Franja

krúniti krȗnīm
1. drobiti, krušiti: igraše se rasijano, kruneči ilovaču kojom je bio oblijepljen poklopac na kazanu; zub se kruni
2. robkati: večeras ćemo kruniti kukuruz; kukuruz se nerado kruni
3. ekspr. otresti; kruniti pepeo s cigare, rosu s grančica
4. razsipati, raztresati: kruška je krunila rumeni cvet i zasipala njime zemlju
5. točiti: ne kruni suze, sestrice

krùpiti -īm gristi, drobiti: krupe konji sijeno iz šaraglja; krupiti ječam ili kukuruz na kruparu znači pola samleti to jest ne na brašno nego samo razlupati zrno

krúšiti krȗšīm
I. krušiti, drobiti: krušiti zid
II. krušiti se
1. krušiti se: zub mu se poče krušiti
2. biti skrušen, kesati se: razgrće mudrace što se lažno kruše

lēvigō¹ -āre -āvī -ātum (lēvis in agere)

1. (z)likati, gladiti, ugladiti, (i)zgladiti, (o)čistiti: Varr., Col., Plin., Gell., Pall.

2. metaf. (z)drobiti, razdrobiti (razdrabljati), v (droben) prah (s)tolči: semina Col., omnia eadem in unum levigata Col.

mandō² -ere, mandī, mānsum (prim. gr. μασάομαι žvečim, grizem, μαστάζω žvečim, μάσταξ)

1. (pre)žvečiti, prežvekovati: Plin., Q., dentibus manditur atque molitur cibus Ci., omnia minima mansa Ci. prav na drobno prežvečeno, mandere humum V., Val. Fl. (= ὀδὰξ ἑλεῖν γαῖαν Hom.) zemljo (rušo) žvečiti, z zobmi zagristi v zemljo = ranjen pasti na zemljo.

2. žvekaje (z)gristi, (z)drobiti, razžvečiti, použi(va)ti, (po)jesti, (po)žreti: lora L. ali lora et pelles Val. Max. (sc. ob hudi lakoti), apros Plin., leo manditque trahitque pecus V., tristia vulnera (nesrečno razsekano mesovje) saevo dente m. O.; metaf.: corpora maerebat mandier (= mandi) igni Matius ap. Varr. da ogenj požira trupla = da trupla zgorevajo. — Dep. soobl. mandor, mandi: Prisc.

méljati mȇljām
1. mleti, drobiti: bez ijednog zuba ona je meljala po ustima maslinke, komad mesa
2. meti med prsti, v dlaneh, mečkati: meljati u rukama kapu

minuō -ere -uī -ūtum (minor -ōris)

1. (z)drobiti, (raz)drobiti (razdrabljati), (raz)tolči, (s)treti, (raz)klati, razseka(va)ti, (raz)cepiti, (z)meti, (z)lomiti, razlomiti (razlamljati), prelomiti (prelamljati), razbiti (razbijati): ligna, ramalia O., mullum in singula pulmenta H. na kose razrezati, aliquem in pilā O., obiectus portarum Stat., ligna minuta P. F.

2. manjšati, pomanjš(ev)ati, zmanjš(ev)ati: tu cave ne minuas, tu ne maius facias id H., ignes N., urinam ignibus Col., aes alienum Plin. iun., sumptūs Ci., vectigalia Suet., pretium frumenti ad ternos nummos T. znižati na, sanguinem Veg. puščati komu kri; refl. se minuere, tudi samo minuere ali med. minui manjšati se, zmanjš(ev)ati se, pojemati, pešati, pasti (padati), upasti (upadati), uteči se (naspr. augescere, augeri, (in)crescere): minuit se motus Plin., minuit se morbus, motus Plin. ponehuje, aliae sic, ut aliquantum quidem minuatur ex febre, nihilominus tamen quaedam reliquiae remaneant Cels., minuente aestu C. ob oseki, luna minuens Plin. iun. upada, corporis artūs O. ali corpora minuuntur Plin. se krčijo, upadajo, Danubius reliquo aestatis minuitur Sen. ph.

