Franja

memorieren učiti/naučiti se na pamet

nàbiflati -ām (n. büffeln, fr. , lat. , gr.) žarg. naguliti se, naučiti se na pamet, brez razumevanja: nabiflati latinski zadatak, staru književnost

nadrdráti -ám
I. nablebetati: kaj ti je vse nadrdrala o meni
II. nadrdrati se nabubati, naučiti napamet bez razumijevanja (-mev-)

nadúdlati se -am se nabubati, naučiti napamet bez razumijevanja (-mev-)

nàkljukati -ām
I.
1. napitati, nakrmiti: nakljukati gusku, ćurana, dijete
2. natrcati, nabasati: budelar mu je nakljukan banknotama
3. mehanično naučiti: nakljukati dake
II. nakljukati se ekspr.
1. najesti se, nakrmiti se
2. naguliti se: nakljukati se lekciju
3. nasekati se ga, opiti se: nakljukati se graševine, rizlinga

obrusíti i obrúsiti -im
1. obrusiti, izbrusiti, uglačati brušenjem: obrusiti kamen, železo
2. otesati, naučiti koga pristojnom vladanju: obrusiti koga
3. obrusiti si noge premoriti se od hodanja

olíkati -am
1. ugladiti, naučiti uglađenog vladanja: olikati mladino
2. dotjerati, doterati: mentor mu je pesem olikal; olikano vedenje
uglađeno vladanje

òpismeniti -īm opismeniti, naučiti pisati in brati

per-ficiō -ere -fēcī -fectum (per in faciō)

1. dodela(va)ti, izdel(ov)ati, dozid(av)ati, narediti (delati) (naspr. incohare): munitiones non plene perfectae C., candelabrum opere mirabili perfectum Ci., pocula argento p. V., p. pontem C., aedem antiquitus incohatam Suet.; cibos ambulatione Plin. prebaviti (prebavljati), lanas Plin. pripravljati, coria Plin. izgotavljati.

2. dovršiti (dovrševati), izvršiti (izvrševati), izvesti (izvajati), (do)konč(ev)ati: inceptum S., incepta V., conata C., N., Suet., cogitata, facinus, scelus Ci., munus V. nalogo, mandata, senatus consultum L., promissa Ter. izpolniti.

3. dokonč(ev)ati: bellum C., L., delectum, censum, comitia, lustrum L., ferias Latinas comitiaque omnia C., his senatūs consultis perfectis L. ko so bili storjeni, perfecto temporis orbe V. po preteku, qui centum perficit annos H. kdor dopolni sto let.

4. dognati, doseči, narediti, povzročiti (povzročati), storiti: rem Ter.; z zahtevnim stavkom: Ter., perfecit, ut auxilio privarentur N., perfice (= fac), ut cures Ci., quae senatus … ne fieri possent perfecerat Ci., illud non perficies, quominus tuā causā velim Ci.

5. occ.
a) kako vsoto kot dobiček doseči (dosegati), (pri)dobiti: perfici sexagena (milia HS) posse Varr.
b) popolnoma, dodobra naučiti (poučiti): Achillem citharā O.
c) (v obscenem pomenu) = gr. ἐνεργεῖν končati spolni odnos, „končati“, „obdelati“: aut numquam temptes, aut perfice O., hunc ego, cum futuit, non puto perficere Mart. — Od tod adj. pt. pf. perfectus 3, adv. -ē

1. dopolnjen: anni O.

2. metaf. dovršen, popoln, vrl, dober, kot adv. popolnoma, docela, dodobra: H., Mart., Corn., Q., Sen. ph., Suet., Ap., Gell. idr., orator, virtus Ci., vivitur non cum perfectis hominibus Ci., perfectus litteris, sed Graecis Ci. dodobra poučen, zelo vešč, dober poznavalec, strokovnjak, in dicendo Ci., ponendis (spletati) capillis O., perfecte eruditus, perfecte absolutus Ci., perfecte mustum deferbuit Col., valvae perfectiores Ci., quod perfectissimum iudico Ci.; perfectissimus, častni naslov za časa poznih rim. cesarjev: Amm., Lact.; subst.: ad perfectum venire Varr. do popolnosti, ad perfectum Lact. popolnoma, natura perfecta format Macr.

pick up

1. prehodni glagol
razkopati, odkopati (s krampom); vzdigniti, pobrati; vzeti v roke, poprijeti, na novo začeti, lotiti se česa; vzeti koga v avto, pobrati koga s ceste, priti po koga (z avtom)
pogovorno mimogrede spoznati koga
ameriško, sleng prijeti koga, aretirati; odkriti (sled); uloviti, najti, prisluškovati (radijski oddaji); zagledati, naleteti na, najti (npr. staro sliko); slučajno izvedeti, slišati ali zagledati, mimogrede se naučiti, pobrati (npr. par tujih besed); nazaj dobiti (moč, zdravje)
ameriško pospešiti
ameriško, pogovorno vzeti (račun) nase in plačati

