Franja

intersectá -éz

I. vt. sekati

II. vr. križati se

intrecciare

A) v. tr. (pres. intreccio) splesti, spletati; prekrižati:
intrecciare i capelli spletati lase
intrecciare le mani prekrižati roke
intrecciare le fila di una congiura pren. kovati zaroto

B) ➞ intrecciarsi v. rifl. (pres. mi intreccio) križati se; zaplesti, zapletati se

kòsiti kȍsīm
I. kositi: kositi travu, sijeno, seno, žito; smrt kosi, mitraljezi kose
II. kositi se
1. kositi se: trava se nerado kosi ako je suha, suva
2. kolidirati, križati se: naši se interesi kose; časovi se kose
3. kresati se: konj se kosi
4. zadirati se na koga, jeziti se na koga: ljubo moja, ne kosi se name
5. klati se: nade dva bravca, a oni se jednako kose

kr̀stati se -ām se križati se: munje se krstaju kad oluja krene

kr̀stiti -īm, impf. kr̀štāh -āše in kr̀šćāh -āše, del. kȑšten -a
I.
1. krstiti: krstiti dijete, ekspr. krstiti vino; besposlen pop i jariće krsti v brezdelju človek tudi nespametne reči počne
2. spreobračati: krstiti koga
II. krstiti se
1. dati se krstiti: bio je musliman, pa se krstio
2. sprejeti krščanstvo: kada su se naši preci krstili
3. križati se: krstiti se desnom rukom, sa četiri prsta (biti katolik), sa tri prsta (biti pravoslavec); krstiti se od čuda križati se od začudenja; krstiti se u čudu
4. ekspr. imenovati se: ova gospoda se krste gnjavatorima

mimoíći mimòīdēm in mimòīđēm, mimoíđi, mimoìšao -ìšla
I.
1. iti mimo, pasirati: mimoići kuću iti mimo hiše; ova čaša neće te mimoići ta kelih ne bo šel mimo tebe
2. prezreti, obiti: on nas ne može mimoići
3. ne izpolniti: oni su mimoišli svoje obećanje
II. mimoići se
1. srečati se: ne možemo se mimoići na uzanoj stazi
2. križati se: naša su se pisma mimoišla

mimoìlaziti -īm
I. hoditi mimo
II. mimoilaziti se
1. srečavati se
2. križati se

nick³ [nik]

1. prehodni glagol
zarezati, urezati; spodrezati (konju rep); zadeti pravi trenutek; uganiti, pogoditi (resnico); ujeti (vlak)
britanska angleščina, sleng ujeti (tatu)
sleng ukrasti
ameriško, sleng goljufati; dobro vreči (kocko v hazardni igri)

2. neprehodni glagol
skrajšati, presekati pot (in)
skočiti v (besedo); križati se (govedo)

to nick out izrezljati

prekriževáti -újem
I. prekrižavati, precrtavati
II. prekriževati se križati se, krstiti se, praviti desnom rukom na sebi znak krsta

re-crucifīgō -ere (re, crux in fīgere) zopet (ponovno) pribiti na križ, zopet (ponovno) križati: Hier.

segnare

A) v. tr. (pres. segno)

1. označiti, označevati; zaznamovati:
segnare le carte da gioco označiti igralne karte
segnare i cavalli zaznamovati konje
segnare gli errori označiti napake
segnare il passo stopati na mestu; pren. stopicati na mestu, ne napredovati
segnare la strada trasirati cesto

2. ekst. zapisati; zabeležiti:
segnare a debito, a credito zapisati v debet, v kredit

3. pokazati:
segnare dito s prstom kazati (na)
il barometro segna pioggia barometer kaže na dež
l'orologio segna le sei na uri kaže šest

4. pren. oznaniti, oznanjati; pomeniti

5. oprasniti, opraskati

6. šport izvesti, dati (gol, koš) (tudi absol.)

B) ➞ segnarsi v. rifl. (pres. mi segno) križati se, pokrižati se
segnarsi bene, male pog. dobro, slabo začeti dan

sigillō -āre -āvī (sigillum)

1. zaznavno, vidno, opazno vtisniti (vtiskovati), označiti (označevati), zaznamovati, oznameniti (oznamenovati): quibus (sc. arvis) muricatos, ut aiunt, sigillaverunt gressus Fulg.

