Franja

mīlitō -āre -āvī -ātum (mīles)

1. biti vojak, biti v vojski, biti v vojaški službi: Ter., H., Ps.-Q. (Decl.), Plin., Suet., mercede militare apud Persas Cu., in eius exercitu Catonis filius Tiro militabat Ci., m. sub aliquo L., Vell. ali sub alicuius signis L., m. alicui T., gloriae Cu.; z notranjim obj.: navalia proelia, quae Xerxes apud Peloponessum militaverat Iul. Val. pomorske bitke, ki jih je Kserks bil pri Peloponezu; v pass.: confidentiā illa militia militatur Pl. se prestane, se prebije, militabitur bellum H. vojna bo; subst. pt. pr. mīlitantēs -ium, m v vojski služeči; occ. služiti kot (k vojaštvu spadajoč) dvorni uradnik (upravnik) (prim. mīles 2. c. in mīlitia 1.): Cod. I., praeclare in palatio militans Aug. dvorni uradnik v odlični službi.

2. metaf. služiti: militat in silvis catulus H., militat omnis amans O., vixi, puellis nuper idoneus, et militavi non sine gloriā H., quae (sc. machina) muros frangere militat Tert.; tudi z obj.: prima stipendia Veneri militabant Ap. opravljala sta prvo službo Veneri.

minister² [mínistə]

1. neprehodni glagol
pomagati, podpirati, služiti; prispevati (to k)
cerkev ministrirati

2. prehodni glagol
arhaično nuditi (pomoč)

núcati -am (srvnj. nutzen, nutzen) nisko razg.
1. trebati: nucati denar za kaj
2. koristiti, služiti, biti od koristi: zdravila mu nucajo; kaj mi nuca klavir, če ne znam igrati

opera -ae, f (opus)

1. delo, trud, prizadevanje, težnja, delavnost: linguā factiosi, inertes operā Pl., mercennariorum operae, non artes emuntur Ci., nusquam nec opera sine emolumento nec emolumentum sine impensā operā L., res multae operae C. zelo težavna, naporna, operam fortium virorum edere L. izkaz(ov)ati se za hrabre može, homines in operas mittere Ci., operam perdere ali ludere Kom. (gl. ta glag.) ljudem da(ja)ti delo in zaslužek, permultum operae consumere Cu. veliko si prizadevati, koga stati veliko truda, (omnem) operam in aliquā re consumere (ponere, locare) Ci. ali operam insumere L., satis operae insumere in aliquā re T. (Dial.) ali operam conferre in rem Ci. (na vso moč) truditi se, prizadevati si za kaj, napenjati se s čim, pri čem; lahko tudi operam sumere z zahtevnim stavkom: Ci. ali z inf.: Pl. ali z ad in gerundijem: Pl.; poseb. pa operam dare alicui rei truditi se, prizadevati si, pečati (ukvarjati, baviti) se s čim, gojiti kaj, svoje delo (svoje moči) posvetiti (posvečevati) čemu: Q., Hier., palaestrae L., N., rei familiari N., amori Ter., valetudini Ci. paziti na svoje zdravje, sermoni Ci. razgovor začeti, liberis Ci. otroke roditi, rei quaerendae Pl., legibus condendis L., fidibus tractandis Val. Max.; z zahtevnim stavkom = truditi se za kaj, delati kaj, pri čem, gledati, da (da ne): Pl., Ter., L., C., Ci. idr.; tudi s samim cj.: Varr., Plancus ap. Ci.; z odvisnim vprašalnim stavkom: dare operam, qui istum amorem ex animo amoveas Ter.; z inf.: Lucr., Aug. idr., scire Ter.; enakega pomena kot operam dare so tudi rekla operam addere (navāre, insumere, tribuere) alicui rei (gl. te glag.); od tod datā operā Caelius in Ci. ep. ali deditā operā Ci., operā consultā Gell. nalašč, namenoma, hôtoma, hoté, s premislekom, premišljeno, opera est mihi Pl. trudim se, prizadevam si, ipse purpurum, amici operas (sc. dabant) Ci. so dodajali svoje delo, so ga obdelovali, est operae pretium (z inf.) Enn. fr., Ci. idr. vredno je truda (dela), vredno je, da, non operae est (z inf.) L. ni vredno truda (dela), trud (delo) se ne izplača, ni vredno, da, operae pretium facere L. storiti kaj, kar je truda (dela) vredno, kar se komu izplača, pridobiti si uslugo, operae pretium habere L. imeti plačilo za svoj trud, trud (delo) se komu izplačati; meā (tuā, suā, alicuius) operā Ter., Ci., L., N. na moje (tvoje, ...) prizadevanje, po mojem (tvojem, ...) trudu, z mojo (tvojo, ...) pomočjo, po meni (tebi, ...), pa tudi: po moji (tvoji, ...) krivdi; unā operā Pl. ali eādem operā L. z enim (istim) delom, obenem.