2. neprehodni glagol
ekonomija postaviti se zopet na noge, opomoči si; popraviti se; seznaniti se, spoprijateljiti se (with)
povečati brzino
figurativno priti k moči

to pick up a few dollars zaslužiti par dolarjev s priložnostnim delom
to pick up courage ojunačiti se
to pick o.s. up; ali to pick up one's crumbs okrevati, opomoči si
to pick up for a song dobiti skoraj zastonj
to pick up straws zaman se truditi
to pick up flesh rediti se

posvetíti i posvétiti -im
1. posvijetliti, posvetliti: posvetiti s svečo, po sobi, v temi
2. naučiti koga pameti: mu bom že posvetil
3. zasvijetljeti, zasvetleti: posvetila je rdeča luč
4. končno se mu je posvetilo
najzad je dokučio, najzad mu je upalila lampica

prae-dīscō -ere -didicī (prae in dīscere) prej se naučiti kaj, prej se seznaniti s čim, prej spozna(va)ti kaj, prej se poučiti o čem: ea, quae agenda sunt in foro … possunt etiam nunc exercitatione quasi ludicra praediscere ac meditari Ci., at prius ignotum ferro quam scindimus aequor, ventos et varium caeli praediscere morem cura sit V., hinc tempestates dubio praediscere caelo possumus V., promptum est oculis praediscere nigram, et quisquis color V., scire vias maris et caeli praediscere cursus V. (Aetna 246), si verissimo vati velut oraculo crediderimus dicenti: „Ventos et proprium caeli praediscere morem cura sit … “ Col., C. Marius sagam quandam ex Syria habuit, a qua se dimicationum eventus praediscere simulabat Front., quippe Vergilio iubente praedisci ventos ante omnia ac siderum mores Plin., sic ut praediscere possimus, utrum sit perseverans Cael.

prae-fōrmō -āre -āvī -ātum (prae in fōrmāre)

1. prej upodobiti, prej zasnovati, prej narediti osnutek, prej skicirati, prej oblikovati: incipientibus danda erit velut praeformata materia secundum cuiusque vires Q.

2. prej izobraziti (izobraževati), prej naučiti, priučiti (priučevati) čemu, za kaj: atque his praeformat dictis fingitque monendo Sil., aliquem ad malum Tert.

3. komu kaj za vzorec (na)risati, (na)pisati, (vna)prej (na)risati ali (na)pisati: quid illa miserius lege velut praeformatas infantibus litteras persequentium Q.

prímiti prȋmīm
I.
1. sprejeti: primiti prijedlog, ponudu, bitku, koga u društvo; primiti na znanje; primiti raport; primiti koga na noć, na konak sprejeti na prenočevanje, na prenočišče; primila ga zemlja pokopali so ga, lahka mu zemlja; bog neće da ga primi bog ga noče sprejeti, ne more umreti; bog ga primio bog ga je sprejel, umrl je
2. prejeti: primiti pismo, poslatu robu, platu
3. prevzeti: primiti dužnost, odgovornost na sebe, sve obaveze
4. vzeti (si): primiti k srcu; primiti što za uvredu
5. sprejeti, naučiti se: dijete je lakše primilo nego odrasli
6. djevojka je primila jabuku dekle je privolilo na snubitev; žena je primila k sebi se je vdala
II. primiti se
1. lotiti se: primiti se posla
2. sprejeti se: reforme cara Josipa slabo su se primile
3. prijeti se: biljke su se primile

stiff² [stif] samostalnik
sleng mrlič, truplo; toga oseba; papirnati denar, menica
ameriško človek, ki se ne more ničesar naučiti; konj, ki zanesljivo ne bo zmagal na dirki

big stiff tepec, bedak

study² [stʌ́di] prehodni glagol
učiti se (česa), študirati; skrbno, natančno preučevati; brati; poskušati se naučiti na pamet (vlogo); pripravljati se za izpit (iz česa); pazljivo ogledovati, opazovati; posvetiti pozornost (čemu), paziti (na kaj); prizadevati si, skušati ugoditi (komu)
neprehodni glagol
študirati, baviti se s proučevanjem; učiti se
zastarelo razmišljati, premišljati, iskati; prizadevati si, truditi se, vzeti si za cilj

to study for the bar študirati pravo
to study the ground preučevati teren
to study a part študirati, učiti se na pamet vlogo
to study s.o. uganiti želje kake osebe
he studied for an excuse iskal je izgovor

understudy [ʌ́ndəstʌdi]

1. samostalnik
gledališče namestnik igralca (ki vskoči po potrebi)

2. prehodni glagol [ʌndəstʌ́di]
naučiti se vloge kot namestnik igralca; uskočiti namesto kakega drugega igralca; nadomestiti, zamenjati igralca

to understudy the lead nadomestiti glavnega igralca

ungelehrig ki ga je težko/ki ga ni mogoče naučiti, nespreten

unlearn [ʌnlə́:n] prehodni glagol
pozabiti naučeno; pozabiti, odvaditi se, znebiti se (navade, vpliva); na novo naučiti (poučiti) (koga), odvaditi (koga česa)

vorzählen našteti; in der Schule: naučiti šteti