Franja

cȍpkati -ām dial. rahlo udarjati, biti, tolči: kaput mi je sprijeda istegnut, njegovi me peševi copkaju po krakovima

cozzare

A) v. intr. (pres. cōzzo)

1. trkati, suvati z rogmi

2. trčiti; udariti, udarjati:
la macchina è cozzata contro il muro avto je trčil ob zid

3. pren. nasprotovati si

B) v. tr. udariti, tolči; trčiti (tudi pren.):
cozzare il capo contro il muro udarjati z glavo ob zid; trmasto vztrajati v čem nemogočem

C) ➞ cozzarsi v. rifl. (pres. mi cōzzo)

1. zadeti se

2. pren. pobijati se; nasprotovati si

crush¹ [krʌš]

1. prehodni glagol
drobiti, mečkati, teptati, (s)treti, uničiti, potlačiti; tolči; usta komu zapreti

2. neprehodni glagol
zmečkati, zdrobiti se; prerivati se
ameriško, sleng ljubimkati (into)
vriniti se

to crush a cup zvrniti ga kozarček

cūdō -ere (cūdī) (-) (prim. incūs -ūdis nakovalo, caudex, sl. kovati) biti (bijem), tolči, udarjati, phati: spicas fustibus Col. mlatiti, fabam Don.; preg.: istaec in me cudetur faba Ter. = to bom moral sam poplačati; occ. (s)kovati: plumbeos nummos Pl., argentum Ter., anulum Q.; abs.: qui cudebat tunc temporis Vulg.; pren.: quas tu mihi tenebras cudis? Pl.

cȕkati -ām dial. tolči, trkati: neko cuka alkom na vratima

čekìćati -ām, čèkićovati -ujēm tolči, zabijati s kladivom, kovati s kladivom

čȕkati -ām
I.
1. tolči, biti: čukati u glavu
2. zabijati z batom
3. trkati, pritrkavati: je li zvonilo za liturgiju? Čukalo je
II. čukati se trkati: čukati se čašama

dèrati dȅrēm, vel. dèri -ite, impf. dȅrāh -āše, dèrao dȅrāla, dȅrān -a
I.
1. dreti, iz kože devati: derati konja; dobroga je pastira posao ovce strići, a ne derati; stric je običavao derati ubijene zečeve
2. lupiti, guliti: ne deri kore da ne bude gore
3. trgati: derati cipele; derati hlače na školskim klupama
4. tolči, biti: viče na volove r dere batinom kud stigne
5. dreti: voda dere cestom
6. odirati: derati kožu s tuđih leđa, mušterije
II. derati se
1. trgati se: samo se jedra deru lupajući usled debela mora
2. dreti se: dere se kao da ga paraju
3. mučiti se, trpeti: derao se u carskoj službi dvanaest godina

dòhvaćati -ām, dòhvatati -ām
I.
1. jemati, prije mati: sve što se djetetu daje da dohvata treba da se bira
2. segati po, za: ona dohvata, dohvaća kuke i motike
3. zajemati: dohvaćati vode
4. dosegati, segati: haljina dohvaća, dohvata do vrata obleka sega do vratu
5. grabiti: dohvaćati kandžama
6. dotikati se: sjenka je, sve više rasla, izgledalo je da dohvata, dohvaća nebo
7. sekati, biti, tolči: dohvaćati sabljom, topovima
8. dražiti, nagajati: dohvaćati koga zbog kukavičluka
II. dohvaćati se
1. spoprijemati se: junački se dohvaćati s neprijateljima
2. oprijemati se: vojnici se za bedem rukama dohvataju, dohvaćaju
3. dotikati se: rakija kroz vodu ide, vode se ne dohvata, dohvaća
4. zadevati: to se ne dohvata, dohvaća tvoga srca

ēverberō -āre -āvī -ātum

1. „vzbijati“, udarjajoč kvišku pognati (poganjati), vzdigniti (vzdigovati): (remis) fluctūs Cu., remis everberatum mare Cu., quas (aquas) numquam aura liberior everberat Sen. ph.

2. razbi(ja)ti, biti, tolči, udarjati: clipeum alis V., caudā pendentem escam O., pectus suis armis Val. Fl., hastis os oculosque eius Cu., qui (corvus) os oculosque hostis Galli rostro atque alis everberaret Q.

3. otres(a)ti: cineres plausis alis O.

4. pren. (o stvareh) spodbuditi (spodbujati): Macr., secretum rei … animum eius … everberat Gell. neprestano spodbuja, cum haec taliaque sollicitas eius aures everberarent Amm.

feriō -ire (—) (—) (prim. gr. φάρω cepim, φάρος brazda, φαρόω orjem, φάραγξ globel, lat. forāre, forus)