2. occ.
a) prizadevanje, skrb za druge = služba, službovanje, usluga, pomoč: esse in operis societatis Ci. v službi biti pri družbi, opravljati posle za družbo, poslovati, operas dare pro magistro Ci. biti za podravnatelja, operam alicui dicare Pl., Ter. narediti uslugo komu, operas reddas Musis Ci. povrni Muzam usluge, povrni Muzam za vse, s čimer so ti ustregle, suo sumptu operae rei publicae praebere L. služiti državi, delati za državo, eorum operae pretium facere L. dostojno ceniti (spoštovati, upoštevati) njihovo službovanje (zasluge), nulli defuit eius opera N., denegare operam rei publicae L., o. forensis N., imperatoris opera desideratur N. pogreša se poveljnikova podpora, operam praestare in re militari C. vojno (vojaško) službo opravljati, exigere (zahtevati, lastiti si) operam alicuius ali ab aliquo Ci., Vell., alicuius operā uti bonā (singulari) in aliquā re C., Vell. dobre (posebne) podpore biti deležen od koga v (pri) čem, illorum operā consilioque uti Ci. biti deležen njihove podpore v besedah in dejanju, operam suam polliceri S., Vell.; poseb. operam dare alicui (rei) α) na uslugo biti, pomoči (pomagati), ustreči (ustrezati), narediti (delati) uslugo komu, del(ov)ati komu v prid: amico Kom., fideliter suo veteri domino Pl., imperatori operam date C., alicui operam dare egregiam Ci. izvrstno služiti komu. β) (u)streči komu s poslušanjem, gledanjem = pazljivo prisluhniti (poslušati) ali (po)gledati koga (kaj), da(ja)ti se komu poučiti (poučevati): alicui Pl. ali sermoni alicuius Ci., dicendi magistro Suet., dies multos … ludis adsiduas dederunt operas Lucr., benigne operam detis ad nostrum gregem Pl., dabant assidue phonasco operam Suet. γ) (o sodniku in pomoči pred sodiščem) kako stvar vzeti (jemati) v svoje roke, preisk(ov)ati, poravna(va)ti, nakloniti (naklanjati) komu pomoč, biti komu v pomoč, pomoči (pomagati) pred sodiščem: Ter., iudicem operam dare sibi constituisse eo die Ci. ep., in foro operam amicis da Pl. δ) streči čemu (komu) s svojo navzočnostjo = služiti, opravljati, oskrbovati, skrbeti za koga, kaj, vršiti: auctioni Ci., rebus divinis Ci., L. službo božjo, funeri Ci. biti pri pogrebu, udeležiti se pogreba, iti za pogrebom, tonsoribus Suet. da(ja)ti se (o)briti.
b) bogoslužno dejanje, bogoslužje, žrtvovanje, žrtev: solvo operam Dianae Afr. ap. Non.