3. metaf. (z)manjš(ev)ati, (z)niž(ev)ati, (o)slabiti, (pri)kratiti, prikrajš(ev)ati, omejiti (omejevati), spodkopa(va)ti, (u)blažiti (ublaževati), umeriti (umerjati), ovreti (ovirati), (o)brzdati, (u)krotiti, okrniti (okrnjevati), obvlad(ov)ati, zadrž(ev)ati, ustaviti (ustavljati), (o)škodovati, upreti (upirati) se, boriti se, delovati proti komu ali čemu: Pl., Q., curas H., gloriam Ci. ali laudem alicuius L. (naspr. amplificare), auctoritatem C., potentiam senatūs atque auctoritatem Ci., maiestatem populi Romani per vim Ci., violare clementiam quam regis opes minui maluit N., censuram L., religionem N. žaliti, fidem T., opinionem Ci. pobijati predsodek, cupiditates Ci. (naspr. inflammare), iram Ter., spem C., maerorem Ci., lutum O., timorem militum C., Auct. b. Afr., alicui animos L. (naspr. accendere) jemati komu pogum, controversias C. pomirjati, poravnavati, ut controversiam minuam Ci. da se omejim samo na sporno zadevo, consilium suum non m. Ter. v ničemer ne spremeniti, tako tudi: nec tu eā causā minueris haec, quae facis Ter., consul alter equestri proelio uno et vulnere suo minutus L. oslabljen; occ. kot jur. t.t. capite minui Dig. izgubiti državljanske pravice (prim. caput, dēminuō, dēminūtiō). Od tod adj. pt. pf. minūtus 3, adv. -ē (prim. izpos. „minuta“ v sl. Cat., Auct. b. Afr.

1. majhen, majčken, majcen, drob(c)en: Plin., Lucr., Sen. ph., Suet., Veg., Gell., Lact., Tert. idr., minutis gladiis utebantur N., litterae Pl., Ci. drobno pismo (= drobne pismenke), res Ci. malenkosti, semina minutissima Ci., minuti pisciculi Ter., pisces Varr. Fr., Don., bestiolae, animalia Varr., puer Varr., genus Mel. pritlikav rod, plebes Ph. nizko, navadno ljudstvo, preprosti ljudje, dii Pl. nižji, aër minutior Lucr. tanjši, commentarii minutissime scripti Plin. ep. drobno (prav (zelo) na drobno, kar najdrobneje) pisani, historia minutissime scripta Sen. ph. kar najdrobneje (najtesneje) pisana, minute sal terere Col., minutius concīdere Col., minutissime commolere Col. ali quam minutissime contundere Ca. na drobne (prav (zelo) drobne, kar najdrobnejše) kose; subst. minūta -ōrum, n časovni delci, minute, ki so jih šteli 10 na eno uro: Aug., minuta, quae geometrica ratio partium partes appellat Amm. minute (kot 60. del stopinje = gr. λεπτά).

2. nepomemben, neznaten, malovažen, nevažen, malenkosten: philosophi Ci., imperatores Ci., res Ci. malenkostne reči, malenkosti, genus sermonis Ci. nižja vrsta govora, minutum animum pro parvo dicimus Ci. malodušnost imenujemo „minutus“ animus namesto „parvus“, grandia minute dicere Ci. malenkostno, minutius rem tractare Ci. preveč dlakocepsko razpravljati, maličiti, minutius scrutantem omnia Q. nadrobneje, natančneje; komp. subst. n. pl.: illa minutiora Aur. tiste manj pomembne (tehtne) stvari.

