Franja

pokváriti to render unfit for use; (poškodovati) to damage; (posel) to botch, to bungle; (moralno) to corrupt, to deprave, to pervert, to demoralize; (zrak itd.) to pollute, to foul

pokváriti veselje to spoil someone's pleasure; to be a killjoy
pokvaril nam je veselje he spoiled our pleasure (ali fun), he was a wet blanket
pokváriti račune to upset (ali to frustrate, to thwart) someone's plans (ali calculations, ironično little plan)
pokváriti upanja to dampen someone's hopes
pokvaril si boš oči you will ruin your eyes (ali your sight)
pokváriti si tek (apetit) to spoil one's appetite
pokváriti si želodec to ruin (ali to upset) one's stomach
vročina je pokvarila ribo the fish has gone off in the heat, the heat has tainted the fish
pokvaril mi je račune (figurativno) he spiked my guns
pokváriti se to go bad, to be spoilt, to spoil, to change for the worse, to grow worse; (stroj itd.) to break down; (meso) to go bad, to go off; (moralno) to become depraved (corrupted, demoralized); (segniti) to rot
motor se mi je pokvaril I had engine trouble
vreme se je pokvarilo the weather has turned nasty

pokváriti altérer ; (moralno) gâter, corrompre, dépraver, pervertir, gangrener, tarer, perdre , argo saloper, cochonner ; (napravo, stroj) détériorer, dégrader, endommager, abîmer, avarier: familiarno esquinter, détraquer

argo bousiller, amocher; (zdravje) miner, altérer; (zrak) infecter, vicier; (želodec) déranger; figurativno mutiler, massacrer, déformer, vicier
močno pokvariti délabrer
pokvariti se se gâter, se corrompre, s'altérer, se vicier, se gâcher, se dépraver, s'abîmer, s'avarier, s'endommager, se détériorer, se perdre
pokvariti mladino corrompre la jeunesse
pokvariti motor, radio aparat détraquer (ali familiarno bousiller) un moteur, un poste de radio
pokvariti si oči s'abîmer les yeux, se gâter (ali familiarno s'esquinter) la vue
pokvariti komu veselje gâter (ali troubler) la joie (ali le plaisir) de quelqu'un
pokvariti si želodec se donner (ali attraper) une indigestion, se déranger (ali se délabrer, s'abîmer, familiarno se détraquer) l'estomac
vročina pokvari pokvarljiva živila la chaleur altère les denrées périssables

pokváriti deteriorar; estropear ; (ladjo) averiar ; (moralno) corromper, pervertir, depravar ; (zrak) viciar ; (zdravje) arruinar

pokvariti si oči dañarse la vista
pokvariti si želodec arruinar (ali estropear) el estómago, coger una indigestión; (veselje) turbar
pokvariti kupčijo arruinar (ali echar a perder) el negocio

pól² (polovica) half

ob pól sedmih at half past six
ob sedmih ali pól osmih at seven or half past (seven)
na pól fifty-fifty
pól na pól on a fifty-fifty basis
razdeliti si na pól s kom to go fifty-fifty with someone
pól funta half a pound
pól ure half an hour
pól deleža a half share
za pól cene at half price
za pól več half as much (oziroma many) again
lopov in pól an utter scoundrel (ali rogue)
to (pa) je klobuk in pól! that's some hat!
biti na pól pota v Ameriko to be halfway to America
na pól kaj napraviti to do something by halves
na pól se odločiti za to have half a mind to...
le na pól narejen only half finished
srečal sem jih na pól pota I met them halfway

pól adv.

A)

1. mezzo; metà; semi-:
pol kilograma mesa mezzo chilo di carne
pol ure hoda mezz'ora di cammino
prišel je pred pol leta è venuto mezzo anno fa
ustaviti se na pol poti fermarsi a metà strada
deliti si stroške na pol dividere le spese a metà
vlak je (na) pol prazen il treno è mezzo vuoto, semivuoto
na pol porušen semidistrutto

2. in pol pren. (za izražanje velike stopnje pozitivnih lastnosti):
dekle in pol un fiore di ragazza
možak in pol un vero galantuomo
pojesti hudiča in pol mangiare per quattro, a quattro palmenti
študirati pol večnosti studiare un'eternità
ne biti vredno pol beliča non valere un fico secco

3.
iti na pol spaccarsi in due
spustiti zastavo na pol droga ammainare la bandiera a mezz'asta
poslušati samo na pol ušesa essere disattento
voj. pol na desno, pol na levo front' a dest' dest'! front' a sinist' sinist'!
dobro spanje je pol zdravja il sonno fa buon sangue

B) pól f inv. mezzo:
ura je pol sedmih sono le sei e mezzo
pet minut do pol devetih le otto e venticinque

polágati pòlāžēm
1. polagati: polagati temelje zgradi, novom životu, prugu; polagati stoci hranu, sijeno, seno; polagati mnogo na koga, nadu u koga; polagati novce, račune
2. opravljati: polagati ispit; polagati zakletvu prisegati; polagati pravo na nešto lastiti si pravico do česa, na kaj

polasti|ti se (-m se) česa von (etwas) Besitz ergreifen, (etwas) an sich reißen, (prilastiti si) sich (etwas) aneignen; geraten (polastila se ga je jeza er geriet in Wut, polastilo se ga je razburjenje er geriet in Aufregung), packen (ihn packte die Wut)

poléči (-léžem) | polégati (-am)

A) perf., imperf.