3. meton.
a) dnina, dnevno delo: quaternis operis Varr., puerilis una opera Col.
b) čas, prosti čas, priložnost: deest mihi opera Ci. nimam časa, ne utegnem, est mihi operae L. utegnem, imam čas, ustreza mi, non operae est (mihi) L. nimam časa, ne utegnem, ni me volja, nočem (toda: operae non est Pl. (Merc. 917) ne sme se zgoditi), si operae est auribus Pl. če ušesa utegnejo, nec Hannibali in tanto discrimine rerum operae esse legationes audire L.
c) dejanje (naspr. consilium): operā expertus Pl., ista delicta te experiri et operis et factis volo Pl., ut neque amicis neque etiam alienioribus operā, consilio, labore, desim Ci., alicuius operā et consilio uti Sulpicius in Ci. ep.; konkr. = opus delo: operae araneorum Pl. pajčevine; toda: exstabit opera peregrinationis huius Ci. (Ep. ad Attic. 15, 13, 6) pokazala se bo pisateljska delavnost na tem potovanju.
d) delavec, dninar, hlapec, pomočnik: accedes opera agro nona Sabius H. kot deveti hlapec, unius operae tactu Vitr.; večinoma pl.: Col., Suet., operae fabrorum Ci., operae mercennariae Ci. mezdniki, dninarji; occ. (najeti) pomagač (pri kakem napačnem dejanju): erat mihi contentio cum operis conductis Ci., operarum suarum gladii Ci., operae theatrales T. najeti gledališki ploskači.

pāreō -ēre -uī -itūrus (prim. gr. πεπαρεῖν (po)kazati)

1. prikaz(ov)ati se, (po)kazati se, javiti (javljati) se, pojaviti (pojavljati) se, viden (očiten) biti: Q., Stat., ad portum paruit Hermogenes Mart., immolanti iocinera replicata paruerunt Suet.; metaf. (po)kazati se, prikaz(ov)ati se, razode(va)ti se, očiten posta(ja)ti, jasen biti (poseb. z ACI): Suet., Icti., Asilas, cui pecudum fibrae, caeli cui sidera parent V. so znane; v klas. lat. le impers. kot jur. formula = očitno, razvidno, jasno, dokazano, dognano biti: Petr., Icti., a quo (sc. factum sit), paret Ci., si paret eam se et sua Veneris esse dixisse Ci.

2. occ. (= appārēre 2.) biti pomočnik, biti v službi rimskega oblastnika, biti na razpolago rimskemu oblastniku: magistratibus in provinciam euntibus Gell.

3. metaf. na povelje koga prikaz(ov)ati se = pokoren, poslušen, podložen, podvržen, podrejen biti komu, služiti komu, poslušati koga, ubogati koga (naspr. imperare); abs.: numquam ingenium idem ad res diversissimas, parendum atque imperandum, habilius fuit L., non parere N., Icti. nepokoren, neposlušen, neubogljiv biti; z dat.: Plin., imperio C., N., legibus Ci., ducibus L., parere et dicto audientem esse Ci., Caesari parent (sc. Larissaei) C. so podložni, virtuti omnia parent S., divina humanaque pulchris divitiis parent H., gestus animo cum voce paret simul Q.; tudi: equi parent lupatis V., parerent arva colono V.; pass. impers.: legato a centurionibus parebatur T. (v sl. act.), dicto paretur L., cum bene imperanti bene pareretur Sen. ph.; s splošnim acc.: quaedam (v nekaterih primerih) esse parendum Gell.; z in ali ad omnia v vsem: Sen. ph., Vell.; occ. ugoditi (ugajati), vda(ja)ti se, ravnati se po čem, živeti po čem, pustiti se voditi komu: irae plus quam utilitati communi p. N., naturae N., promissis O. izpolniti, auctoritati senatūs, cupiditatibus, necessitati, utilitati, terminis Ci., usuris, solutioni pozni Icti. plač(ev)ati. Od tod adj. pt. pr. pārēns -entis pokoren, poslušen, podložen, podvržen, podrejen, ubogljiv: parentiores exercitus Ci. ki se bolj drži strogega reda, bolj strahovana vojska, lucra petituras freta per parentia ventis ducunt instabiles sidera certa rates Tib.; subst. pārēntes -ium, m podložniki, podaniki: S., Vell., male parentes Sen. ph. nepokorni podložniki.

per-tineō -ēre -uī (per in tenēre)

1. segati, raztezati se; držati, voditi do kam, do česa: S. fr., Auct. b. Alx., Belgae pertinent ad inferiorem partem fluminis C., venae in omnis partes corporis pertinentes Ci., ex oppido pons pertinet ad Helvetios C.; metaf. obsegati: Sen. ph., eadem bonitas pertinet ad multitudinem Ci., caritas patriae per omnes ordines pertinebat L.

