Franja

šìše -eta s (t. šiše, perz.) dial. strop: kamen je probušio drveno šiše

tàvan m (t. tavan)
1. podstrešje: soba na -u; popeti se na tavan
2. strop: udario glavom o tavan; visok do -a
3. tla: udariti nogom o tavan; sjedeći na -u za sofrom reče sinu
4. plast: jedan tavan mesa, jedan tavan kupusa
5. zastar. nadstropje: kula od devet tavana

taván -e n strop

tavànica ž, tàvanica ž
1. strop: šetati po sobi i gledati u -u
2. podstrešje: popeti se stepenicama na -u
3. stropnica

tavànice ž mn., tàvanice ž mn. strop

techo moški spol streha; strop (sobni); figurativno hiša, dom

techo de paja, techo de bálago slamnata streha
techo paternal domača hiša
techo de ripio(s) streha iz skodel
techo de tejas, techo de pizarra z opeko krita, skrilnata streha
lámpara de techo stropna svetilka

tēctum -ī, n (subst. pt. pf. glag. tegere)

1. streha, starejše krov: tectum et tegulae Pl., culmen tecti V., O., tecta domorum Lucr., sub tectum congerere Ci., firma tecta in domiciliis habere Ci., tecto tenus Sen. ph., ex tectis fenestrisque prospectant L., se praecipitem tecto dedit H. bežal je na vrat na nos čez streho; occ.
a) strop: Val. Max., summum H.
b) nebo, baldahin nad posteljo: H.

2. sinekdoha streha = hiša, poslopje, stavba, zgradba, suhôta, bivališče, domovanje, stan, stanišče, stanovanje, zatočišče ipd.: ager sine tecto Ci., tecta hortorum L., tecta informia inposita rupibus L., tecta (palača) caelata Enn. ap. Ci., non modo extra tectum sed ne extra lectum quidem Ci., tecta erant pleraque ex cratibus ac tabulis facta, alia harundine texta stramento intecta L., in portis murisque tecta militariter aedificare L., aliquem tecto ac domo invitare Ci., in tectum recipere Pl., tecto recipi C., meum casum tecta urbis ac templa lugent Ci., sub tecto vivere Ph., inter annos XIV tectum non subire C., in hospitis tectis viros iugulari iussit Ci., in vestra tecta discedite Ci., sed quercus tecta cibumque dabat O., multis locis ne tectum quidem accipio Ci., arma tectis amovet V., tectum per vim demoliri Ci., tecta disturbare Ci., inter tecta subsistere Plin. iun., Triviae tecta V. svetišče, tectum Sibyllae V. votlina, duplina, duplja, duplo, columba dat tecto (golobnjak) plausum V., doli tecti V. = labirinta, tecta ferarum V. brlogi, tecta solida O. zapor.

tēgulum -ī, n (tegere) strop, streha, starejše krov: scirpi fragiles palustresque, e quibus [et] tegulum tegetesque, detracto cortice candelae luminibus et funeribus serviunt Plin., tegulo earum domus suas septentrionales populi operiunt Plin.

плафон m (poslikan) strop; senčnik za električno svetilko

потолок m strop;
взять с потолка izsesati iz prsta, tjavdan kaj povedati;
плевать в потолок pohajkovati;
достигнуть потолка doseči največjo višino (letalo)

сте́ля -і ж., stròp strôpa m.

bambalina ženski spol strop gledališkega odra

camera, star. camara, -ae, f (gr. καμάρα; prim. camur) obok, svod, obokan strop: camera lapideis fornacibus iuncta S., vitro absconditur camera S. s steklom opažen, cameras mutare Ci. ep., camerae ruina Suet. (o ladijskem stropu); ladjica (barka) z obokano streho iz desk: Gell., camaras vocant... alvum in modum tecti (clausam) T.

Einschubdecke, die, Baukunst, Architektur viseči strop, vmesni strop

impalcare v. tr. (pres. impalco) obiti, obijati strop

Kassettendecke, die, Baukunst, Architektur kasetirani strop

lacus -ūs, dat. in abl. pl. lacubus, klas., vendar redko lacibus, m (najbrž iz indoev. *lákō(u̯)-, gen. laku̯és „kotanja z vodo, mlaka“; lacus torej = upogib, nižina, vlažna, močvirna nižina; prim. gr. λάκκος [iz λάκƑος] glob(el), jama, luknja, ger. *lahō, sl. loka, lokva, lokev, srbsko in hr. lȍkva = bolgarsko lókva = staroirsko loch jezero) vsaka (nečkasta) poglobitev, naravna ali umetna: lacus lacuna magna, ubi aqua contineri potest Varr., torej

1. korito, sod (= beč(va), bačva), čeber (= bedènj), banja, déža, škaf = kábel, kebèl, kad (zlasti vinska, kamor teče zmaščeno vino ali olje): Ca., Tib., Col., Plin., de lacubus proxima musta tuis O.; pren.: nova ista quasi de musto ac lacu fervida oratio Ci. pravkar iz vinske kadi, ki še ni izvrel.

2. occ.
a) jarin, vodnjak ali korito za vodo (kakršnih je bilo v Rimu veliko): Varr., Plin., Front., Servilius l. (gl. Servīlius), redeuntes a lacu et pueri et anūs H., pro fontibus lacuque (epeksegeza) O., lacus sternendos lapide locare L.; preg.: lacus siccus Pr. suh vodnjak (o čem nekoristnem).
b) ápnica, apnénica, apnena jama: Vitr. (7, 2, 2).
c) kovaški hladilnik, kalilno (hladilno) korito, kalilnik, kalež: alii (sc. Cyclopes) stridentia tingunt aera lacu V., ferrum … faber … lacubus demittit O.
d) zasípnica, globeníca (kot shramba za sočivje): Col. (De re rust. 1, 6, 14).
e) jama: l. leonum Eccl. levja jama, levnjak.
f) struga: lacu fluvius se condidit alto V.

3. jezerska kotlina, jezero, ribnik, lokva, luža: l. Albanus Ci., L., l. Avernus V. ali Averni l. Ci., Lucr., l. Lemannus C., l. Lucrinus H., l. Curtius, l. Iuturnae O. idr. (gl. Albānus, Avernus, Lemannus, Lucrīnus, Curtius, Iūturna), sanctissimae deae, quae illos Hennensīs lacus lucosque incolitis Ci., exalantque lacus nebulam fluviique perennes Lucr., supra lacum Pl. nad jezerom (kraj v Rimu); pesn. meton.: Stygii lacus V. lena voda Stiksa; pogosto sploh = (globoka) voda, vodovje: quo te cumque lacus … fonte tenet V. kjerkoli te drži (ti daje zavetišče) rečni vir, bis Stygios innare lacus V., quāsque pedem movi, manat lacus O.

4. (= lacūnar) stropne globelice (vdolbinice), poljast strop: resultant aedesque lacusque Luc. ap. Serv.

Opomba: Gen. sg. laci: Vulg., Cass., abl. sg. laco: It., nom. pl. laci in acc. pl. lacos: zemljemerski pisci, dat. in abl. pl. lacibus: Plin., Front.

lima ženski spol strešni strop, krov

Massivdecke, die, Baukunst, Architektur masivni strop

nabrúsiti to sharpen, to whet, to grind; (britev, z oslo) to hone, (na jermenu) to strop; (naostriti) to put a sharp edge on