, zaukazati (veleti), da se (vojska) pomakne naprej, zaukazati premik naprej: legiones C., exercitum in Aetoliam Iust., aciem longius ab adversariorum copiis Auct. b. Afr., eodem die castra promovit C., promovere castra ad Carthaginem ali in agrum Ruscellanum L.
b) kako zgradbo pomakniti (pomikati), podaljšati (podaljševáti, podaljšávati) do kake točke: aggerem ad urbem L., his de causis iam promovit Hispania (sc. fossas ad mare) Plin., brachia usque eo, quo telum ex oppido adici non posset Auct. b. Afr., in balneariis assa in alterum angulum Ci. ep. premestiti.
c) razširiti (razširjati), raztegniti (raztegovati, raztezati), povečati (povečeváti, povečávati), razmakniti (razmikati): imperium O., terminos imperii Plin., moenia Ostiā tenus Suet., vires immensum in orbem O.
d) kot medic. t.t. izviniti (si), izpahniti (izpahovati) (si), med. izviniti se, zviti se, izpahniti (izpahovati) se: femur in omnes quattuor partes promovetur Cels., in palma assa interdum suis sedibus promoventur Cels.
e) metaf. odgoditi na poznejši čas, preložiti (prelagati), odložiti (odlagati): quantum huic promoveo nuptias Ter.

2. metaf.
a) pospešiti (pospeševati), spešiti, podpreti (podpirati), omogočiti (omogočati) napredek (uspeh, uspevanje) česa, povzdigniti (povzdigovati), opraviti (opravljati), dognati: Gell. idr., doctrina vim promovet insitam H., praesens quando promoveo parum Ter., his vocibus tantum promotum est, ut … Iust.; refl. = uspe(va)ti, napredovati: promovere in studio facundiae Gell.
b) pri kakšni funkciji, časti, službi na višjo stopnjo povzdigniti (povzdigovati), povišati (poviševati), promovírati: Aug. idr., aliquem in praefecturam aerarii Suet., vetus miles, ab humili ordine ad eum gradum promotus Cu.; v pass. z dvojnim nom.: Lupicinus promotus magister equitum Amm.; occ.: iudices promovere Lamp. postaviti za, določiti za, imenovati za.
c) na dan spraviti (spravljati): arcana loco (iz dna srca) H. — Od tod adj. pt. pf. prōmōtus 3 naprej pomaknjen v času = pozen: promota nocte Ap.; subst. prōmōta -ōrum, n = prōducta -ōrum (gl. pod prō-dūcō) = gr. προηγμένα: Ci.

Opomba: Sinkop. plpf. promorat: H., Ph.

prop² [prɔp] prehodni glagol
podpirati, podpreti (tudi figurativno)

proptí -ésc vt. podpirati, podpreti; vr. opirati se, naslanjati se