2. metaf.
a) spadati k čemu, tikati se koga (česa), meriti na koga (kaj), zadevati koga (kaj): quae ad victum pertinebant N., quae ad proficiscendum pertinent C., res ad officium meum pertinet Ci., eodem pertinet, quod … Ci., pertinet ad rem Ci., L. (stvari) primerno je, prav je, zadeva stvar, haec lex ad ludos pertinet Ci., quod ad indutias pertineret C., ad aliquem suspicio maleficii pertinet Ci. sum leti na koga, regnum ad se pertinere Ci. je njegovo, expugnatae urbis praedam ad militem, deditae ad duces pertinere T. plen je last vojakov, plen pripada vojakom; z ACI: pertinet (sc. ad te) esse te talem Ci.
b) rabiti za kaj, služiti v (kot) kaj, biti v (za) kaj, namen imeti: H., T., Sen. ph. idr., quorsum haec oratio pertinet? Ci., quae ad effeminandos animos (ad luxuriam) pertinent C., consilia pertinent ad libertatem recuperandam Ci., summa illuc pertinet, ut sciatis Ci.; od tod ad rem non pertinet z inf.: si ad rem non pertinet planius ostendere Corn. nič ne kaže, nima nikakršnega pomena (smisla), ni primerno.
c) vplivati, pomemben (važen) biti, pomenljiv biti; z odvisnim vprašalnim stavkom: ad rem pertinere visum est L., vehementer pertinet ad bella administranda, quid hostes, quid socii existiment Ci., haud sane multum ad se pertinere, utrum … an L. da mu je precej vseeno. — Od tod adv. pt. pr. pertinenter spadajoč(e) k čemu, zadevajoč(e) kaj, spodobno: ad causam Tert.; komp. pertinentius; superl. pertinentissime: Tert.

prestar posoditi, napósodo dati; služiti, rabiti

prestar atención (a) paziti (na), biti pazljiv, upoštevati
prestar ayuda pomagati
prestar buena acogida honorirati (menico)
prestar buenos oficios, prestar buenos servicios dobro rabiti, s pridom se uporabljati
prestar juramento priseči, položiti prisego
prestar oídos poslušati
prestar (el) oído pazljivo poslušati, prisluškovati, uho nastaviti
prestar salud (pop) kipeti od zdravja
prestar servicio dobro služiti; uslugo napraviti; službo nastopiti, nameščen biti
prestar sobre prenda posoditi proti zastavi (pologu)
prestar trabajo personal tlako delati
prestarse ponuditi se, vdati se, prilagoditi se
no me presto a ello v to se ne spuščam

pro-ficiō -ere -fēcī -fectum (facere)

1. naprej pri(haja)ti: cum quinqueremis sola non proficeret Plin., nuntiatur Ariovistum tridui viam a suis finibus profecisse C. da je odrinil na tridnevno pot.

2. metaf.
a) napredovati, opraviti kaj, uspe(va)ti, imeti uspeh (dobiček, korist): Luc. fr., H., Col. idr., nihil in oppugnatione C., si modo in philosophia aliqua profecimus Ci., plus proficiebant multitudine telorum C., nihil in summam pacis proficiebatur T., in summam belli profectum foret L., parva certamina in summam profecerant totius spei L. so bile dokaj pripomogle k celotni odločitvi, proficere usque ad mores Q. vplivati na … , pretium proficit Plin. cena raste; occ. (o bolnikih) (po)boljšati se, izboljš(ev)ati se stanje komu, iti na bolje: si quidquam profecerint Cael., proficiens aegrotus Cael.; (o otrocih) rediti, ravnati se, iti v višino, rasti v višino, potegniti (potegovati) se (naspr. deficere): Aug.; (o rastlinah) uspe(va)ti: vitis humane proficit Plin.
b) koristiti, služiti, pomoči (pomagati), učinkovati: raro, plurimum Ci., verba profectura aliquid O., non proficientia frena O. nepridne, nekoristne, brezkoristne, ad dicendum proficit scriptio Ci., ita quiddam spero nobis profici Ci., memoriae frequenti emendatione proficitur Plin. iun., premultum proficiet illud demonstrare Ci., (o zdravilih) pomagati, učinkovati, delovati: Plin., Amm., herba proficiente nihil (neučinkovito) curarier H., p. in, ad, adversus aliquid, in aliqua re Cels.