2. prekrižati (prekriževati) se, narediti (delati) znamenje križa, (po)križati se pred kom: quod draconem sigilavit ille Ven.

sjȅći sijèčem (ijek.), sȅći séčēm (ek.)
I.
1. sekati: sjeći drva; sjeći meso; ova linija siječe onu krivu; sjeći granu na kojoj se sjedi
2. rezati: sjeći što nožem; sjeći makazama, škarama na komade; sjeći u drvetu; nož ne siječe; vjetar siječe po licu; brod siječe kroz talase, kroz valove; sjeći okuku rezati ovinke; sjeći vino rezati vino; sjeći kome duvan na glavi prizadevati komu velike težave; sjeći raju ubijati rajo
3. klati (v kartah): kecom sjeći kralja
4. prevzdigniti (karte): ti si sada na redu da siječeš
5. temeljito reševati naloge: on je jedan od onih koji sve sijeku na panju
6. zbadati, šavsati z jezikom: ona sijeće sve kao na panju
7. striči: on siječe hlačnice da zakrpi dupe = on siječe čakšire i krpi tur izmazati se iz ene nevšečnosti, pa pasti v drugo
8. kula siječe nebo stolp se dviga v nebo
II. sjeći se
1. sekati se, križati se: na Kajmakčalanu se sijeku dva planinska masiva; gdje se sijeku Njegoševa i Gajeva ulica
2. bojevati se: nije dično da se dužde siječe s Furlanom

sukobljávati -kòbljāavām
I. srečevati
II. sukobljavati se
1. spopadati se
2. prihajati navzkriž, križati se
3. srečevati se

zakŕštati zàkr̄štām, zakrštávati -kr̀štāvām
I. blagoslavljati
II. zakrštati se križati se: gdje se zakrštaju dva kraka

расходиться, разойтись¹ razhajati se, raziti se; raztapljati se; izginjati, izginiti; ločevati se, ločiti se; ne so glašati (z mnenjem); (raz)cepiti se (pota); zgrešiti se (po poti); križati se (pisma); puščati, pustiti mimo; razproda(ja)ti se (blago); (po)trošiti se, porabiti se; popuščati, popustiti (šivi); (raz)širiti se (novice); (raz)topiti se; razvne(ma)ti se; (z)dirjati (konj);
дождь разошёлся pošteno je začelo deževati;
он разошёлся izgubil je oblast nad seboj

скрещиваться križati se (živali, vlaki)

хрести́тися хрещу́ся недок., док., krížati se -am se nedov., dov.

accavallare

A) v. tr. (pres. accavallo)

1. okobaliti

2. postaviti dve ali več stvari eno vrh druge:
accavallare le gambe prekrižati noge
accavallare una maglia križati petljo

B) ➞ accavallarsi v. rifl. (pres. mi accavallo) kopičiti se, grmaditi se

afficiō (adficiō) -ere -fēcī -fectum (ad in facere)

1. prideti k čemu kaj, od tod ret. v kako razmerje (stik, zvezo) spraviti (spravljati) kaj s čim: eae res, quae quodammodo affectae sunt ad id, de quo quaeritur Ci. ki so v nekaki zvezi s tem, ...

2. delovati, učinkovati, vplivati na kaj, rabiti s kom ali s čim, v kako stanje spraviti (spravljati): exercendum tamen corpus et ita afficiendum est, ut... Ci., Syracusanam civitatem, ut abs te adfecta est, ita in te esse animatam videmus Ci., filius, quem pater contra pietatem male afficiebat Pap. (Dig.).

3. occ.
a) (duha komu) navda(ja)ti, vzbuditi (vzbujati), prevze(ma)ti, pripraviti koga v kako duševno razpoloženje, odobrovoljiti oz. vznejevoljiti ga: quonam modo ille vos vivus afficeret, quos mortuus inani cogitatione percussit? Ci., in L. Murenae periculis ita sum animo adfectus Ci., uti ei, qui audirent, sic adficerentur animis, ut eos adfici vellet orator Ci., nec iam de ollis nos afficit angor Lucr. ne prevzema nas zdaj strah za bodočnost = ni nas zdaj strah za..., ipsa mea legens sic afficior, ut... Ci. me obide tako čustvo, terror milites hostesque in diversum affecit T., quibus (conviciis) diversissime afficiebatur Suet., sunt in usu etiam Corinthia, quibus delectatur nec afficitur Plin. iun. ki se jih veseli, a se ne vnema zanje, consules oportere sic affici, ut... Plin. iun. morajo biti takega duha, da...
b) (telo) prizadeti, prevze(ma)ti, (o)slabiti: aestus, labor, fames sitisque corpora afficiunt L., oppugnatio ipsos affecerat L., genus aetate iam adfectum Ci., non simplex Damasichthona vulnus afficit O., pulmo totus afficitur Cels. so prevzeta.

