Franja

nagŕnuti nàgr̄nēm
I.
1. nagrmaditi, nakopičiti: nagrnuti novac
2. osuti: nagrnuti zemlju na kukuruze
3. zasuti: zemlju ću nagrnuti na truplo
4. navaliti: svi su nagrnuli u naš kupe
5. privreti: nagrnuli su ovamo sa svih strana
II. nagrnuti se nagrmaditi se, nakopičiti se

nagrúhati nàgrūhām, nagrúvati nàgrūvām
I.
1. ekspr. naguliti se: nagruhati se lekciju
2. ekspr. napolniti, naložiti: nagruhati komu u zdjelu kupusa i graha
3. napolniti, zatrpati: dvorište je nagruvano kolima
4. nagrmaditi, nakopičiti: nagruhati silne pare
II. nagruhati se ekspr. napokati se, najesti se

nàhrpiti -īm nakopičiti

nastòžiti nàstožīm (se) zdevati (se) v kupe, v kope, nakopičiti (se): sutradan počne vojska da pali plaste nastožene slame; što više metla pred sobom goni, sve se smeta više kupi i nastoži

natòvariti -īm
I.
1. naložiti: natovariti kola
2. naprtiti si: natovariti sebi posao i brige
3. otovoriti: natovariti konja, sebe stvarima
4. nakopičiti: kubizam natovari u slikarstvu mnogo nedonoščadi
5. ekspr. speljati na led, nasankati, ukaniti
II. natovariti se
1. otovoriti se, natovoriti se
2. ekspr. nabasati se, najesti se

parquer [parke] verbe transitif zgnati v stajo, v tamar; zapreti; nakopičiti; automobilisme parkirati; verbe intransitif biti (zaprt) v staji

se parquer parkirati svoj avto
défense de parquer! parkiranje prepovedano!
parquer sa voiture parkirati svoj avto

pile⁴ [páil]

1. prehodni glagol
kopičiti, nakopičiti, grmaditi, nagrmaditi, skladati (tudi up)
naložiti, natrpati (on na)
prenatrpati
pogovorno gnati do skrajnosti, pretirati

2. neprehodni glagol (zlasti z up)
nakopičiti se, natlačiti se
pogovorno zdrenjati se (into v, out of iz)
ameriško, pogovorno plezati, plaziti se

to pile up arms zložiti puške v piramido
pogovorno to pile it on pretiravati
to pile in stlačiti se v tesen prostor
to pile on (ali up) the agony s pretiravanjem povečati bolečino
to pile up nasesti (ladja), razbiti avion, doživeti letalsko nesrečo

povŕšiti pòvr̄šīm
1. nakopičiti, narediti kopico: površiti stog, plast
2. pokriti: površiti kuću slamom
3. ekspr. spraviti pod svojo oblast: neprijatelj teži da površi našu zemlju
4. končati, opraviti: gledajte da površite sve poslove

sagomìlati -ām zgrmaditi, nakopičiti

speichern skladiščiti, vskladiščiti, vskladiščevati; (sammeln) zbirati, kopičiti, nakopičiti, akumulirati, nalagati; Honig in den Waben: odlagati; Informationen, Technik shranjevati, shraniti

stack² [stæk] prehodni glagol
zložiti v kopo, v kopice, na kup, v skladanico; nakopičiti
aeronavtika pustiti krožiti ali čakati (letalo) pred dovoljenjem za pristanek

stacked cubic meter prostorninski meter
to stack arms vojska zložiti puške v piramido
to stack cards sleng nepošteno mešati karte; ogoljufati
neprehodni glagol to stack up ameriško, sleng stati, kazati
as things now stack up kot stvari sedaj stoje (kažejo)

stipare²

A) v. tr. (pres. stipo) natlačiti, naphati, nakopičiti (tudi pren.)