prō-sum¹, prōd-esse, prō-fuī, prō-futūrus (prō in esse) v korist (prid) biti, koristiti, pomagati, starejše priditi, pridovati; abs.: Ter., Enn. ap. Ci., Q. idr., quod et abesse plurimum et prodesse poterat N., illa, quae prosunt aut quae nocent, aut bona sunt aut mala Ci., tu corpore prodes O., studia aliena ac nihil profutura S., aut prodesse volunt aut delectare poetae H.; z dat.: Enn. ap. Ci., O., H., Lucr., Tib., Q. idr., non modo prodest, sed abest etiam Clodii mors Miloni Ci., nec hodie ut prosit mihi Romanorum gratia, ne absit tantum, deprecor L.; s praep.: prodest magnificentia Murenae apud populum Ci., id mirum quantum profuit ad concordiam civitatis L., litterae Graecae ad virtutem doctoribus nihil profuerunt S., prodesse reis apud regem Cu., constantia multum prodest in amore Pr., in id quoque prodest, ut … Q.; s quod: quid mihi, quod lato non separor aequore, prodest? O.; z inf. kot subj.: O., N., Col., Q., Sen. ph., multum prodest ea, quae metuuntur ipsa contemnere Ci., quid proderat ditasse Paelignas anus? H.; z ACI pass.: alia saepius uri prodest Plin.; occ. kot medic. t.t. (o zdravilih idr.) koristiti, pomagati, dobro deti, učinkovati, goditi, služiti (naspr. nocere): O. idr., balineum assumo, quia prodest, vinum, quia non nocet Plin. iun., faba prodest voci Plin., quicquid animum erexit, etiam corpori prodest Sen. ph., isatis contra ignem sacrum prodest Plin.; z inf.: contra anginas tritum in poscā gargarizari prodest Plin.

rábiti rȃbīm
1. dial. uporabljati: rabiti što
2. rabiti, služiti: pouzdani su sluge svoga gospodara, pa makar im glava i ne rabila nego za kimanje
3. težko delati, garati

rabíti rabim, rabi -ite, rabil -ila i rábiti -im
I.
1. upotrebljavati, primjenjivati (-me-) što, služiti se čime: rabiti nož, pamet
2. biti u upotrebi, upotrebljavati se: slama rabi za nastil
3. služiti: noge mi slabo rabijo
4. trebati: rabil bi konja, pa ga nimam
II. rabiti se
1. trošiti se: mehka kreda se hitro rabi
2. upotrebljavati se: prislov se rabi tudi kot predlog; to se več ne rabi
to je izašlo iz upotrebe

serve² [sə:v]

1. prehodni glagol
služiti, delati za koga; (od)služiti (kazen); opravljati učno dobo; postreči, oskrbeti (with z)
servirati (jed)
šport servirati (žogo); zadostovati (komu), zadovoljiti (potrebe); ustrezati (namenu); prav priti
pogovorno ravnati s kom; privesti samca k samici

