Franja

svôj svȍja m vrtinec

svŕtak -tka m
1. vijak
2. vrtinec: svrtak vode
3. koder: nepokorni svrtak kose još se mladenački kočio

swirl [swə:l]

1. samostalnik
vrtinec, vrtinčenje; lasni vrtinec; burkanje vode, ki ga povzročajo ribe; grča (v lesu)

2. neprehodni glagol
(o vodi) delati vrtince, vrtinčiti se; biti omotičen (o glavi)
prehodni glagol
(o vrtincu) vrteti, vrtinčiti v krogu (kak predmet)

torbellino moški spol vrtinec; vrtinčast veter; vetrna troba; figurativno vetrnjak

tourbillon [tuəbíljən] samostalnik
vrsta rakete (pri ognjemetu) v obliki spiralastega stebra; vrtinec

tourbillon [turbijɔ̃] masculin vrtinec (tudi figuré), hitro vrtenje

tourbillon d'air, de vent, de fumée, de poussière, de neige zračni, vetrni, dimni vrtinec, vrtinec prahu, snežni vrtinec
tourbillons pluriel d'un fleuve vrtinci v reki

tremolina ženski spol vrtinec (vetra), bučanje, tuljenje (vetra); hrup, hrušč, razgrajanje

trombă -e f

1. (zračni) vrtinec

2. naut. zračnik

tumúlt -uri n

1. vrišč, hrup

2. vihar, vrtinec, metež

turbine m

1. vrtinčasti veter; vrtinec; pren. šalj. vrtež:
turbine di neve, di sabbia, di vento snežni, peščeni, zračni vrtinec
slanciarsi nel turbine della danza zavrteti se v hitrem plesu

2. pren. truma

3. pren. vihar (misli, čustev)

turbinio m (pl. -ii)

1. vrtinčenje

2. pren. vrtinec, vihar; zmešnjava

turbō² -inis, m (sor. s turbāre, turba)

1. vrtinčasto (vrtežno, krožno) gibanje, vrtenje, vrtinčenje, vrtež, sukanje, rotiranje, vrtinec, krog, kolobar, starejše vrtilj(k)a: Lucan., Sen. tr. idr., cum caeli turbine ferri ali quanto turbine fertur Lucr. (o mesecu), ut expirent ignes turbine tanto Lucr., nubes turbine fumans piceo V., turbine venti confligunt V., venti terras turbine perflant V., venti rotanti turbine portant Lucr., celeri ad terram turbine fertur V., hasta volans turbine Val. Fl., quo turbine (kako naj v krogu) torqueat hastam V., praecipitem inmani turbine (sc. teli) adegit V. ali praecipitem ingentis turbine saxi excutit V. z vrtežnim metom, lučajem, turbo rapax Stat. vrtinec, vrtulja, Aegaeus Cl. krnica, tolmun, serpentis Sil. vitje, zvijanje, verterit hunc dominus, momento turbinis exit Marcus Dama Pers. v hipu zasuče (o sužnju, ki so ga pri osvobajanju običajno zavrteli), bucina, in latum quae turbine crescit ab imo V.; pren.: non modo militiae turbine factus eques O. potem ko je prekrožil razne vojaške stopnje, pomikajoč se vedno višje v vojaški službi, denso turbine vulgi Cl. v valujoči gneči (vrvenju).

2. meton.
a) vrtavka, starejše vrtélec, brníca (otroška igrača): torto volitans sub verbere turbo V., revertitur ad cylindrum et ad turbinem suum Ci.; metaf. vsaka vrtalkasta stvar α) zatìč, zatík, čep, čepínec, starejše petník: turbines cadorum Plin. koničasti čepi, figura umbrae similis turbini inverso Plin., cardinum turbines tardi Varr. ap. Serv. β) vreteno: teres Cat. γ) čarobno motovilo, čarobno vreteno, čarobno kolo: citum retro solve turbinem H.
b) vrtinčasti veter, vrtinčasta burja (burja vrtilka), vihar, vihra, piš, starejše hohorín: turbinis atri more furens V., procellae, turbines di putandi Ci., Minerva, quam turbo deiecerat Ci. ep., pulvis collectus turbine H., etiamsi subitus turbo toto navem meam mari raperet Sen. ph.; atrib.: exoritur ventus turbo Pl., circumstabant navem turbines venti Pl.; meton.: rei publicae turbines Ci. motilci države, kvaritelji (rušitelji) državnega miru; tako tudi: tu procella patriae turbo ac tempestas pacis atque otii Ci.

3. metaf. vihra, nevihta (podoba, posneta po morju): Fl. idr., miserarum turbo rerum O. vihra nesreče, in turbinibus rei publicae Ci., nescio, quo miserae mentis turbine agar O., o confuse nimis Gradivi turbine Varro Sil. vojna vihra, virtutem turbine nullo Fortuna excutiet tibi Lucan., horum mala, turbo quîs rerum imminet Sen. tr., te in medio versantem turbine leti eripui Cat.

vâltoáre -óri f vrtinec

vârtej -uri n vrtinec

vertex, stlat. in pesn. vortex -icis, m (vertere, vortere) vrtenje, vrtež, vrtinec; od tod

1. vrtinec, krnica, tolmun: L., Q., Sen. ph. idr., verticibus (sc. amnis) impliciti sunt Cu., illam (sc. puppim) rapidus vorat aequore vortex V., torrens corpora turbineo iuvenilia vertice mersit O., flumen doctum minores volvere vertices H., verticibus densus Thybris O. vrtinčasta; pren.: vertex amoris Cat., officiorum Sen. ph., medius pugnae Sil.

