Franja

fall^*1 [fɔ:l]

1. neprehodni glagol (in, to, from)
pasti, padati; pripasti, pripadati; podreti, prevrniti, zgruditi se; popustiti, popuščati; upadati; spustiti se
zoologija roditi se; spuščati se; izlivati se; viseti; (z)manjšati, poleči se; poginiti; podleči; z vnemo se lotiti; propadati; zgoditi se; morati

2. prehodni glagol
ameriško, narečno sekati drevesa

o fall adoing začeti kaj (npr. alaughing zasmejati se)
to fall asleep zaspati
to fall to blows stepsti, spopasti se
to fall due zapasti (menica)
to fall dumb onemeti
to fall from favour pasti v nemilost
to fall flat doživeti neuspeh
to fall foul of spopasti se, napasti; prepirati se
to fall from grace grešiti
to fall in love zaljubiti se
to fall in two razpoloviti se
to fall into habit navaditi se
to fall into conversation with s.o. začeti pogovor s kom
to fall a prey (ali victim, sacrifice) postati žrtev
to fall into a rage pobesneti
to fall heir to podedovati po
to fall to pieces razpasti
to fall on a sword figurativno narediti samomor
to fall on one's feet imeti srečo, izvleči se
his face fell kislo je pogledal
to fall to one's lot biti komu usojeno
to fall between two stools usesti se med dva stola
to fall into oblivion biti pozabljen

gehören

1. als Eigentum: biti last (X gehört mir X je moja last), pripadati (komu)

2. gehören zu spadati k, šteti k, soditi k

3. biti potreben, je treba; dazu gehört viel Mut za to je treba dosti poguma; es gehört schon etwas dazu to ne gre kar tako

4. sich gehören spodobiti se

ìći ìdēm, oni ìdū, vel. ìdi, aor. ìdoh ìde ìdoše, impf. ȉdāh ȉdaše, del. ìšao ìšla
1. iti: ići pješke, peške; sada idemo kući; kada idete u grad?; skoro će ići vlak, voz; sat ide polagano; poslovi idu slabo; to ide na tvoj trošak; to joj ne ide u glavu; ići u nekoj stvari suviše daleko; ići čijim stopama, čijim tragom iti po stopinjah nekoga; ići s duhom vremena; ići u korak s modom; ići kome uz nos kljubovati komu; ići kome na živce; ići od sebe iti na stran; ići trbuhom za kruhom; idi mi s očiju! izgubi se mi spred oči!; to mi ne ide iz glave; ide mu karta ima srečo v igri, pri kartanju; ide joj san na oči drema se ji; ići dokraja gnati zadevo do konca; ići za svojim očima, za svojom glavom samostojno se odločati; to mu je išlo za rukom to se mu je posrečilo; ići kome na lijepak iti komu na limanice; to mu ne ide od ruke to mu ne gre od rok; ići na tanak led lotevati se negotove stvari; ići svojim putem brigati se za svoje zadeve; ta idi, molim te! beži no, beži!; što ne ide, ne ide kar ne gre, ne gre
2. potovati, peljati se: ići vozom, vlakom na more; ići parobrodom, avionom
3. iti, padati: čitav dan ide kiša
4. prihajati, približevati se: već ide proljeće, proleće
5. vreti na dan: suze joj idu na oči
6. prodajati se: ova roba dobro ide (na pijaci)
7. prizadevati si: on ide za tim da se okoristi situacijom
8. voditi: ova ulica ide kroz čitavu varoš
9. biti: odmah iza mosta, iza kuće ide željeznička pruga
10. hoditi, družiti se: kaži s kim ideš i ja ću ti kazati ko si
11. tikati se: ove riječi tebe idu
12. iti, biti: koliko puta ide pet u deset?
13. nanašati se: na težak zločin ide težak zakon
14. iti, pripadati: sve ćeš dobiti što te ide
15. spadati: Mažuranić ide u red najvećih pjesnika naših
16. dogajati se: sve to ide i dan-danas
17. idi u peršun! pojdi k vragu!; idi u bestragiju! izgini, da ne slišim več o tebi!

incomber [ɛ̃kɔ̃be] verbe intransitif pripasti, pripadati

cette tâche vous incombe to je vaša naloga
ces réparations incombent au propriétaire de la maison ta popravila padejo na lastnika hiše