to serve one's apprenticeship služiti svojo učno dobo
he has served us very badly zelo slabo je ravnal z nami
to serve one's country služiti domovini
to serve the devil služiti satanu
dinner is served večerja je na mizi
there is enough to serve five people tega je dovolj za pet ljudi
that excuse will serve you to opravičilo ti bo prav prišlo (ti bo koristilo)
I am glad to serve you (in this occurrence) veseli me, da sem vam lahko na uslugo (da vam lahko pomagam) (ob tej priliki)
to serve a gun vojska streči topu
if my memory serves me right če se prav spominjam
serves you right! prav ti je!, zaslužil si to!
they served him right ravnali so z njim, kot je zaslužil
it does not serve my needs to ne ustreza mojim potrebam
a man cannot serve two masters človek ne more služiti dvema gospodarjema
this priest serves two parishes ta duhovnik upravlja dve župniji
one pound serves us for three days en funt nam zadostuje za tri dni
that will serve the purpose to bo ustrezalo (namenu)
to serve a rope zvezati konec (spletene) vrvi z vrvico, da se prepreči odmotavanje
to serve s.o. with the same sauce, to serve s.o. in his kind (in his coin) plačati, vrniti komu milo za drago
to serve one's sentence presta(ja)ti svojo kazen
to serve the time prilagoditi se času
to serve one's time služiti leta do upokojitve; služiti svoj rok v vojski; prestajati svojo kazen v zaporu
to serve the town with electric light oskrbovati mesto z električno razsvetljavo
to serve s.o. a (nasty) trick (grdó) zagosti jo komu
to serve s.o. a turn napraviti komu uslugo
that will serve his turn to bo nekaj zanj, ta mu bo ustrezalo
first come, first served kdor prej pride, prej melje

2. neprehodni glagol
služiti, biti v službi
vojska služiti v vojski; streči, servirati; ustrezati, zadostovati; koristiti, biti koristen (primeren); napraviti uslugo, pomagati; opravljati funkcijo, fungirati (kot)
cerkev ministrirati, biti ministrant

as occasion serves ob primerni priložnosti, če se bo ponudila (ugodna) priložnost
to serve in the army služiti v vojski
to serve at table streči pri mizi
to serve as an example služiti za zgled
he serves rather badly (tenis) on zelo slabo servira
to serve on a jury fungirati kot porotnik
to serve as a mayor biti župan; opravljati funkcijo župana
to serve with cold meat postreči s hladnim narezkom
this string may serve later on ta vrvica utegne pozneje prav priti
it will serve bo ustrezalo (prav prišlo, zadostovalo)
while the time serves dokler je še čas (prilika)

serví -ésc

I. vt.

1. služiti

2. (po)streči, servirati

II. vr. uporabljati

serviō -īre -īvī in -iī -ītum (servus)

I.

1. služiti, biti služabnik, biti suženj, biti zasužnjen, sužnjevati, robovati; abs.: nunc quidem etiam servio PL., quod servibas (gl. opombo spodaj) liberaliter TER., non solum vincietur, sed etiam serviet CI., qui ... libertate caret ... serviet aeternum (pren.) H.; z dat.: AP. idr., iustum est tuus tibi servus tuo arbitratu serviat PL., ea (sc. puella) serviebat lenoni impurissimo TER., venire in eum locum, ubi parendum alteri et serviendum sit CI., servire regi humiliter, aliis superbe imperare L., P. Terentius Afer Carthagine natus servivit Romae Terentio Lucano senatori SUET., Phrygio servire marito V. (pikro ) = poročiti se z možem Frigijcem; z apud: tam ille apud nos servit, quam ego nunc hic apud te servio PL., si quis apud nos servisset ex populo foederato seseque liberasset CI.; z notranjim obj.: servitutem servire biti (živeti) v popolni sužnosti: tu usque a puero servitutem servivisti in Alide PL., quorum maiorum nemo servitutem servivit CI., qui (sc. cives) servitutem servissent L.; z dat. (pri kom): servitutem servire huic homini optimo PL.; z apud: ego haud diu apud hunc servitutem servio PL.; v pass.: servis paucioribus serviri SEN. PH. pustiti se streči manjšemu (le majhnemu številu) sužnjev.

2. occ. (politično) komu služiti, sužnjevati, robovati, hlapčevati, biti pokoren, biti podložen, tlačaniti: populum Romanum servire fas non est CI., nulla est tam stulta civitas, quae non iniuste imperare malit quam servire iuste CI., hac tempestate serviundum aut imperitandum S. FR., cum sine muris per octingentos prope annos liberi fuissetis muris ... vincti per centum annos servistis L., maiores eorum servire populo Romano quam imperare aliis maluerunt CI., hac (sc. libertate) omnes carere, sive regi sive optimatibus serviant CI., neque Athenas victas Lacedaemoniis servire poterat pati (sc. Alcibiades) N., frustraque erit illa (sc. Cleopatra) minata, servitura suo Capitolia nostra Canopo O.