4. (z abl. instrumenti) nadeti kaj kam ali komu, obdariti, navda(ja)ti, napolniti (napolnjevati) koga s čim; skoraj le v zvezi z abstr., in to v dobrem in slabem pomenu: quaecumque afficiet tali medicamine vultum O., rem nomine adf. Ci. stvari nadeti ime, poimenovati jo, magnitudo periculi hominem summo timore adficit Ci. navda človeka s silnim strahom, aff. aliquem iniuriā Enn. ap. Corn. krivico storiti (delati) komu, aliquem laetitiā adf. Ci., C. z veseljem navdajati, razveseljevati koga, me tanto desiderio afficis, ut... Ci. ep. vzbujaš mi toliko hrepenenje. Kadar se take zveze ne dajo sloveniti dobesedno, se v sl. navadno spremeni lat. abl. instrumenti v glag.: aff. aliquem muneribus Ci., N. obdariti (obdarjati) koga, praemiis Ci. ali (pesn.) pretio V. poplačati, nagraditi, laudibus Ci. (po)hvaliti, honoribus Ci. (po)častiti, res sordidas deorum honore Ci. po božje častiti, aliquem sepulturā Ci. pokopati dati, poenā Ci., N., L. kaznovati, exsilio N. pregnati, morte, cruciatu, cruce Ci. dati usmrtiti, mučiti, križati, vulnere C. raniti, uno vulnere in mortem T. z enim vbodom smrtno raniti, populum servitute Ci. zasužnjiti, quanta me molestiā adfecerit Ci. ep., toda: ut aliquid audiremus potius ex te, quam te adficeremus ullā molestiā Ci. ep. bi te zabavali z neprijetnimi rečmi. Pogosto pass.: iniuriā afficitur aliquis Ter. krivica se godi komu, iniuriā abs te afficior Enn. ap. Corn. krivico mi delaš, verberibus affici Cu. tepen, bičan biti, pedum doloribus adfici Ci. ep. imeti bolečine v nogah, gravi morbo oculorum affici N. hudo zboleti na očeh, morbo affectus Cu. obolel, morbo gravi et mortifero adfectum esse Ci. hudo in na smrt bolan biti, gravi (mortifero Lucr. fr.) vulnere affici C. hudo (smrtno) ranjen biti, leto affici N. usmrčen biti, supplicio affici Ci., C. ob življenje biti, magna difficultate affici C. v hudo zadrego priti, summa difficultate rei frumentariae affici C. v hudo stisko priti glede dobave živil, magno dolore afficiebantur C., si pio dolore me esse adfectum viderint Ci. da me tare... bol, magnā affectus sollicitudine hoc nuntio C. po tem poročilu zelo razburjen, neprijetno presenečen, adfirmo neminem umquam tanta calamitate adfectum esse Ci., dolore tanto adficior Ci. tolikšna bolečina mi polni srce, piratae non metu aliquo adfecti Ci. ne iz strahu, beneficiis adfici Ci. dobrote prejemati, admiratione adficiuntur ii, qui... Ci. občudujejo se, negotiis belli affectum esse Gell. zapleten biti v... — Od tod adj. pt. pf. affectus (adfectus) 3

I.

1. opravljen, opremljen, obdarjen, navdan s čim: lictores affecti virgis Pl., audaciā affectus Ter. drzen, corpora pari filo similique affecta figurā Lucr., viri fortes ac libero animo affecti Ci., animi affecti virtutibus, vitiis, artibus, inertiis Ci., plurimis adfecti beneficiis Ci. obsuti, affectus aliquo honore aut imperio Ci., laetitiā Ci. ep. razveseljen, vesel, munere deorum, praemiis Ci.

2. pren. prinarejen, uravnan, v... položaju: quomodo te affectum invenio Ter. kakšnega te dobim, optime secundum naturam adfectum animal Ci., oculus conturbatus non est probe adfectus ad suum munus fungendum Ci., num manus recte adfecta est, cum in tumore est Ci., corpora sic adfecta, ut... Ci., quomodo affecto caelo compositisque sideribus Ci. ob katerem položaju neba in zvezd; occ. razpoložen, kakega mišljenja: quomodo sim affectus, e Lepta... poteris cognoscere Ci. ep. kako mi je pri srcu, ut eodem modo erga amicum affecti simus, quo erga nosmet ipsos Ci., est miro quodam modo affectus Ci. ep. ozlovoljen, ita magis affectis animis iudicum quam doctis tua accusatio victa est Ci. ker so bili sodniki bolj ganjeni kakor prepričani.

— II. prepaden, prevzet, zdelan, onemogel, obolel, oslabljen: affectus valetudine C. oslabljenega zdravja, bolan, quem (imperatorem) affectum visuros crediderunt L. bolnega, affectus graviter Ci. ep. ali graviter affectus Sen. ph., ita adfectus..., ut... sibi ipse diffideret Ci., corpus affectum, corpora affecta tabo L., senectute, aetate adfectus Ci. onemogel starec, remiges inopiā affectissimi Vell.; nemo aetate tam adfectā fuit (enalaga = nemo aetate tam adfectus fuit) Ci., affectos animos recreare L. vžge pogum; affecta res familiaris L. gineče premoženje, aff. opes T., Sicilia sic adfecta, ut... Ci. tako propadla, aff. res publica L. razmajana, affectae res L., civitas aegra et adfecta Ci., aff. spes Val. fl., fides T. omajani kredit; occ. koncu se bližajoč, pojemajoč: bellum affectum videmus et, ut vere dicam, paene confectum Ci., aedificia..., quae prope absoluta affectaque sunt Gell.; poseb. o letnih časih = pozen: affecta aestate Ci. ap. Gell., hieme affecta Sil. — Adv. affectē strastno, živo: Tert.