Franja

lenteō -ēre (lentus) počasi iti naprej (iti od rok, potekati): lentet opus Luc. ap. Prisc.

let^*1 [let]

1. prehodni glagol
pustiti, dovoliti; dati v najem (to komu, for za čas)
dati (delo, to komu)
pomožni glagol za tvorbo velelnika v 1. in 3. osebi

2. neprehodni glagol
biti najet (at, for za)
iti (dobro, slabo) v najem

to let be pustiti pri miru
to let by pustiti mimo
to let bygones be bygones odpustiti in pozabiti
to let blood kri puščati
to let the cat out of the bag izklepetati skrivnost
to let drive at (puško)nameriti na koga, zamahniti, udariti
to let daylight into s.o. koga ustreliti ali zabosti
to let drop mimogrede omeniti, nehati o čem govoriti
to let fall spustiti, mimogrede omeniti, namigniti; matematika povleči navpičnico na premico
to let fly vreči, sprožiti (puško)
to let go spustiti, nehati na kaj misliti, (z besedami) napasti
to let go of s.th. spustiti kaj iz rok
to let o.s. go ne obvladati se, sprostiti se, dati si duška
let it go at that naj ostane kakor je
ameriško to let George do it pustiti, da kdo drug opravi tvoje delo
to let the grass grow under one's feet odlašati, obotavljati se
to let s.o. hear sporočiti komu
to let loose spustiti na svobodo
to let pass spregledati
to let ride pustiti po starem, spregledati
to let rip razuzdano živeti
to let her rip pustiti avto teči s polno hitrostjo
to let slide biti malomaren
to let slip izbrbljati, zamuditi dobro priliko, spustiti iz vajeti
rooms to let sobe v najem
let me see! da vidim!, pokaži!; pogovorno počakaj, da pomislim
he let himself be deceived dal se je ogoijufati
to let s.o. know obvestiti koga, sporočiti komu
to let into pustiti koga noter, seznaniti koga s čim, vstaviti (kos blaga itd.), vložiti
to let into s.o. napasti koga

līberō -āre -āvī -ātum (līber)

1. oprostiti (oproščati), osvoboditi (osvobajati), oteti, (ob)varovati, rešiti (reševati); z abl. separationis (česa, pred čim): divortio te liberabo incommodis Enn. ap. Corn., animus vinclis corporis liberatus Ci., liberare rem publicam metu, populum metu Ci., ut omni me invidia liberem Ci., liberatus omni perturbatione animi Ci., liberatus est periculo caedis senatus Ci., qui liberandos omni periculo censerent C., una lex nos illā miseriā liberavit Ci., l. urbem obsidione Ci., C., N. mesto rešiti obleganja, custodiā liberari N.; s praep.: z a(b) (poseb. pri osebah): teque item ab eo vindico ac libero Ci. ep., qui a Venere se liberaverunt Ci. ki so se rešili svoje dolžnosti do Venere = ki so izpolnili svojo Veneri storjeno obljubo, l. patriam a tyranno N., divinus animus liberatus a corpore Ci.; z ex: cogitate … ceteros profecto multos ex his incommodis pecuniā (abl. instrumenti) se liberasse Ci.; z de (iz): infantes de aqua divinitus liberati Aug., ut Noë liberaret de diluvio Aug.; s samim acc.: liberet Byzantios Ci. ali vectigales multos ac stipendiarios liberavit (namreč davščin), Buthrotios cum Caesar decreto suo liberavisset (sc. proskripcije in razdelitve njihovih zemljišč) Ci. ep.; v pass.: liberatus sum hodie tuā operā (s tvojo pomočjo, po tvojem posredovanju) Ter.; s stvarnim ali abstr. obj.: l. agros Ci. oprostiti davščine, domum Ci. oprostiti svetosti, ki je na njej, fidem suam Ci. besedo izpolniti, držati besedo, biti mož beseda, obsidionem urbis L. popustiti (ustaviti) obleganje mesta, nomina L. poravnati dolgove, fundum Dig. rešiti zastave, liberate oculos meos Cu. izginite mi izpred oči; v pass.: templa liberata Ci. prosta zagraditve = nezagrajena, s prostim razgledom, quae quidem (sc. promissa) iure praetorio liberantur Ci. se razveljavljajo, liberatis castris contenti L., liberatis vectigalibus restitutis L. odpravljene davščine, liberari omnia Asiae emporia portusque L.; metaf.: cum ea res omnem impensam terreni suo pretio liberet Col. povrne, poravna.

2. occ. (sodno) oprostiti (oproščati) koga obtožbe, krivde, obveze, obveznosti, osvoboditi (osvobajati), rešiti (reševati) kazni, razglasiti (razglašati), spozna(va)ti koga za nekrivega (nedolžnega) (naspr. damnare, condemnare): qui ceteros … condemnassent, hunc, quem bis iam condemnatum acceperant, liberarent? Ci., Volusii liberandi (sc. obveznosti poroštva in plačila) meum fuit consilium Ci. ep., iudicio liberari (naspr. indictā causā damnari), ab eodem in iudiciis … defensus aliquoties liberatus discesserat N., liberare debitorem Icti. dolžnika oprostiti plačilne dolžnosti; z abl. separationis: culpā liberatus … cupit (sc. Roscius) a vobis discedere Ci., qui antea Sopatrum eodem illo crimine (obtožbe) liberarant Ci., liberari noxā L., ego me etsi peccato absolvo, supplicio non absolvo L.; z gen. (po gr. ἐλευϑεροῦν τινά τινος): senatus nec liberavit eius culpae regem neque arguit L.; tudi: aliquem voti liberare L. odvezati koga dane (za)obljube (naspr. voti damnari); v pass. z NCI: primum certe liberatur Milo non eo consilio profectus esse, ut … Ci. se oprošča obdolžitve (očitka), da je odšel …

3. (pravno) osvoboditi (osvobajati) koga suženjstva, dati svobodo komu: amicas emite, liberate Pl., servos omnes puberes liberaverunt C., si quis apud nos servisset ex populo foederato seseque liberasset Ci., si voles vindictā liberare, quos proxime inter amicos manu misisti Plin. iun.; od tod tudi o zaprtih živalih: pullos caveā l. Ci. izpustiti iz; refl.: panthera saltu foveā sese liberat Ph. se s skokom reši iz jame.

