Franja

internare

A) v. tr. (pres. intērno)

1. polit. internirati; poslati, pošiljati v internacijo

2. med. napotiti v umobolnico

B) ➞ internarsi v. rifl. (pres. mi intērno) (addentrarsi) prodreti, prodirati; iti globoko (v) (tudi pren.):
internarsi nella foresta iti globoko v notranjost gozda

intriguer [-ge] verbe transitif, verbe intransitif spletkariti, kovariti, intrigirati; napraviti radovednega, zbuditi radovednost (quelqu'un pri kom) osupiti, ne dati miru (quelqu'un komu), ne (hoteti) iti iz glave (quelqu'un komu)

je suis intrigué par son silence prolongé čudim se njegovemu dolgemu molku
sa conduite m'intrigue njegovo vedenje mi ne gre iz glave, me preseneča

intrō -āre -āvī -ātum (pač k *interus, prim. inter, interior), naspr. exire.

I. intr.

1. vstopiti (vsto-pati), iti noter, iti v kaj, vniti (uhajati), vdreti (vdirati): cultos intravit in hortos O., in Capitolium intrare non debuisti Ci., in tabernaculum Cu., cum vix intrare posset ad praesepia Ph., ad munimenta L., intra limen Pl., intra praesidia C., in portūs O., in aedem Suet., per rimas Mart.; z dat.: saeptis et turribus Stat., ponto Sil., mediis montibus Val. Fl., caelo, casae Sil., silvis, puppi Sil.; pass.: quo intrari non potest C. kamor se ni mogoče … ; pren.: animus in corpus intravit Ci.

2. metaf. (duševno) vdreti, (vdirati), prodreti (prodirati), vglobiti (vglabljati) se, poglobiti (poglabljati): intrabo etiam magis Ci. še bolj se bom poglobil (v zadevo), intrandum est in rerum naturam Ci., quo ne imprudentia possit intrare Ci., in sensum indicis id non intrare potest Ci., in alicuius familiaritatem Ci. polno zaupanje si pridobiti, nihil potest intrare in affectus, quod in aure statim offendit Q.; occ. vstopiti (vstopati), nastopiti (nastopati), priti (prihajati): intravit per corpora somnus V., si certus intrarit dolor H., nox segnitia cum otio intravit T. —

II. trans.

1. stopiti (stopati) v (na) kaj, vniti (vhajati) v kaj: tu illud sanctissimum limen intrare (ausus es)? Ci., tot maria intravi V., saltūs i. L., theatrum, portum Cu., olearum ordinem Ci., regnum, pomoerium Ci., urbem O., cum curru urbem ac deinde regiam Cu., bifores fenestras O. (o mesecu), fumum et flammam Hirt., castra, domum N., agrum hostium, vallum, sacrarium L., Istrum, regionem Iust., curiam Suet., signum arietis Plin. (o soncu, ki vstopa v znamenje Kozla), terram per occulta foramina Sen. ph. (o zraku); pass.: intrata est superis domus una tribus O., intratae silvae L., hoste intratos muros Sil., templorum intrati postes Sil., urbem militibus intratam Sil., Gallia, Germania intrata Vell.

2. metaf. prodreti (prodirati) kam: nulla acies terram intrare potest Ci. pregledati, intrat subitus vatem deus Sil. prešine, navdahne; prim.: Phoebo iam intrata sacerdos Sil. navdahnjena, navdihnjena, navdušena; occ.
a) (o afektih) obiti (obhajati), navda(ja)ti, obvze(ma)ti, prevze(ma)ti, (s)prehajati, spreleteti (spreletavati): intrat animum gloriae cupido T., pavidos intrat metus T., animos intrat pavor Cu., ubi quaesitas artis de more vetustae intravit mentes superum Sil.
b) napasti (napadati): hostem Stat.
c) prebosti (prebadati): ursos, aprum Mart.

Opomba: Star. obl. intrassis = intraveris: Pl.

intrō-cēdō -ere -cēssī -cēssum iti v, vstopiti (vstopati), noter iti, vniti (vhajati): Ap.

in-vīsō -ere -vīsī (-vīsum) ogled(ov)ati, pogled(ov)ati, pregled(ov)ati: res rusticas delectationis causā invisere Ci., res suas L., urbes V., domum nostram quoad poteris invisas Ci., ad filiam meam invisam domum Pl., ad fratrem captivos inviso meos Pl., speculum Ap. vprašujoč pogledati v zrcalo = vprašati zrcalo.

2. obisk(ov)ati, v vas (hod)iti, priti (prihajati): Delum invisit Apollo V., tibi necesse fuit sacrificium invisere Ci., parentes liberosque ac coniuges i. L., suos L., Lentulum Ci.