1. sdraiarsi

2. (iti spat, počivat) coricarsi

3. (upogniti se, o rastlinah) allettarsi (piante erbacee)

4. pren. stendere, stendersi

5. (skotiti) figliare

B) poléči se (-léžem se) | polégati se (-am se) perf., imperf. refl.

1. calmarsi, chetarsi; abbonacciarsi, cadere (maltempo); attutirsi:
veter se je nenadoma polegel il vento cadde improvisamente
hrup se je polegel i rumori si sono attutiti

2. depositarsi

Polemō (Polemōn) -ōnis, m (Πολέμων) Polémon

1. grški filozof v Atenah, Ksenokratov učenec, Zenonov in Arkezilajev učitelj (okrog l. 300 pr. Kr.): Ci., H., Val. Max. — Od tod adj. Polemōnēus 3 (Πολεμώνειος) Polémonov: si Polemoneus, peccat Stoicus rei falsae adsentiens Ci.

2. kralj v Pontu: Suet., Eutr. — Od tod adj. Polemōniacus 3 polémonski: Pontus Aur., Eutr., Vop. (del Ponta).

polfinale samostalnik
(del tekmovanja) ▸ elődöntőV polfinale se uvrstita prvouvrščeni ekipi iz vsake skupine. ▸ Minden csoportból az első két helyezett csapat jut az elődöntőbe.
Po sinočnjih povratnih tekmah četrtfinala sta si polfinale zagotovila Chelsea in Liverpool. ▸ A tegnap esti negyeddöntő visszavágói után a Chelsea és a Liverpool biztosította helyét az elődöntőben.

pōlīa² -ae, f (gr. πωλεία) kobilarna, žrebčarna: si polia venierit, dicemus unum equum, qui vitiosus est, non omnem poliam redhiberi oportere Ulp. (Dig.).

polir [pɔlir] verbe transitif (iz)gladiti, polirati, politirati; zlikati; obrusiti, opiliti; dati lesk; olikati, omikati

polir son style opiliti svoj slog
se polir les ongles polirati si nohte
polir à reflets zrcalnato spolirati

polírati polir, astiquer, glacer, fourbir, lisser, adoucir

polirati pihala astiquer les cuivres
polirati posodo éclaircir
polirati si nohte se polir les ongles

políti (-líjem) | polívati (-am) perf., imperf.

1. versare (sopra); versare; imbrodolare

2. (obliti, oblivati) cospargere, annaffiare, spruzzare

3. pren. imperlare, venire:
mrzel pot ga je polil gli venne un sudore freddo, un sudore freddo gli imperlò il volto
zona ga je polila ob tej novici alla notizia gli venne un tremito per tutto il corpo
polila ga je rdečica arrossì violentemente, si coprì di rossore

polītīa (Polītīa) -ae, f (gr. πολιτεία)

1. državna uprava: Ambr., Cass.

2. „Država“, „Državna ustava“, naslov Platonovega spisa: vide, quid Socrates in Platonis Politia loquatur Ci., nam si ista sequimur, quod Platonis Politian nuper apud me mures corroserunt, de re publica debui pertimescere Ci.

polītor -ōris, m (polīre) obdelovalec, gojitelj, kultivator, morda tudi plevec: operarium mercenarium politorem diutius eundem ne habeat † die † Ca., si communiter pisunt, qua ex parte politori pars est, eam partem in pistrinum politor Ca., cum … agrum politori damus in commune quaerendis fructibus Ulp. (Dig.).

polītūra -ae, f (polīre)

1. glajenje, izglajevanje, loščenje (leščenje), poliranje, likanje: minus sorbet politurā charta, magis splendet Plin., marmoris, gemmarum quaedam politura Plin., quam non ad hoc videtur pertinere crebratae pexitas telae et quadam politurae arte ipsa per se tenax ratio tramae! Plin., gemmarum, si frigus retorridas hirtasque fecerit, repumicatio et quaedam politura Plin., crassior enim harena laxioribus segmentis terit et plus erodit marmoris maiusque opus scabritia politurae relinquit Plin., ostracias sive ostracitis est testacea, durior ceramitide, achatae similis, nisi quod illa politura pinguescit Plin.; pl.: levigationibus et polituris cum fuerint perfecta (sc. testacea) Vitr., rursus Thebaica polituris accommodatur Plin.; metaf.: videbimus, quid parum recisum sit, quid parum structum, quid non huius recentis politurae (sc. orationis) Sen. ph. piljenje, levitate et politura corporum muliebres munditias antecessimus Sen. ph.

2. končna obdelava, apretúra, gladkost, dodelanost, politúra: scissa protinus reficit (sc. araneus) ad polituram sarciens Plin.

polízati lécher, ôter en léchant

polizati si prste se lécher les doigts

poljúb kiss; humoristično osculation

glasen poljúb smack
sočen poljúb a smack on the lips
Judežev poljúb a Judas kiss, a traitor's kiss
dati poljúb to give someone a kiss, to kiss
dati si poljúb sprave to kiss and be friends, to kiss and make up
z roko poslati, vreči komu poljúb to blow someone a kiss, to kiss one's hand to someone, to throw someone a kiss
z roko ji je poslal poljúb he kissed his hand to her
s poljúbi komu solze obrisati to kiss away someone's tears
poljúb na roko kissing someone's hand, kissing hands
vreden poljúba kissable

poljúben (katerikoli) any; optional; arbitrary

lahko pridete ob poljúbnem času you can come at any time
izberi si poljúbno knjigo choose any book you please (ali like)
poljúbno prislov as you please, at your pleasure; at will