mŕskati mr̂skām drobiti: pijukom mrskati kamenje

mȑviti -īm drobiti, mrviti: mrviti kruh; nešto se mrvi u meni

mŕviti -im mrviti, sitniti, drobiti: mrviti kruh, pesek, travo

mulcō -āre -āvī -ātum

1. tepsti, pretepsti (pretepati), (z)biti, (s)tolči, razbiti (razbijati), (pre)mikastiti, gnjaviti, trpinčiti koga, hudo (grdo) ravnati s kom, zdela(va)ti koga: ita mulcatus est, ut vitam amiserit Pl., aliquem usque ad mortem m. Ter., speculator male mulcatur L., mulcati inter se ipsi virgibus L., ita mulcatus est, ut vitam amiserit Ci., male mulcati clavis ac fustibus Ci., mulcato foede corpore S. fr., si corpus illibatum fortuna praestiterit quam si ex aliqua parte mulcatum Sen. ph., prostratos verberibus mulcant T., male mulcatus graculus Ph., mulcati parte membrorum Cu., aquila male mulcata Val. Max., dum oblatam pacem spernit barbarus, male mulcatus est Fr.

2. metaf.
a) (hudo) zdela(va)ti, odreti (odirati), (z)drobiti, razbiti (razbijati): quinqueremis Romana … mulcasset, ni … ceteras (sc. triremes) L., scriptores male mulcati Ci.
b) dobro ali slabo prebiti (prebijati) se skozi kako zlo, presta(ja)ti kako zlo: scio scire te, quam multa tecum mulcaverim miserias Pl.

Opomba: Star. mulcassitis = mulcaveritis: Pl.

perfringo -ere -frēgī -fractum (per in frangere)

I.

1. razbi(ja)ti, prebi(ja)ti, (z)drobiti, premag(ov)ati, nasilno vdreti (vdirati), predreti (predirati), (z)lomiti, razlomiti (razlamljati), vlomiti (vlamljati), s silo si utreti (utirati) pot skozi kaj, odpreti (odpirati) si pot skozi (v) kaj, do česa: qui … omnis altitudines moenium obiectas semper vi ac virtute perfregit Ci., perfracto saxo sortes erupisse Ci., vis incita venti … nubem perfringens Lucr., ne … tela tormentis missa tabulationem perfringerent C., munitiones hostium, phalangem pilis C., quis … lento perfregerit obvia pilo Tib., iumenta secabant … infimam ingredientia nivem et prolapsa … penitus perfringebant L., naves perfregerant proras L., misso perfregit Olympum fulmine O., perfracto limine Sen. tr., perfringit lancea costas Stat., perfringendis obruendisque hostibus T., aciem tenuem T., quod … auro … soleant adamantinae etiam perfringi fores Ap., tuba obsaeptas foris sonitu perfringit Stat. (o zvoku, hrupu), aciem Sil., non ullas valuit perfringere Poenus tota mole vias Sil., quod votis optastis adest, perfringere dextra V., occurrit ei (sc. flumini) Taurus mons … Ommam vocant irrumpentem, mox ubi perfregit, Euphraten Plin., claustra Cu., compedes Plin. iun.; abs.: perfregi Euphrates Plin.; pren. abs.: haec (sc. eloquentia) modo perfringit, modo inrepit in sensus Ci., maius est difficilia perfringere quam laeta moderari Sen. ph.; metaf. predreti (predirati) = premagati, ne (z)meniti se za kaj: repagula iuris, omnia repagula pudoris Ci., adversa impetu perfringe solito Sen. tr.; des operam ut uno impetu perfringatur (sc. res) Ci.; pren.: omnes altitudines Ci., animos (o govorniku) Ci. močno govoriti, močno seči (segati) v srce.

2. vlomiti (vlamljati), prodreti (prodirati): domos T., portas Sil., Lucan., fores Tib., clausas voveo perfringere Thebas Stat., velut perfringere aerarium T., dormientis anus perfracto tuguriolo Ap.; pren.: suavitate ea, qua perfunderet animos, non qua perfringeret Ci. —

II.

1. (z)lomiti se, zlomiti si kaj, poškodovati se, poškodovati si kaj, (z)drobiti se, zdrobiti si kaj: perfringet celsos defixo robore malos (sc. ventus) Ci., perfracta … quadrupedantum pectora pectoribus rumpunt V., perfracto capite acie excessit L., naves, quae non … perfregerant proras litori inlisas L., ut ex ictu neque findatur os neque perfringatur Cels., suam ipse cervicem perfregit T., campi, quos non nisi ingentes boves et forissima aratra perfringunt Plin. iun.