2. vrtinec vetra, ognja, plamena: Sen. ph. idr., venti vertex L., vertice intorti affligebantur L., vertex flammis volutus V., flammae trepidant rotantes vertice fumum H., vertex igneus Lucr.

3. nebesno vrtišče, nebesni tečaj, nebesni pol: Ci., Plin. idr., hic vertex (severni tečaj) nobis semper sublimis, at illum (južni tečaj) sub pedibus Styx atra videt V.

4. (človeško) tême, téme: V., O., Q., Plin. idr., ab imis unguibus usque ad verticem Ci. ali talos a vertice pulcher ad imos H. „od nog do glave“, „od glave do nog“, „od podplatov do temena“; pren.: vertice sidera tangam O. = sublimi feriam sidera vertice H.; sinekdoha pesn. glava: Cat., Stat., Val. Fl., Mart. idr., alba toto vertice canities O., humum vertice pulsat O., vertice subposito sacra portabant O., toto vertice supra est V.; metaf. vrh, višina, rt, vzpetina: Tib., Cat., Lucan., Petr., Amm. idr., montis O., Cu., Aetnae Ci., Erycinus V., Siculus Sen. tr., vertice ab alto vela videt Val. Fl., arcis Lucr., theatri, domūs Mart., terrae Mart. površina; (o drevesih) vršìč, vršíček: vertice celso quercus V., hirsuta vertice pinus O.; abstr.: a vertice (prim. gr. κατ' ἄκρης z višine) = od zgoraj: ingens a vertice pontus in puppim ferit V., ictus veniens a vertice V.; pren. vrh, vrhunec, najvišje, največje, najvažnejše, najpomembnejše, vêrteks: dolorum vertices Poeta ap. Ci. vrhunec, principiorum Amm. najvišji častniki, Alexandria, vertex omnium civitatum Amm. glava.

vȉhor m vihar, vihra, nevihta, vrtinec, vetrna troba: odavna su vihorovi smeli suho lišće sa lipe razneli; o lijepo li je stati uz vatru skupa kad ljuti vihor vani snijegom prši; na nekim mjestima na moru nalaze se okrugla kolebanja vode koja se zovu vihori ili vrtlozi

vilìmān -ána m krnica, tolmun, vrtinec: na Žeravinji ima četiri stepenice, sa kojih voda pada; ispod poslednje stepenice nalazi se virić ili viliman, koji je voda izdubila; ili bih otišla pa skočila u drinske -e (vrtloge)

vîr vîra m, mn. vírovi in vȉrovi
1. vir, vrelec: voda izvire u viru
2. tolmun, krnica: ispod ovih brzaca voda silom raširi i udubi korito, ono su virovi, otkud gotovo nevidljivo otiče
3. vrtinec: opasni virovi u Drini; uvući čovjeka u vir beskrajnih raspravljanja

vȉtao vȉtla m, mn. vȉtlovi
1. vitel: dizati teret -om
2. motovilo: djevojka sjedi na kućnom pragu i navija modru svilu na vitao
3. vreteno: bunarski, sidreni lanac se namotava na vitao
4. mlinsko kolo: svaka kuća ima svoj mlin sa dva-tri vitla
5. vrtinec: vitao vode, snijega, dima

volumen -inis, n (volvere)

1. (le pesn.) ovinek, zavoj, krivina, zavinek, okljuk, vijuga, „rida“, serpentina, vrtinec, val, krog ipd.: serpens sinuosa volumina versat V., pars cetera (sc. anguium) pontum pone legit sinuatque immensa volumine terga V., subito duo sunt (sc. dracones) iunctoque volumine serpunt O., sinuetque (sc. equus) alterna volumina crurum V. in naj upogiba kriveč zdaj eno, zdaj drugo nogo, vinclorum immensa volumina versat V. mnogotero zapleteno jermenje, zvito jermenje, zviti jermeni (cesta), volumina fumi O., Lucan., Amm. vrtinci (valovi, sukljanje, vitje) dima, longo per multa volumina tractu aestuat unda Lucan. v silnem valovju, silno valujoč; occ. krožitev, kroženje, krožni tek: sideraque alta trahit celerique volumine torquet O., volumen caudarum Amm., saeculorum Aug.

2. metaf. spremenljivost, spreminjanje, sprememba: magna sortis humanae volumina Plin.

3. meton. papir(us)ov zvitek, zvitek papir(us)a, knjižni zvitek, knjiga, spis, volúmen ipd. (prim. umbilīcus): Vitr., Plin., Plin. iun., Dig. idr., explicet suum volumen illud, quod ei planum facere possum Erucium conscripsisse Ci., volumen plenum querelae Ci., plura in eo libro persecuti sumus, quem separatum de eo fecimus … quare studiosos Catonis ad illud volumen (spis) delegamus N., plura persequi magnitudo voluminis prohibet N. majhen (skromen) obseg, drobnost zvitka (knjižice), volumina selectarum epistularum Ci., annosa volumina vatum H., pontificum libri, volumina rerum H., bellum unico volumine expositum divisit in septem libros Suet., volumen publicum Amm. uradno sestavljeni zapisnik, gestorum volumen Amm. uradni spis, uradni zapis; occ. (kot del večjega spisa) knjiga, zvezek: Ci. ep., Cels., Col., Plin. idr., sedecim volumina epistularum (sc. Ciceronis) … ad Atticum missarum N., mutatae ter quinque volumina formae O. 15 knjig o spremembah = 15 (Ovidijevih) knjig Metamorfoz, sexto volumine perscripti Vitr., libri tres in sex volumina divisi Plin. iun.