Franja

mātrōna¹ -ae, f (māter)

1. častna svobodnorojena poročena ženska, omoženka, poseb. s stranskim pomenom imenitnosti, dostojanstva, spodobnosti, krepostnosti, odlična gospa, dama, žena visokega stanu, hišna mati, gospodinja, matrona (naspr. pogosto meretrix): Pl., O., Iust., Suet., luxere matronae ut Brutum L., sanctitas matronarum Ci., matrona Iuno (kot priimek Junone, zavetnice žena) H.

2. redkeje zakonska družica, (zakonska) žena, soproga: Sil., Suet., matronae et virgines Ci., matronae puerique V., matrona bellantis tyranni H., m. tonantis O., m. Gai principis Plin.

ménager, ère [menaže, ɛr] adjectif gospodinjski; vieilli gospodaren, varčen; féminin gospodinja, humour boljša polovica

arts masculin pluriel ménagers gospodinjstvo
école féminin ménagère, centre masculin d'enseignement ménager gospodinjska šola
eaux féminin pluriel ménagères gospodinjske odplake
appareils masculin pluriel, travaux masculin pluriel ménagers gospodinjski aparati, gospodinjska dela

menajéră -e f služkinja, gospodinja

mistress [místris] samostalnik
gospodarica, gospodinja, mojstrica, vladarica; gospa (Mrs.)
britanska angleščina učiteljica; ljubica

she is mistress of berself zna se obvladati
britanska angleščina Mistress of the Robe prva komornica angleške kraljice

patrōna -ae, f (fem. k patrōnus)

1. patróna = zaščitnica, zastopnica, varuhinja, zavetnica, pokroviteljica, branilka: Ter., Pl., Mart. idr., lex sociorum patrona Ci., provocatio, patrona illa civitatis Ci.

2. gospodinja, gospodarica kakega osvobojenca: Plin. iun.

signora f

1. (nagovorno) gospa:
la signora è servita izvolite, gospa
Signore e signori gospe in gospodje
la signora maestra gospa učiteljica

2. žena, soproga:
i miei ossequi alla signora pozdravite, prosim, gospo!

3. gospa, ženska; (ženska) stranka:
parrucchiere per signora damski frizer

4. gospodinja

5. gospa, vladarica, graščakinja, kraljica

6. relig.
Nostra Signora Mati božja

7. gospa (ženska gosposkega obnašanje; bogata ženska):
una vera signora prava gospa
fare la signora biti gospa, živeti gosposko

8.
la Signora šport šalj. (nogometno moštvo) Juventus

skȕba ž dial. gospodinja

sommelier, ère [sɔmlje, ɛr] masculin, féminin oseba, ki ima pod ključem živila itd.; ekonom; gospodinja; kletar, točaj, oseba, ki skrbi za vina in likerje v restavraciji

stopànica ž dial. gospodinja

ùkućnica ž ekspr. gospodinja

Wirtschafterin, die, (-, -nen) oskrbnica, upraviteljica; gospodinja

Zimmervermieterin, die, gospodinja

Zimmerwirtin, die, gospodinja

господи́ня -і ж., gospodínja -e ž., gospodaríca -e ž., gostíteljica -e ž.

домохозяйка f hišna lastnica; gospodinja

хазя́йка -и ж., gospodínja -e ž., gostíteljica -e ž.

хозяйка f lastnica; gospodinja; gospodarica; (lj.) žena

domoupravitèljica ž, domoupràvitēljka ž, domoustròjitēljka ž zastar. domovska gospodinja

ipse ipsa, ipsum (sestavljenka iz *is-pse, torej iz determinativnega is in pse, kar je najbrž soobl. = pote, pte v ut-pote, sua-pte; sestavo z determinativom dokazuje star. obl. eam-pse = ipsam Pl., reapse = rē-eā-pse Ci. Sprva se je torej pravilno sklanjal prvi del, šele pozneje (analogno po zaimkih iste, ille) drugi del te sestave.)

1. osnovni pomen on, ona, od tod v vsakdanjem življenju: on = gospodar, ona = gospodinja; pitagorejci označujejo izreke svojega učitelja z ipse dixit (gr. αὐτὸς ἔφα) Ci.; sluga imenuje tako svojega gospodarja: Nomentanus erat super ipsum H. je ležal nad gospodarjem = gospodarju na levi, passer suam norat ipsam Cat., ego eo, quo me ipsa misit Pl., ipsum propter vix liberti semiatrati exsequiantur Varr., lora tenebat ipse (milostljivi gospod = Nero) Iuv. Temu se pridružujejo primeri, ko pomeni ipse (ipsa) = on (ona) določeno, toda neimenovano osebo: celsior ipse (= Iuppiter) loco O., ipsa (= Semele) petenda mihist, ipsam perdam O., navis iactura facta est, ipsi (oni = ljudje) evaserunt L.