2. metaf. uničiti (uničevati), razbi(ja)ti, (po)rušiti, obrezuspešiti, spodkopa(va)ti, ovreti (ovirati), zavreti (zavirati), spodnesti (spodnašati): omnia cupiditate ac furore Ci., conspirationem bonorum Ci., aliorum domum et omnem familiam perfringens Corn., nemo … me … suspicione perstrinxit, quem non perverterim ac perfregerim Ci., sin istius ingentes divitiae iudiciorum religionem veritatemque perfregerint Ci., non solum ad neglegendas leges, verum etiam ad evertendas perfringendasque Ci.

per-friō -āre (per in friāre) (z)drobiti, (na)drobiti, mrviti: bacas myrti Col.

pestle² [pes(t)l] prehodni glagol & neprehodni glagol
tolči, drobiti, zdrobiti

piler [pile] verbe transitif (raz)drobiti, stolči; figuré, familier premagati; pretepsti

notre équipe s'est fait piler naše moštvo je doživelo popoln poraz, je bilo krepko poraženo

pīnsō¹ (pīsō: Ca., Plin. ) -ere, pīnsī in pīnsuī, pīnsum, pīnsitum in pīstum, pīsum (indoev. kor. *pei̯s- tolči, teptati; prim. skr. pináṣṭi (on) tolče, pha, melje piṣṭá- moka, gr. πτίσσω pham, drobim, luščim, tolčem, πτίσμα, πτισάνη oluščen ječmen, πτίσις, πτισμός tolčenje, phanje, luščenje, sl. phati, češko pĕchovati, sl. pšeno, pšenica, pesto, lit. paisýti otepati ječmenovo zrnje, mlatiti, pìsti = coire cum femina spolno občevati, piestà = poljsko piasta tolkač, stopa, rusko pést lesen možnar, tolkač, češko píst bat, tolkač, let. pìesta, piests lesen možnar, pàisît treti lan) (s)phati, (s)tolči, (z)drobiti: paullulam pilam ubi triticum pinsat Ca., promendum hieme (sc. far), cum interim neque malis molui neque palatis pinsui Pomp., et id (sc. rudus) non minus pinsum absolutum crassitudine sit dodrantis Vitr., idque (sc. rudus) pistum absolutum ne minus pede sit crassum Vitr., tribus heminis vini triens pinsiti alii permiscetur Col., Varro quae (sc. cepa) sale et aceto pista est arefactaque, vermiculis non infestari auctor est Plin., Etruria spicam farris tosti pisente pilo praeferrato fistula serrata et stella intus denticulata, ut, si intenti pisant, concidantur grana ferrumque frangatur Plin., pistum a pinsendo pro molitum antiqui frequentius usurpabant, quam nunc nos dicimus P. F.; pren.: pinsunt terram genibus Enn., aliquem flagro pinsere Pl. (pre)bičati, quem nulla ciconia pinsit Pers. = ki se mu ne moreš rogati, ki ga ne moreš zasmehovati.

Opomba: Impf. pinsibant: Enn. ap. Varr.

pisá -éz vt. tolči, (z)drobiti, (se)sekljati, (z)mleti

potrésati pòtrēsām
1. potresati
2. pretresati
3. drobiti, peti, tremulirati

prebírati prèbīrām, prèbirati -ēm
1. prebirati: prebirati grah, pasulj
2. prebirati jagode molka, rožnega venca: prebirati brojanice; prebirete usnama, a misli vam ne idu k bogu
3. droboleti: slavuj prebira; lastavica mirno sjedi pa milo prebira
4. prebirati, igrati: prebirati uz gitaru, u flautu
5. drobencljati, drobno stopicati pri plesu, drobiti, drobno korakati: odmiče čovjek, a za njim je prebirala kuja
6. natanko premišljevati: prebirati po jučerašnjim doživljajima; šetkao po poslovnici mrk i ljutit, prebirući po glavi tko bi mogao doći u obzir

prō-fringō -ere (pro in frangere) (raz)drobiti (razdrabljati), razbi(ja)ti: inarata Stat. (z)orati.