nakàlamiti -īm, nakàlemiti -īm
I.
1. cepiti: nakalamiti voćku, čokot
2. dodati, dostaviti: ovo je naše, a ono je tude, nakalamljeno
II. nakalamiti se ekspr. prištuliti se: nakalamiti se na bogatu udavaču da ugodnije provedeš život
Zadetki iskanja
- navŕnuti nàvr̄nēm
I.
1. napeljati: navrnuti vodu na vrt, na svoj mlin, na svoju vodenicu, u jaz
2. ustaviti se, oglasiti se: lijepo što si navrnuo kod nas
3. obrniti: navrnuti razgovor na drugo; navrnuti konja prema kući
4. ekspr. nagniti: navrnuti čuturu
5. naviti: navrnuti cijev, cev
6. nacepiti, cepiti: navrnuti voćke, kruške, boginje
7. natakniti: navrnuti meso na ražanj
II. navrnuti se
1. ustaviti se, oglasiti se
2. vrniti se
3. priti: navrnula se neka pogan na ranu - okulírati -am okulirati, kalemiti, cijepiti, cepiti, očiti
- pȅlcovati -ujēm nizko pog. cepiti: pelcovati djecu protiv velikih boginja; pelcovati ili vakcinirati, vakcinisati svinje protiv kuge; pelcovati ili okulirati, okulisati mladu voćku
- pfropfen1 Agronomie und Gartenbau cepiti
- pricijèpiti prìcijepīm (ijek.), pricépiti prìcēpīm (ek.), (se) pricepiti, cepiti (se): nauka im nije pricijegljena na zdravi narodni razum
- pricjepljívati -cjèpljujēm (ijek.), pricepljívati -cèpljujēm (ek.) pricepljati, cepiti (se)
- privŕnuti prìvr̄nēm agr. cepiti: privrnuti voćku
- prìvrtati -rćēm agr. cepiti: privrtati voćke
- prō-scindō -ere -scidī -scissum (prō in scindere)
1. naprej ali spredaj pretrga(va)ti, (s)trgati, raztrga(va)ti, (raz)cepiti, (raz)kalati, (raz)klati, razrez(ov)ati (razrezavati): proscissum vulnere pectus Stat., Rhodanus proscindens gurgite campos Sil., proscindere ferro quercum Lucan., piscem Ap., si quando fulgure terra proscissa est Iust.; occ. (kot agr. t.t.) (s)prášiti, orati praho (ledino, prélog): Varr., Col. idr., arva Plin., solum Ap.; pesn. = (z)orati, preora(va)ti sploh: terras ferro Acc. ap. Non., terram iuvencis V., terram aratris Lucr., ferro campum O.; metaf. (pre)rezati, preseka(va)ti (presekovati), (iz)brazdati, (pre)brazditi (prebrazdovati): remo stagna Sil., navis proscindit aequor Cat., ventos Cl. prodreti (prodirati) skozi vetrove.
2. metaf. ošte(va)ti, (o)grdíti, v nič da(ja)ti, (o)sramotiti, zasramovati, (o)psovati, (o)zmerjati, obrekovati, (raz)žaliti, slabo (grdo) govoriti o kom, obregniti (obregovati) se ob koga, nad kom, zabavljati čez koga, udrihniti (udrihati) čez koga, po kom, „precediti (precejati)“ koga: Plin., Val. Max., Suet., Aus., Lact. idr., summotum patriā proscindere desine O. - rajar (raz)cepiti; figurativno bahati se, širokoustiti se; kramljati; obrekovati
rajar leña drva cepiti
rajarse počiti, razpočiti se, postati razpokan
rajarse por a/c vroče kaj (po)želeti - rend* [rend]
1. prehodni glagol
trgati, odtrgati, strgati, raztrgati; (raz)cepiti, (raz)klati (les)
figurativno (raz)cepiti, pretresti, omajati, predreti, prelomiti, razklati, preklati
2. neprehodni glagol
raztrgati se, strgati se, (raz)cepiti se, razpóčiti se, póčiti
to rend apart (asunder, in pieces) raztrgati na kose
to rend from s.o. iztrgati komu
his heart was rent with grief srce se mu je trgalo od žalosti
my mind was rent by doubts mučili so me dvomi
to rend one's hair lase si puliti
they rent the air with their cheers njihovi klici so trgali, pretresali zrak
to turn and rend s.o. nepričakovano koga napasti s psovkami, z zmerjanjem - rive [ráiv] prehodni glagol & neprehodni glagol