3. metaf. (o neživih subj.)
a) imeti na sebi služnost (servitút), biti obremenjen s služnostjo (servitútom): ICTI. idr., omnia (sc. praedia), quae serviebant CI., eae (sc. aedes) serviebant CI.
b) rabiti, služiti komu za, kot kaj, pri čem: tabulata gallinis servire debent COL., chartis serviunt calami PLIN., domus ... serviet domino non minori PLIN. IUN. –

II. pren.

1. služiti, biti na voljo komu, biti v službi koga, ugoditi (ugajati), ustreči (ustrezati), narediti (delati) po volji koga, komu, zadovoljiti (zadovoljevati) koga: tibi servio atque audiens sum imperi PL., res ... publica, si loqui posset, ageret mecum, ut, quoniam sibi servissem semper, numquam mihi ... ut iam mihi servirem CI., servire populo CI., amicis diligentissime N., servire amori aliorum CI., auribus Vari C. govoriti Varu po godu, universis civibus TIBERIUS AP. SUET., siquid adhuc igitur vivi, Germanice, nostro restat in ingenio, serviet omne tibi O., honor ... servītus ab illa mihi AUG. izkazana; pesn.: semper ... ab ineunte adulescentia tuis servivi servitutem imperiis et praeceptis, pater. ... Meum animum tibi servitutem servire aequom censui PL.

2. čemu ustreči (ustrezati), preda(ja)ti se čemu, vda(ja)ti se čemu, (po)skrbeti za kaj, prizadevati si za kaj, gnati, poganjati se za čim, truditi se za kaj, delati na čem, pri čem, za kaj, vso pozornost posvetiti čemu, ves trud (vso pozornost) obrniti (obračati) na kaj: commodis alicuius TER., CI., utilitati salutique CI. EP., valetudini CI. EP., vitae necessitatibus, aetati alicuius, posteritati, personae (igrati svojo vlogo, držati se svoje vloge), dolori suo, cupiditatibus, iracundiae, alicuius amori flagitiosissime, pecuniae, rei familiari maxime, vectigalibus CI., famae CI. EP., N., existimationi (alicuius), gloriae, laudi et gloriae, laudi existimationique CI., dignitati N., gratiae S., domi voluptatibus, hic pecuniae servitis S., suo etiam privato compendio serviebant C., servire bello C. storiti vse, kar vojna zahteva, paci N., aut belli aut pacis artibus VELL., quaestui ac reditibus COL.; brezos.: ut communi utilitati serviatur CI., ut non brevitati servitum sit, sed venustati CI.

3. vda(ja)ti se čemu, v kaj, ravnati po čem, v skladu s čim, vesti (obnašati) se po čem, v skladu s čim, prilagoditi (prilagajati, prilagojevati) se čemu: rei TER., rumori PL., incertis rumoribus C., tempori CI., temporibus callidissime serviens N. okoliščinam (razmeram), glede na okoliščine (razmere).

Opomba: Sinkop. obl. servisse, servissem itd. (= servivisse, servivissem itd.): CI. idr.; impf. servībās (= serviēbās): PL., TER.; fut. servībo itd.: PL., TER.

servir* [sɛrvir] verbe transitif služiti; delati (quelqu'un za koga); (po)streči; servirati, prinesti na mizo; (tenis) servirati (žogo); zoologie naskočiti (samico); verbe intransitif služiti (à quelque chose čemu, de kot); biti uporaben, rabiti