3. zagledati: colles Cat.

ishòditi ìshodīm
1. izdajati, iti ven: na pare uhodi, na stotinarke ishodi
2. vzhajati: tamo sunce ishodi
3. izhajati, izvirati: to ishodi iz tvojih riječi
4. dov. izposlovati, oskrbeti: ishoditi komu novčanu pomoć, oproštenje za koga

istànčati -ām
I.
1. stanjšati: zlato se može u najfinije žice i listiće istančati
2. visoko dognati: istančati svoje poglede na umjetnost
3. iti h koncu: vino je istančalo
4. shujšati: veoma si istančao otkako te nisam vidio, video
II. istančati se izostriti se: sluh mu se istančao

išétati ìšētām, ìšēćēm
1. iti na sprehod: išetala carica Milica; moj muž neće biti dugo odsutan, malo je išetao; društvo išeta da vidi varoš
2. priti naproti: sve su snahe pred nju išetale; vinogradu na domaku išetali pred nas pudar i pudarica

izgòrjeti -īm (ijek.), izgòreti izgòrīm (ek.), izgòrio izgòrjela, izgòreo izgòrela
1. zgoreti: kuća je vatrom izgorjela; izgorjeti u ljubavi; izgorjeti od stida
2. požgati, sežgali: izgorjeti šumu; fanatici izgorješe mnoge naše biblioteke; osudili bi na smrt nevjernike, žive bi ih izgorjeli na gradskome trgu
3. pokuriti: izgorjeti mnogo drva
4. pokvariti se, izničiti se, iti na nič: da dubre sasvim izgorelo, izvetrilo i snagu izgubilo ne bi, na njive se ili bašte izvozi
5. uničiti: nemoj da me izgoriš
6. oveneti, posušiti se, zgoreti: izgorjela je tratina
7. ogoreti: izgorjeti od sunca
8. dogoreti: svijeća, je izgorjela
9. ekspr. pogoreti (pri igri, pri kartanju): dajte amo te karte, izgorjeli ste svi
10. izgorješe mi tabani zelo sem nestrpen: izgorjeti po glavi ponoreti; izgorjele su mu utrobice padel je od puškine krogle; izgorjeti srce (utrobice) kome ubiti koga s strelnim orožjem

jar³ [dža:]

1. neprehodni glagol
škripati, šklepetati, praskati; (s)tresti se
glasba disonirati; iti skozi ušesa, boleti, žaliti (čut) (on, upon)
tepsti se (barve), ne skladati se (with s, z)
nasprotovati si; prepirati se

2. prehodni glagol
škripati, praskati s čim (with)
figurativno vznemirjati, pretresti

to jar upon one's ear biti na ušesa
to jar on the nerves iti na živce
to jar against ne skladati se
his laugh jars on me njegov smeh mi gre na živce, njegov smeh mi gre skozi ušesa

jaunt [džɔ:nt]

1. samostalnik
izlet, sprehod

2. neprehodni glagol
iti na izlet, sprehajati se, pohajkovati

to give s.o. a jaunt prepeljati koga
jaunting car lahek dvokolesnik (voz)

jèdrati -ām
1. plenjati, v zrnje iti, dobivati zrnje, jagode, zrniti se, izmetavati se: žito, grožđe dobro jedra
2. postajati poln, čvrst, jedrnat: grudi jedraju

kalávati kàlāvām (it. calare) dial. iti dol, navzdol: kalavati niza stube

kaputtgehen^* po gobe iti; Mensch: propasti, konec storiti

keck [kek] neprehodni glagol
daviti se, iti na bruhanje, gnusiti se

to keck at z gnusom odkloniti (hrano)

klàsati -ām klasiti (se), delati klase, iti v klasje: pšenica, kukuruz klasa

klepèsati klèpēšēm ekspr. glasno iti: stara ura klepesala je u sumraku staro uro se je slišalo v mraku

klísiti klîsīm
1. smukniti, skočiti: kroz vrata klisi ker; ispod klade klisi lisica; klisiti na noge
2. nedov. iti za, lesti: skoro će sunce granuti, za petama sjena klisi
3. nedov. štrleti: munare klise prema nebu kao koplja
4. nedov. stremeti: sve moje klisi prema znaku što mi iznad glave visi

kòliti kȍlīm
I.
1. količiti, koliti: koliti vinograd
2. iti naokrog: oko uzbrdica valjalo je koliti
II. koliti se dogajati se zapovrstjo: nedaće su se kolile

kráviti krâvīm
I.
1. tajati, topiti: sunce kravi led
2. blažiti: tvoje riječi krave njegov oštar pogled
II. kraviti se
1. tajati se, topiti se: oprezno su jahali po poledici koja se kravila
2. blažiti se: ipak se pomalo kravi njegova divljina kad ona ude u sobu
3. ekspr. odnehati, iti na bolje: bolesnik je ležao nepomično, bolest se kravila