1. udariti, biti koga, kaj, na (ob, v) koga, kaj, tolči, suniti, prebosti: femur Pl. po stegnu fores Pl., parietem saepe feriens Ci., murum ariete f. S. razmajati, undae feriunt litora V., socii feriunt mare V. (namreč z vesli =) veslajo, stricto retinacula ferro f. V. presekati, latus ense ferit V. prebode, cum ense ferit Progne (= Procne) O. conclamat seque ferit V. pectoraque ipsa ferit O., f. pede terram O., saxa tridente O., aquas ferioque trahoque (pri plavanju namreč) O., f. subtemen O. zabiti, cornu ferit ille (caper) O., bode, calce feritur aselli O., tabulae laterum feriuntur ab undis O., venti aquas feriunt Lucan., f. pede uvas grozdje mastiti, tlačiti, asses Plin. kovati, f. malleo tabulam Cels., pugno vel calce Q., f. hastis scuta Amm.; abs. contra f. S., caesim, punctim f. Veg.; pren. feriunt summos fulgura montes H. strele udarjajo v najvišje gore, clamor ferit aethera V. sega do neba, sublimi feriam sidera vertice H. dotikal se bom zvezd, zadeval bom ob zvezde (preg. izraz samozavesti), balba feris annoso verba palato H. jecljaš z jezikom, zadevajočim ob … dum ferit carmina O. poje (pesmi) brenkajoč na plunko, sonat vox ut feritur Q. ko se zaglasi; occ. (za)klati, poraziti: Diespiter populum Romanum sic ferito, ut ego hunc porcum hic hodie feriam L. f. vaccam ense V., agnam H.; od tod pogosto s prolept. obj. (z aliteracijo) foedus ferire skleniti zvezo (s klanjem darilnega živinčeta): Varr, Fl., Amm., foedera feriebantur provinciarum (s provincami) Ci., Tarchon iungit opus foedusque ferit V., inbesne me, rex, cum patre patrato populi Albani foedus ferire? L.; pren.: ut tu urmorum turpissimorum cotidie foedera ferires? Ci.

2. ubiti, ustreliti, usmrtiti: Val. Fl., Q., Lamp. hostem qui feriet, mihi erit Carthaginiensis Enn., f. hostem, leonem aliquem cuspide, ense, telo V.; occ. securi ferire (po obsodbi) obglaviti, usmrtiti: Hirt., cum securi cines Rom. ferirentur Ci. ut ille archipirata securi feriretur Ci.,

3. zadeti: tendit arcus pendentemque ferit (sc. sagitta) O., iuvenis (illius) ferit ora sarissā O.; metaf.: medium f. Ci. držati se srednje poti, sensum Ci. prizadeti, učinkovati, multa patent … , quae fortuna (udarci usode) feriat Ci., his spectris si oculi possent feriri Ci., res feriunt aciem oculorum ali oculos Lucr., acre ferit frigus Lucr. je občuten, f. aliquem Pl., Amm. ali aliquem munere Ter. ali arte viros Pr. opehariti koga (za kaj), prekaniti -, varati -, prevarati ga; f. aliquem condemnatione centum librarum auri Cod. I. kaznovati.

Opomba: Klas. so le iz prezentovega debla tvorjene oblike; obl. pf. in sup. se nadomeščajo z ustreznimi obl. glag. īcere in percutere. Neklas.: pf. feriī Char., pt. fut.. ferītūrus Serv. — Sinkop. impf. ferībant O., fut. act. peribō Char.

flīgo -ere (—) (—) (indoev. kor. bhlīg̑-, bhleīg̑- biti = tolči; prim. gr. φλίγω in ϑλίβω stiskam, sl. blizu, let. blaîsît tolči, mečkati) tolči, udariti, vreči, metati; le pesn.: fl. se in terram L. Andr. fr., aequora fligebant navīs ad saxa virosque Lucr. (?); occ. pobijati: fligi socios, stirpem funditus fligi Acc. fr.

golpetear udarjati, tolči, biti

grúhati grûhām
I.
1. grmeti: topovi gruhaju
2. pokati: ispred rovova gruhaju bombe
3. tolči, udrihati: gruhati pesnicama koga po leđima; valovi gruhaju o brijeg
4. tolči po klasu, robkati: gruhati kukuruz
5. ekspr. guliti se, brez pameti se učiti
6. hlastno jesti
7. liti: kiša gruha
II. gruhati se tolči se: gruhati se u prsa

grúšiti grûšīm
1. tolči, drobiti: grušiti šećer, so
2. phati: grušiti ječam, proso, heljdu
3. prešati, stiskati, mastiti: grušiti grožđe

grúvati gruvam
I.
1. grmeti: topovi gruvaju
2. pokati: ispred rovova gruvaju bombe
3. tolči, udrihati: gruvati koga pesnicom po ledima; valovi gruvaju o brijeg
4. tolči po klasu, robkati: gruvati kukuruz
5. ekspr. guliti se, brez pameti se učiti: on je jednako sjedio za knjigom i s voljom gruvao
6. liti: kiša gruva iz mojih očiju
II. gruvati se tolči se: gruvati se u prsa

hammer at neprehodni glagol
kovati, tolči, razbijati po čem
figurativno naporno delati za kaj, truditi se s čim

hämmern razbijati (s kladivom); tolči, razbijati (auf po); ins [Bewußtsein] Bewusstsein hämmern figurativ vbiti v glavo; Technik Metallarbeit: tolkljati; (schmieden) kovati; Tor: zabiti

hȁriti -īm dial. tepsti, tolči

hauen (haute/hieb, gehaut/gehauen)

1. udariti, tolči, mlatiti; an/auf/in tolči po, udariti po, razbijati po

2. (werfen) vreči, treščiti, zagnati, zalučati

3. Wald: sekati, Gras: kositi; einen Menschen: premlatiti; in Stein: vklesati eins/eine hinter die Ohren hauen primazati okoli ušes; jemanden zum Krüppel hauen premlatiti skoraj do smrti, polomiti kosti; in dieselbe Kerbe hauen trobiti v isti rog; auf die Finger hauen usekati po prstih