Franja

pilō¹ -āre (pilus)

I. intr. dobi(va)ti lase (dlake), posta(ja)ti poraščen, kosmateti: praeterea nunc corpus meum pilare primum coepit Afr. fr., pati dum poterunt, antequam pugae pilant Nov. fr. —

II. trans.

1. lase (dlake) vzeti (jemati), odstraniti (odstranjevati) lase (dlake), (o)goliti, depilirati: nares, uxores Mart.

2. metaf. (o)ropati, (o)pleniti: castra, villas, pilati caesique Amm.

pinguēscō -ere (pinguis)

1. debeliti se, debeleti, tolstiti se, rediti se, (u)rodovititi se: pinguescit armentum Col., frumentum Plin., sanguine pinguescit campus V., Aegyptus non alio genere aquarum solita pinguescere, quam quas ipsa devexerat Plin. iun.

2. metaf.
a) (oljnato)masten posta(ja)ti: pinguescunt nuces, vina Plin.
b) krepiti se, rasti: flammae pinguescunt Sil. — Soobl. pinguīscō: Ven.

plānēsco -ere (plānus) posta(ja)ti raven: Paul. Nol.

plūmēscō -ere (plūma) perje dobivati, operiti se, operjati se, posta(ja)ti goden (za letenje), godniti se, godnjati se: Hier., ab eodem tempore plumescit, ita positus, ut caput supra dextrum pedem habeat, dextram vero alam supra caput Plin., numquid per sapientiam tuam plumescit accipiter Vulg.

plūmō -āre -āvī -ātum (plūma)

1. s puhom ali perjem pokri(va)ti: molli lanugine plumatus Plin., se in avem Ap. v ptiča se spremeniti.

2. perjasto (puhasto, kakor s perjem) pretkati z zlatom, operiti z zlatom: tuo palato clausus pavo pascitur plumato amictus aureo Babylonico Publilius Syrus ap. Petr., pars auro plumata nitet Lucan., quid Tyro et Sidone tenuitate perlucidas, micantes purpura, plumandi difficultate pernobiles? Vop.

3. intr. perje dobivati, operiti se, operjati se, posta(ja)ti goden za letenje, godniti se, godnjati se: pullis iam iam plumantibus Gell.

poásiti se pòāsīm se (gl. asi) postati nasilen

pòbabati se -ām se
1. postati babica
2. postarati se

pòbabiti se -īm se
1. roditi, leči v porodno posteljo: moja se domaćica pred mjesec dana pobabila
2. pobabiti se, postati baba: pij, more, šta si se pobabio!

pobarbáriti se -im se pobarbariti se, postati barbarin, varvarin

pobàšiti -īm
I. postaviti koga za starešina, glavarja
II. pobašiti se postati starešina, glavar, prim. baša

pobêbiti se -im se poblesaviti, postati blesav

pobedastéti -ím postati bedast, lud, pobenaviti

pobesnéti -ím pobjesnjeti (-besne-), postati bijesan (bes-): žival je pobesnela; ubiti pobesnelo žival

pobijèljeti -līm (ijek.), pobéleti -līm (ek.) pobeleti, postati bel

pobìtānžiti se -īm se potepsti se, postati potepuh

pòblesaviti -īm, poblesáviti poblèsāvīm
1. narediti koga topoglavega
2. postati topoglav

pocìgānčiti -īm (se), pòcigānčiti -īm (se), pòcigānčiti -īm (se) pocigančiti (se), narediti za ciganko, postati ciganka

pòciganiti -īm (se) pociganiti (se), narediti za cigana, postati cigan

pocigániti se -im se pociganiti se, pocigančiti se, postati ciganin, ciganka

počergášiti se počèrgāšīm se potepsti se, postati potepuški cigan