4. metaf. (prost =) neovirano iti, korakati čez kaj, prekoračiti, prečkati kaj: flumen Hyg., Front., limen Petr.

Opomba: Star. fut. II līberāssō: Pl.

lie up neprehodni glagol
počivati, ležati bolan; iti v pokoj
navtika biti v doku (ladja), ne biti v prometu, odslužiti

light^*6 [lait] neprehodni glagol
izstopiti, iti dol (from, off)
pasti (on na)
spustiti se (on na)
naleteti (on na)
ameriško, sleng navaliti (into na)
ameriško, sleng izginiti, pobegniti (out)
dogoditi se

a cat always lights on its feet mačka vedno pade na noge
the bird lighted on a twig ptič se je spustil na vejico

līgnor -ārī -ātus sum (līgnum) iti (hoditi) po drva, nabirati drva, drvariti (prim. māterior): extra munitiones processerant (sc. quique) pabulandi lignandique aut etiam muniendi gratiā Auct. b. Afr., equites in oliveto dum lignantur, interfecti sunt aliquot Auct. b. Hisp., lignatum mitti Pl., lignatum ire Ca., respondentibusque lignatum se ire … inquit L., ut non vagos tantum procul a castris lignatum pabulatumque progressos exciperet L., lignari pabularique C., neque lignandi atque aquandi … potestas fiebat C.

lìstati -ām
1. listati, prelistavati: listati knjigu
2. v listje iti, gnati, zeleneti: ove godine rano je listalo
3. zlagati liste: listati duhan, duvan

logroll [lɔ́groul]

1. neprehodni glagol
iti si na roko (politiki itd.)

2. prehodni glagol
politika s skupnimi močmi izglasovati (zakon), poskušati pridobiti koga ali vplivati na koga

louvoyer [luvwaje] verbe intransitif, marine v cikcaku pluti proti vetru, križariti; iti v cikcaku, ovinkati; figuré po ovinkih skušati priti do cilja

en louvoyant (figuré) po ovinkih

mahùnati se -ā se stročiti se, iti v stročje: grah, pasulj, grašak se mahuna

maraud [mərɔ́:d]

1. neprehodni glagol
pleniti, iti na roparski pohod

2. prehodni glagol
oropati, zapleniti

marchar hoditi, korakati, marširati; stran iti, odpotovati, odpeljati se

la cosa marcha stvar naprednje
¡marchen! (vof) naprej, marš!
marcharse oditi
marcharse a España odpotovati v Španijo

māterior -ārī (māteria) les sekati, nabavljati, iti po les: C. (prim. lignari drva nabavljati, drvariti, po drva iti).

mimoíći mimòīdēm in mimòīđēm, mimoíđi, mimoìšao -ìšla
I.
1. iti mimo, pasirati: mimoići kuću iti mimo hiše; ova čaša neće te mimoići ta kelih ne bo šel mimo tebe
2. prezreti, obiti: on nas ne može mimoići
3. ne izpolniti: oni su mimoišli svoje obećanje
II. mimoići se
1. srečati se: ne možemo se mimoići na uzanoj stazi
2. križati se: naša su se pisma mimoišla

mínuti mînēm
I.
1. miniti: podne je minulo; minuo je rok
2. nehati: čekamo dok kiša mine
3. oditi, iti mimo: neka me ovo zlo mine
4. oditi: ona minu u polje Kosovo
5. minulo je mene svako dobro zame je sreča minila, moja sreča je minila
II. minuti se
1. srečati se: na uzanom putu teško se mogu dvoja kola minuti
2. iti mimo: ako se sretnu, minu se kao tuđi
3. opraviti: i bez toga bi se moglo minuti

mitkommen^* iti zraven, priti; figurativ dohajati (kaj), slediti (čemu); (verstehen) razumeti

mitkönnen^* moči priti, moči dohajati, moči iti v korak z

mitwollen^* hoteti iti z/iti zraven

mollir [mɔlir] verbe intransitif omehčati se, postati mehek; izgubiti moč, onemoči; popustiti (veter), umiriti se (morje); zastati (borza); figuré, militaire odnehati, umakniti se, iti nazaj; verbe transitif, (marine)

mollir un cordage popustiti, zrahljati vrvi

montar (za)jahati; obrejiti; vdelati (dragulj); naviti (uro); nasaditi (nož); napeti, montirati, postaviti, sestaviti; opremiti (ladjo); iti (stopiti) gor; znašati, znesti

montar la bicicleta kolesariti
montar bien un caballo dobro jahati konja
montar la guardia na stražo iti, na straži biti
tanto monta vseeno je
montar a caballo jahati, jezditi
montar en automóvil peljati se z avtom
montar en cólera razjeziti se
la suma monta a... vsota znaša ...
silla de montar jahalno sedlo
calzón de montar jahalne hlače