se servir posluževati se (de quelque chose česa), uporabljati, rabiti (de quelque chose kaj); nakupovati, oskrbovati se (chez un marchand pri trgovcu)
servir son ami narediti uslugo, pomagati prijatelju
servir à boire naliti (pijačo)
(religion) servir la messe ministrirati
servir le potage prinesti juho na mizo
servir une machine streči stroju
servir sa patrie služiti domovini
servir à table streči pri mizi
servir de père biti za očeta
servir de prétexte biti za pretvezo
servir une rente, une pension, des intérêts izplačevati rento, pokojnino, obresti (v določenih, rednih rokih)
servir une cause posvetiti se neki stvari
cela vous sert-il encore? ali to še potrebujete?
vous êtes servi? so vam že postregli, ste si že vzeli?
Madame est servie, (familier) c'est servi miza je pripravljena, jed je na mizi
il aime beaucoup se faire servir on si zelo rad da streči
la mémoire l'a mal servi spomin ga je pustil na cedilu
le boucher m'a bien servi mesar mi je dobro postregel
cet épicier sert une nombreuse clientèle ta špecerist prodaja, dobavlja blago številnim strankam
cela peut encore servir to lahko še prav pride
il a été bien servi par les circonstances okolnosti so mu bile naklonjene
on n'est jamais si bien servi que par soi-même najbolje je, če sam opraviš stvari
cela ne sert de rien de ... nobenega smisla nima, da ...
à quoi cela sert-il de mentir? kakšen smisel ima, čemu lagati?
à quoi lui servent tous ses diplômes? čemu mu rabijo, so mu vse njegove diplome?
à quoi sert, que sert d'amasser tant de richesses? čemu kopičiti toliko bogastva?
je lui ai servi d'interprète bil sem mu za tolmača
mon manteau me servira de couverture plaščmi bo za odejo
cela vous servira de leçon to vam bo v pouk
(familier) il me sert toujours les mêmes histoires on mi servira vedno iste zgodbe

servir [-i-] (po)streči, (po)služiti; rabiti (za); vojaščino služiti; dvoriti (ženski); uslužen biti

servir (bien) prav priti, dobro rabiti
servir los platos servirati jedi
apto para servir sposoben za službo
¡para servirle! ¡para servir a V.! na uslugo Vam!
¿en qué puedo servirle? s čim Vam lahko postrežem?
papel que no sirve neporaben papir
eso no me sirve tega ne morem rabiti
servir de gobierno služiti kot smernica
servir de modelo služiti (biti) za model
servir de ornato kot nakit služiti
servir de pretexto služiti kot izgovor
servir para un objeto ustrezati smotru, biti smotrn, koristen
servirse poslužiti se
¡sírvase V.! izvolite! prosim!
servirse de a/c poslužiti se česa, uporabljati kaj
¡sírvase entrar! vstopite, prosim!

servire

A) v. tr., v. intr. (pres. sērvo)

1. služiti, delati kot; streči:
servire come autista služiti kot šofer
servire una ricca famiglia služiti pri bogati družini
servire Messa streči pri maši
servire in marina služiti vojsko v mornarici
servire lo Stato služiti državi, biti državni uslužbenec

2. trgov. streči, postreči:
in che cosa posso servirla? želite, prosim?
servire un cliente postreči stranko
servire qcn. di barba e capelli pren. (tudi iron.) ravnati s kom, kakor si zasluži
adesso ti servo io ti že pokažem!

3. postreči, servirati, prinesti na mizo

4. hlapčevati

B) v. tr.

1. služiti:
servire la patria služiti domovini
servire una donna knjižno dvoriti ženski

2. šport podati žogo, servirati

C) v. intr.

1. služiti, rabiti:
il pennarello serve per scrivere flomaster služi za pisanje
questo ti serva di esempio to naj ti bo v poduk
papà ci servì da maestro oče nam je bil učitelj

2. pog. potrebovati:
serve altro? potrebuješ, potrebujete še kaj?

3. šport servirati

Č) ➞ servirsi v. rifl. (pres. mi sērvo)

1. uporabiti, uporabljati; seči po čem, pomagati si s čim; postreči si:
servirsi di un esempio pomagati si s primerom
prego, si serva postrezite si, prosim!

2. trgov. stalno kupovati pri, biti stalni odjemalec:
servirsi in un negozio biti stalni odjemalec v trgovini

slují -ésc vi. služiti; rabiti

službòvati slùžbujēm službovati, služiti: nekada je službovao u našem gradu

službováti -ujem službovati, služiti, vršiti službu: nekdaj je služboval v Splitu; službujoč preglednik
službujući, dežurni preglednik