preklati (se), razklati (se), (raz)cepiti (se), (raz)trgati (se), póčiti (o srcu)
figurativno streti (srce)
it rives the heart človeku se trga srcé - schlitzen razparati; Technik cepiti, zarezovati/zasekovati zareze
- scinder [sɛ̃de] verbe transitif (raz)klati, (raz)cepiti; ločiti
se scinder razklati se
le parti s'est scindé après le vote stranka se je razcepila po glasovanju
se scinder en deux, trois razklati se na dvoje, na troje - scindō -ere, scidī, scissum (indoev. kor. *sk(h)eid-, *sq(h)eid-, *sq(h)eit-, *sk(h)id-, *sk(h)it- (raz)kalati, (raz)cepiti, ločiti; prim. skr. chinátti odrezuje, cepi in chidráḥ luknja, gr. σχίζω kalam, cepim, σχίδη in σχίζα poleno, lat. scandula in scindula [od koder izpos. stvnem. scintula skodla, nem. Schindel in sl. skodla], sl. cediti, čist, lit. skiedžiu ločim, skiedrá = let. skaida treska, stvnem. scīt = nem. Scheit, got. skaidan = stvnem. sceidan = nem. scheiden)
1. (raz)parati, trgati, raztŕgati (raztrgováti, raztrgávati), pretŕgati (pretrgávati), (s)trgati, cepiti, razcepiti (razcepljati), (raz)kalati, (raz)klati, (s)cefrati, siloma (s silo) ločiti (ločevati), deliti, oddeliti (oddeljevati), razdeliti (razdeljevati), razdvojiti (razdvajati), razdreti (razdirati), (iz)puliti, (iz)trgati, izdreti (izdirati), (iz)ruvati: ACC. AP. CI., ACC. AP. GELL., AFR. AP. PRISC., ENN. AP. PRISC., PL., TIB. idr., epistulam CI. EP., vestem LUCR., scissa vestis L., V., PR., scindere vestes de corpore PR. strgati, scindat haerentem coronam crinibus immeritamque vestem H., scissae capillos (gr. acc.) cum veste O., scissā tunicāque comāque O., scissa palla V., scissa comam (gr. acc.) V. z razmršenimi (ipd.) lasmi, scindere crines V., O. (raz)mršiti, scissa genas (gr. acc.) LUCAN. z razpraskanimi lici, scindent ... corda canes, viscera scissa O., scindere latus flagello O. ali corpus ictibus SIL. (raz)mrcvariti, quercum cuneis, trabes cuneis et fissile robur ali fissile lignum V., terque quaterque solum V. ali aequor ferro (s plugom) V. ali terram vomere O. razgrebsti (razgrebati), razri(va)ti, (z)orati, scissa ad Manes humus MART. razrita, izkopana, scindere loca SEN. TR. (raz)orati, zorati, scissa vallis SEN. TR. razgrebêna (razgrêbena), scissum vallum C., L. izdiraje razdreti, podreti gradbene kole, vallum ferro V. predreti, rabiti, podreti, razdejati, scindere ... altera puppis (sc. parat) aquas O. deliti, rezati, ictu remorum scindere freta O., tellurem mare scindit LUCAN. trga, pretrgava, scindere chelyn STAT. (o čemernem igralcu) premočno zadirati prste v liro, premočno udarjati na strune lire, labra scinduntur Q. se na široko odpirajo, pons a tergo eius scinditur LACT. se razdre, se podre, scindere agmen T. prodreti skozi ..., razbiti, agmine ... silvam ... limitemque T. (zevg.) = prodreti skozi hosto in odpreti pot; pesn. s prolept. obj.: medii per maxima Nerei stagna viam scindere V. delati (utirati) si pot; inducta cicatrice scindit (nam. scinditur) vulnus LACT. se predre; occ. (o razrezovalcu jedi pri pojedinah) rezati, razrézati (razrezávati, razrezováti), razkósati (razkosávati), sekati, razsékati (razsekávati, razsekováti), (raz)trančirati: aves in frusta, opsonium SEN. PH., od tod meton. (jedi) pred goste ali na mizo postaviti (postavljati): nihil scicidisti (gl. opombo spodaj) MART.; preg.: paenulam alicui scindere (gl. pod paenula).