B) ➞ stiparsi v. rifl. (pres. mi stipo) stiskati, gnesti se

stīpō -āre -āvī -ātum (indoev. kor. *sti̯ā(i)-, *stei̯ā- trans. (z)gostiti, intr. zgostiti se, otrdeti, okoreti; prim. skr. stíyā stoječa voda, styā́yate strjuje se, postaja trd, stīmáḥ lenoben, počasen, styānaḥ, prastīmaḥ zgoščen, pogost, nakopičen, viṣṭīmín- zgoščajoč se, gr. στία, στῖος kamenček, πολυστῖος kamnit, στέᾱρ -ᾱτος maščoba, mast, loj, testo, στίλη kaplja, στῖφος kup, kopica, gosta množica, στίβη slana, στίβος utrjena, uhojena pot, στιβαρός, στιπτός steptan, στοιβή zamašitev, zatrpanje, στείβω zgoščam, teptam, στιφρός tesen, gost, trden, utrjen, močan, lat. stīria, stīricidium, stīlla, stīpes, stĭps, stipula, stipulus, stipulārī, lit. stimpù, stìpti strditi se, otrdeti, okrepneti, stiprùs močen (močan), krepek (krepak), silen, got. stains = stvnem. stein = nem. Stein kamen, srednjevisokonem. stīf, stëft = nem. steif, Stift; prim. tudi sl. stena in steblo)

1. (z)gnesti, nagnesti (nagnetati), (s)tlačiti, natlačiti, stisniti (stiskati), (na)basati, (z)gostiti, (na)gatiti, (na)trpati, (na)pakirati, napolniti (napolnjevati), (na)grmaditi, (na)kopičiti: Plin. idr., maiorem numerum (sc. assium) in aliqua cella Varr., Graeci stipati, quini in lectulis Ci., in arto stipatae erant naves L. na tesnem nagnetene, velut stipata phalanx L., hos arto stipata theatro spectat Roma H. na tesno nagneten (natlačen), eum stipata tegebat turba V., fratrum stipata cohors V., materies stipata Lucr., acies densis stipata catervis Lucan., stipare calathos prunis Col. poet., nucem sulphure et igni Fl., calceum multiformem Tert. z vso nogo polniti = visok čevelj nositi; pesn.
a) nakopičiti (nakopičevati): stipatque carinis ingens argentum V., (apes) mella stipant V.
b) stipare Platonem Menandro H. Platona pridružiti Menandru = Platonove spise zložiti (spakirati) skupaj z Menandrovimi; med.: cuncta stipantur saecula cursu Cl. se gnetejo; occ. kak kraj, na kakem kraju nagnesti (nagnetati), napolniti (napolnjevati): tribunal Plin. iun., stipant graves equi recessus Danai Petr. poet., multo patrum stipatur curia coetu Sil., aditus et tectum omne fartim stipaverant Ap.; pt. pf. stīpātus 3 poln česa, napolnjen s čim: curia cum patribus fuerit stipata O., pontes calonibus et impedimentis stipati Suet.

2. gnesti se okoli koga, koga kupoma (trumoma, tolpoma, množično) obkoliti (obkoljevati), obkrožiti (obkrožati), obda(ja)ti, obsuti (obsipati, obsipavati), v velikem številu (po)spremiti (spremljati): Varr. ap. Gell., Plin. iun., Amm., Cl. idr., qui senatum stiparit armis Ci., qui stipatus semper sicariis, saeptus armatis, munitus indicibus fuit Ci., Catilinam … stipatum choro iuventutis (sc. videbant) Ci., stipatus lictoribus Ci., stipati gregibus amicorum Ci. ep., stipatus agmine armatorum in forum inrupit L., cum amicorum tum satellitum turbā stipante L., magnā iuvenum stipante catervā V., comitum turbā est stipata (sc. Diana) suarum O., huc epulae ditesque tori coetusque ministrum stipantur Stat., iuventus prosequitur stipatque ducem Val. Fl. Od tod adj. pt. pf. stīpātus 3 obkoljen, obkrožen, obdan: ab omni ordine, sexu, aetate stipatissimus Sid.

store² [stɔ:] prehodni glagol
hraniti v skladišču, uskladiščiti; nakopičiti, shraniti za rezervo, pripraviti zalogo, oskrbeti s potrebščinami (živili); opremiti, oskrbeti (with z)
pospraviti (letino); moči sprejeti ali vsebovati (za uskladiščenje)

to store the crop uskladiščiti letino
the harvest has been stored žetev je bila pospravljena
I shall store my furniture dal bom svoje pohištvo v skladišče
he has a well-stored memory ima zelo obsežen spomin (znanje)
to store up nakopičiti, dati nastran (v rezervo)
to store up money hraniti denar

türmen¹ kopičiti, nakopičiti (sich se)

upheap [ʌphí:p] prehodni glagol
nakopičiti, nagomiliti

zgomìlati -ām nakopičiti, nagrmaditi: zgomilati pare

zusammenscharren zbrati na kup; figurativ Geld: nakopičiti, nagrabiti

навали́ти -лю́ док., nakopíčiti -im dov.

нагрома́дити -джу док., nakopíčiti -im dov.