2. z oslabljenim pomenom označuje glavno osebo ali stvar v nasprotju z drugimi: on sam, sam, prav on, prav sam, osebno: eius pontis, dum ipse abesset, custodes reliquit Graecos N., postquam in tuto ipse, ille in periculo esse coepit N., ne prius legatos dimitterent, quam ipse esset remissus N., Caesar legionibus legatos praefecit, ipse a dextro cornu proelium commisit Ci., ipse interviso Ci., agam per me ipse Ci., mihi ipse assentor Ci. V odvisnem govoru nadomešča pogosto refleksivni zaimek s poudarjajočim pomenom: non idem ipsis expedire et multitudini N., Iugurtha legatos misit, qui ipsi (njemu, zanj) liberisque vitam peterent S; redkeje v neodvisnem govoru: quem si parum ipsius pudor defendebat Ci.; v zvezi s kakim drugim zaimkom: hic ipse P. Servilius Ci., haec ipsa Diana Ci., hoc ipsum iudicium Ci., ille ipse M. Marcellus Ci., ab istis ipsis Mamertinis Ci.; poseb. pogosto is ipse (prim. 3, e).; refl.: se ipsum novit Ci.; prim.: nosce te ipsum Ci.; pa tudi: se ipse reprehendit N.; v povezavi z et ali quoque, kadar se prideva en pojem dvema ali več subj.: in Volscos transiit et ipsos (tudi) bellum molientes L.; v klas. lat. stoji v takih primerih samo ipse: C., Ci., S., hoc Rhipeus, hoc ipse (tudi) Dymas facit V.

3. occ.
a) sam od sebe, sam po sebi, po svoji glavi, svojevoljno: valvae ipsae se aperuerunt Ci., dum se ipsa res aperiret N., animus ipse aegrotus Ter.; v zvezi ipse mea (tuā, suā) sponte L.
b) sam zase, (že) sam: moventur per se ipsa Ci., aliud genitor secum ipse volutat V. sam pri (v) sebi, facinus ipsum Ci. sam po sebi, hoc quid sit, per se ipsum non facile interpretor Ci., nomen ipsum Romanum Ci. že samo ime, ipsā cogitatione Ci. le (zgolj) z … , lectica plena ipso Iuv. polna že njega samega, per se ipsa maxima est Ci., erat ipse immani acerbāque naturā Oppianicus Ci., ignoratio rerum, ex quā ipsā horribiles exsistunt saepe formidines Ci.
c) že: ut ipso aspectu cuivis iniceret admirationem sui N., ipso motu maior fit ignis L., ipsā naturā Ci. že po naravi, ipsā necessitate Ci., re ipsa atque usu Ci.
č) stopnjuje pojme: sam = celo, tudi: a multis ipsa virtus contemnitur Ci., Iuppiter ipse ruens H., in his ipsis rebus … Ci.
d) tesneje omejuje pojme = prav, ravno: tempore ipso, quo studuerant, pervenerunt Thebas N., die ipso, quo facturus erat proelium N., ad ipsum fornicem Ci., ad ipsa castra L., erant dies ipsi Ci., ipso vicesimo anno Ci., sub ipsā profectione C. prav v trenutku odhoda.
e) zlasti v zvezi s predhodnim is: in eo ipso bello Ci., eis ipsis comitiis Ci., in eo ipso portu Ci., in ea ipsa verba Ci., id ipsum agimus Ci., in eo ipso mentiuntur eaque ipsa causa belli fuit L., propter ipsa HS sescenta milia Ci., ob has ipsas causas Ci. prav zaradi tega, ad ipsum mane H. prav do ranega jutra, Brundisii mihi Tuliola mea fuit praesto natali suo ipso die Ci., ex ipsā caede fugere C. naravnost iz … , ad ipsos eius pedes procidere Suet., incidere in ipsam flammam civilis discordiae Ci., ad ipsas tuas partes redeo Ci. k tvoji pravi nalogi, haec ab ipsis cognoscite C. iz njihovih ust, duae cohortes ad id ipsum instructae intus L.

4. v gen. opisuje svojilno razmerje: ipsius nutu N. na njegov migljaj, nisi quod ipsorum moribus convenit N. njihovim svojskim, ipsius (ipsorum) esse Ci. njegov (njihov) biti, propter avaritiam ipsius Ci., ex ipsorum incommodo Ci., ipsorum permissu Ci.

Opomba: Star. in poznolat. nam. sg. m. ipsus (prim. f. ipsa, n ipsum): Pl., Ter., Cat., Aus.; vulg. soobl. ipsimus, ipsima = on, ona = gospod(ar), gospodinja: Petr.; šalj. superl. ipsissimus prav živ, živahen, prav pri sebi (= gr. αὐτότατος: Aristophanes): Pl., Afr. fr.; šalj. soobl. isse = ipse: Augustus ap. Suet. (Aug. 88, kjer beremo issi). — Gen. sg. m. ipsi: Afr. fr., dat. sg. m. ipso: Ap., dat. sg. f. ipsae: Ap., barbarski n. sg. ipsud: Ap. — Gen. sg. pri pesnikih pogosto ipsĭus. — Ipse okrepljen s členico -met: ipsemet Pl., ipsimet (nam. pl.) Ci.

kućedomàćica ž hišna gospodinja