2. med. scindī in refl. scindere se (raz)trgati (raztrgavati, raztrgovati) se, (raz)cepiti (razcepljati) se, (raz)deliti (razdeljevati) se, (s)trgati se, (s)cefrati se, (raz)klati se, ločiti (ločevati) se, iti na dvoje, razdvojiti (razdvajati) se ipd.: iam vincula scindi coeperunt CU., omnis Italia scinditur in duo promunturia S. FR., scinditur in geminas partes circumfluus amnis O., omnis odor, fumus, vapor atque aliae res consimiles ... scinduntur per iter LUCR., flamma scinditur in partes LUCAN., vagus (sc. Nilus) in plura scinditur flumina SEN. PH., scindit se nubes V. se pretrga, se razide, se razprši, scindit se aqua V.
3. metaf.
a) (raz)mrcvariti, srce (raz)trgati komu: quem ... quavis scindunt cuppedine curae LUCR.
b) refl. in med. (raz)cepiti se, (raz)deliti se, razdvojiti (razdvajati) se: AMM. idr., genus amborum scindit se sanguine ab uno V., scidit deinde se studium Q., scinditur incertum studia in contraria volgus V., sententia discors scinditur STAT., naturalis philosophiae pars scinditur in duo SEN. PH., in duas factiones scindebantur T., hae (sc. stellae) in numerum scissae sunt MACR.
c) (s silo, siloma, nasilno) trgati, pretrgati (pretrgovati, pretrgavati), prekiniti (prekinjati), razdreti (razdirati): si fletu scindentur verba O., vox scinditur Q., florentesque manu scindit Atropos annos STAT., ut (sc. actio) noctis interventu scinderetur PLIN. IUN., scindere necessitudines PLIN. IUN., amicitiam HIER.
d) (po)rušiti, (raz)rušiti, razdejati, razde(va)ti, pokonč(ev)ati, uničiti (uničevati), ukonč(ev)ati: scindunt proceres Pergamum PL., in utraque re analogiam scindere Q.
e) (= rescindere) zopet (u)raziti, znova raniti = ponoviti, obnoviti: ne scindam ipse dolorem meum CI. EP. – Od tod adj. pt. pf. scissus 3
1. razcepljen, razklan, prerezan, razparan, prepokan, prepokel, razpokan, cepek: cervis tantum scissae aures ac velut divisae PLIN., alumen COL. vlaknati (= alumen scissile; gl. scissilis), genae PR. zgrbančena, nagubana, gubasta, venter MART. naguban, poln gub, vraskav; subst. scissum -ī, n razporek, reža, špranja, (raz)poka, prepoka, napoka, poklina, raztrg, pretrg: scissa protinus reficit PLIN.
2. metaf. pretrgan = vreščeč, cvileč, vreščav: scissum genus vocum CI.
Opomba: Star. reduplicirani pf. scicidī: ACC. AP. PRISC., AFR. AP. PRISC., ENN. AP. PRISC., NAEV. AP. PRISC., MART. - segmentar (raz)klati, (raz)cepiti
- spaccare v. tr. (pres. spacco) cepiti, razklati; seči, sekati; razbijati:
spaccare la legna sekati, klati drva
spaccare i sassi razbijati kamen
spaccare un capello in quattro pren. dlakocepiti
spaccare il cuore pren. parati srce (dogodek, zgodba)
spaccare la faccia, il muso a qcn. razbiti komu gobec
spaccare il minuto pren. biti zelo natančen (ura)
spaccare le pietre pren. žgati, pripekati (sonce) - spalten cepiti, razcepiti (sich se); Holz, Fels: klati, razklati; Stärke usw.: razgrajevati, razgraditi; gespalten Gaumen, Oberlippe, [Bewußtsein] Bewusstsein, Volk: razklan
- splinter [splíntə]
1. samostalnik
odkršek, drobec; iver, trska, trščica, odlomljen košček; plena
figurativno drobec, odlomek
splinter of bone kostni drobec
bomb splinter drobec bombe
splinter party, splinter group politika frakcija
to fly (to go) (in)to splinters raztreščiti se, razbiti se na tisoč koščkov
2. prehodni glagol & neprehodni glagol
cepiti (se), klati (se), odlomiti (se) v dolge, tanke kose; razbiti (se) na koščke; pleniti se