Franja

húčati -īm bučati, šumeti: more, vjetar, vetar, život sa svojim zakonima huči

hújati -īm
1. bučati, šumeti, vršeti: vjetar huji; veselje huji u dvorani
2. naglobežati: vrijeme huji

húkati hȗčem
1. hukati: hukati u ruke, u prste, u zrcalo
2. vzdihovati, stokati
3. skovikati: sova huče u šumi
4. bučati, šumeti: vjetar, talas huče
5. klicati k molitvi: sinoć, baš kad je hodža hukao jaciju

hùktati hȕkćēm
1. vzdihovati, stokati: huktati od muke
2. hukati: huktati u ruku
3. skovikati: ćuk pjeva, sablasno hukće
4. bučati, šumeti: vani je huktao vjetar; voda hukće svu noć
5. puhati, sopihati: lokomotiva hukće uz brdo

hurtle² [hə:tl]

1. prehodni glagol
arhaično udariti, zalučati

2. neprehodni glagol
trčiti, zadeti se (against)
pasti, vrteti se, sukati se; ropotati, brneti, šumeti

īn-sono -āre -sonuī

1. intr. zadone(va)ti, zazveneti, oglasiti (oglašati) se, (za)šumeti, (za)hrumeti: Plin. iun., Sen. rh., unda insonuit O., aether O., ventus insonat Aegaeo V., insonuit vento nemus O., nervus insonuit ab arcu O., insonuere tubae Lucan., flammis insonat (ignis) Sil., insonuit pennis O. je zafrfotal, i. flagello V. počiti (pokati) z bičem, insonat calamis O. je zapiskal na … ; occ. (abs.) hrkati, glasno kašljati: Q.

2. trans. dati, tvoriti glas: verbere insonuit V., verbere signa Cl., nobile carmen Stat.

inter-strepō -ere vmes vreščati, bučati, hrumeti, šumeti, doneti; z acc.: Phrygias urbes Cl.; z dat.: mediis undis Ci. (o Nereju).

knistern pokljati; Feuer: prasketati; Stoffe: šelesteti; Papier: šumeti, šelesteti

krkóčiti kr̀kōčīm klokotati, šumeti: krkoči more oko ispranih škrapa; bio je pokraj mora što je bliještilo i krkočilo

kȑkoriti -īm
1. klokotati, šumeti: čuj kako voda krkori
2. grgrati: krkori nešto Sekula; mali Marko je bio sav u vatri, a u grlu mu nešto krkorilo

moan² [moun]

1. neprehodni glagol
ječati, stokati, tarnati; šumeti (voda)

2. prehodni glagol
objokovati

mormorare

A) v. intr. (pres. mormoro)

1. šušteti; šumeti, šumljati; žuboreti

2. mrmrati, šepetati, šušljati

3. mrmrati, opravljati:
il paese è piccolo, la gente mormora pren. majhen, opravljiv kraj

B) v. tr. mrmrati, šepetati

mȑmoriti -īm
1. mrmrati: kaluđer je tiho mrmorio molitvu
2. žuboreti: u daljini mrmori voda
3. šumeti: u krošnjama drveća mrmori vjetar

mrmòtati mr̀moćēm žuboreti, šumeti: dolje tiho mrmoće more

mugir [g/j] mukati; tuliti, bučati, šumeti

murmujear mrmrati, šepetati, žuboreti, šumeti, šušteti

murmur² [mə́:mə]

1. neprehodni glagol
mrmrati, šumeti, žuboreti; godrnjati (against, at)

2. prehodni glagol
momljati kaj

murmurar mrmrati, šepetati, žuboreti, šumeti, bučati; obrekovati

murmurar al oído na uho prišepetati

murmurō -āre -āvī -ātum (murmur)

1. mrmrati, mrmljati, godrnjati, brundati, žebrati: secum Pl., servi murmurant Pl., flebile lingua murmurat exanimis O. (o slavčevem glasu), interdum et secum ipse murmurat Plin. včasih je glas ječeč, magia murmurata carminibus Ap., murmuravit populus contra Moysen Vulg.

2. (o stvareh) šumeti, hrumeti, bučati, prasketati: spumea murmurat unda V., murmurans mare Ci., murmurantes ignes Plin., intestina murmurant Plin. po trebuhu (črevesju) kruli, „čreva se kregajo“. Pl. — Dep. soobl. murmuror -ārī -ātus sum

1. intr. mrmrati, mrmljati, godrnjati: Vulg., in eo loco populus murmurari coepit Quadr. fr., ita uti soliti eramus Romae in balneis, plodere coepimus et murmurari Varr. ap. Non., praesertim cum ventrem meum coerceam nec murmurari patiatur Varr. ap. Non.

2. trans. godrnjati nad čim: quidam tarditatem poetae murmurari, plures defendere Ap.

per-strepō -ere -strepuī (per in strepere)

I. intr. velik hrup delati (zganjati), silno (močno, glasno) hrumeti, kričati, šumeti, (za)doneti: Ter., Sen. ph., Ap., tellus perstrepit Sil., rumor in arcana iamdudum perstrepit aula Stat. —

II. trans.

1. skozi in skozi (za)šumeti, z glasovi napolniti (napolnjevati), skozi kaj (za)doneti, (za)zveneti: Ap., latas aedes Cl.

2. velik hrup delati s čim: nonne haec quotidie perstrepunt Ariani? Ambr.