íti grem i grem, pojdi pojdite i pojdite, grede greddč -a -e, šel (šeu) šla šlò i šló, bom šel i pojdem
1. ići: iti peš, naprej, nazaj; iti ven
izaći; iti mimo
prolaziti, proći; iti prek česa
prelaziti, preći preko čega; iti na pot
ići, poći na put; iti s hriba
silaziti s brda; iti navkreber
ići uzbrdo, penjati se uzbrdo; iti na sprehod
poći u šetnju; iti gor
peti se; iti dol
silaziti; iti na vojsko
ići u rat; iti na semenj
ići na pazar, na vašar; iti na vlak, na morje; iti na svatbo
ići u svatove; iti na koline
ići na gozbu poslije klanja svinje; iti na ples
ići na igranku, na ples; iti na večerjo, na kosilo
ići na večeru, na ručak; iti na obisk
ići u pohode, u posjetu, posetu; iti na vas
ići na momački sastanak u selu; iti v vas
ići u posjetu, posetu; iti po opravkih
ići po poslu, za poslom; iti k vojakom
ići u vojsku; iti v partizane; iti nad sovražnika
ići na neprijatelja; grem k poroki
idem na vjenčanje, venčanje; vi greste k maši
vi idete na misu; tovarišica je šla od seje
drugarica je išla, se vraćala sa sjednice, sednice; mi gremo bratu nasproti
mi idemo bratu u susret; iti po svetu
odbiti se od kuće, u bijeli svijet; iti na lov
ići u lov; iti na delo
ići na posao; iti na limanice
ići na lijepak, lepak, uhvatiti se na lijepak, upasti u klopku; iti k studencu po vodo
ići na izvor po vodu; iti po zdravnika
ići po liječnika (leč-), po ljekara, lekara; iti domov
ići kući; iti spat
ići na spavanje, leći; delo sem končal, sedaj grem spat
posao sam završio, sada ću leći; deklica gre na potok prat
djevojka (dev-) ide na potok da opere rublje
2. ura gre točno
sat je tačan, sat ide tačno; iti z vlakom, z avtom
putovati vlakom, vozom, kolima; cesta gre čez polje
put ide preko polja; iti komu na živce, na jetra
ići kome na živce, dosadivati komu, uznemirivati koga; mleko je šlo čez
mlijeko, mleko je prekipjelo, -pelo; cene gredo kvišku
cijene, cene skaču; vse gre narobe = vse gre navzkriž
sve ide naopako; iti na stran
ići od sebe, ići napolje; iti s trebuhom za kruhom
ići s trbuhom za kruhom; po letu dni zakona sta šla narazen
poslije, posle godinu dana braka oni su se rastavili; kako gre sadje na trgu
kakva je prođa voću na pijaci; vse gre skozi njegove roke
sve ide kroz njegove ruke, o svemu vodi on računa; iti za pogrebom
ispratiti pokojnika
3. na jok mu gre
tek što nije zaplakao; na pomlad gre
proljeće, proleće se približava; vse gre podenj
nuždu vrši u postelju; žito gre v klasje
žito klasa; zelje, solata gre v glave
kupus, salata se glaviča, salata je zametnula glave; to ji ne gre v glavo
to joj ne ide u glavu; sedaj mu gre za nohte
sad mu je dogorjelo, dogorelo do nokata; gre ti za glavo
radi ti se o glavi
4. kako ti gre
kako živiš, kako si; ne gre lahko, pa vendar gre
nije nama lako, ali ipak, probijamo se; iti vase
povući se u se; to gre predaleč
tu se prekardašilo, prevršila dara mjeru, meru, to je već preko jego; moj up je šel po vodi
moje se nade rasplinule; iti rakom žvižgat
tornjati se odavdje; vse je šlo rakom žvižgat
sve je propalo; iti po gobe
propasti; iti pod rušo
umrijeti, umreti; iti po riti k maši
doživjeti neuspjeh; iti se mance
igrati se neku dječju igru; iti se slepe miši
igrati se žmure; pojdi se solit
idi do đavola; iti pod kožo gledat
leći, ići na spavanje; iti zamož
udati se; iti v Rim ekspr.
poroditi (se); sedaj gre zares
sada je stvar ozbiljna
5. sonce gre za goro
sunce sjeda, seda, zalazi za goru; dež, sneg, toča gre
kiša, snijeg, sneg, grad pada
6. pripadati: dati vsakemu kar mu gre

pȁtriti -īm
1. pripadati: daj ljudima što im patri
2. biti na mestu: tišina patri času kad se ljudi posljednji put praštaju s mrtvima

pertain [pə:téin] neprehodni glagol
pripadati (to)
nanašati se (to na)
tikati se, spodobiti se

pertaining to ki se nanaša na kaj, ki se tiče česa

pertenecer [-zc-] spadati, pripadati, tikati se, zadevati

hoy no me pertenezco danes sem oddan (zaseden)

prinádležati -īm pripadati: to mi ne prinadleži to mi ne pripada, to ni v moji kompetenci; dete prinadleži društvu, a ne svojim roditeljima

prinadležávati -lèžāvām (rus.) pripadati

pritíkati -am i -čem
1. pripadati: daj mu, kar mu pritiče; pritiče mu stanovanje, pa ga ne dobi; pritiče mu čast
2. dodirivati što: ne pritikaj se žice

rank² [ræŋk] prehodni glagol & neprehodni glagol
postaviti (se) v vrsto, uvrstiti (se); razvrstiti (se), razporediti (se), urediti (se); pripadati, spadati med; zavzeti mesto (položaj, čin, čast)
ameriško imeti prednost pred kom v činu, rangu, položaju; biti nad kom po položaju, priti (next to takoj za)
ekonomija & pravno imeti prednost ali posebne pravice

the ranking major po rangu najstarejši major
he is ranked among the great painters imajo ga za velikega slikarja
I rank Dante above Shakespeare Danteju dajem višje mesto kot Shakespeareu
to rank first zavze(ma)ti prvo mesto
France ranks among the Great Powers Francija se uvršča med velesile
to rank off odkorakati
to rank past korakati mimo

re-spondeō -ēre -spondī -spōnsum (re in spondēre)

1. proti (v zameno) obljubiti (obljubljati), obetati, zagotoviti (zagotavljati), prepričati (prepričevati): par pari respondes dicto Pl., par pari respondeatur Ci. ep.

2. odgovoriti (odgovarjati), ustno: tibi non rescribam, sed respondeam Sen. ph., potem sploh ustno ali pis(me)no odgovoriti (odgovarjati), reči, deti, dejati v odgovor, odvrniti kaj, komu, kaj na kaj: epistulae Ci., brevi litteris alicuius Ci., adversario Q., alicui ad rogatum Ci., respondere contra aliquid Ci., adversus haec in hanc sententiam L., videas, quid respondeat Ci.; impers.: non est respondendum ad omnia Ci.; dopolnilo z de: quid de illis respondeat Ci.; z neodvisnim govorom: respondeo: „At ego omnino non fui“ Ci.; z odvisnim vprašanjem: nisi respondisset, quid facturus esset Ci.; z ACI: Plin., Iust., S. idr., respondit istum ad se misisse Ci.; z obj.: ne mihi verbum ullum respondeas Ci.; pesn.: non canimus surdis, respondent omnia silvae V. odgovarjajo = se oglašajo v odgovor, odmevajo v odgovor, se odzivajo = saxa respondent voci Ci. = respondent flebile ripae O.; occ.
a) (o preročišču in svečenikih) odgovoriti (odgovarjati), dati (dajati) odgovor, (na)svetovati, da(ja)ti nasvet: Ci., S., L., T. idr., Pythia respondit, ut moenibus ligneis se munirent N., consuli (h)arioli … responderunt Iust., comitibus suis responsum (sc. ab antistitibus), ut Alexandrum pro deo … colerent Iust.; pass.: respondetur (responsum est) alicui dati = kdo dobi (je dobil) odgovor.
b) (o pravnikih, sodnikih) sprašujočim za nasvet ali prosečim sodni odlok (sodno razlago) dati (dajati) pravni odgovor (pravne odgovore), dati (dajati) pravni (na)svet (pravne nasvete), (na)svetovati: urbana militia respondendi Ci., respondere ius ali de iure Ci. da(ja)ti pravne nasvete (odloke), facultas iuris respondendi Ci. soditi, razsojati, ad ius respondendum Ci. da bi delil pravico, da bi sodil (razsojal), criminibus respondere Ci. odgovoriti (odgovarjati) na obtožbe = braniti se pred obtožbami; pesn.: seu civica iura respondes H.
c) ob prebranju (ob klicanju) svojega imena odgovoriti: „Tukaj!“ = odzvati (odzivati) se, oglasiti (oglašati) se, javiti (javljati) se, prijaviti (prijavljati) se, (osebno) priti (prihajati) kam, biti kje navzoč (prisoten) (o obtožencih): opinio erat C. Verrem alterā actione responsurum non esse neque ad iudicium affuturum Ci., nemo Epaminondam responsurum putabat N. da se bo prišel zagovarjat, da se bo zagovarjal, non respondebant, quorum nomina delata erant L., respondere vadato H. davši poroštvo, respondere per procuratorem Icti. svojo pravdo prepustiti pravnemu zastopniku, pravniku zaupati zastopstvo v svoji pravdi, pravdati se po pravnem zastopniku; o vojakih: virgis caesi, qui ad nomina non respondissent L., ad delectum non respondere Icti. ne priti na nabor; pren.: respondesne suo nomine? H. ali zadeva to tebe? (dobesedno: ali se oglašaš sam zase?, ali odgovarjaš v svojem imenu? = ali si smeš lastiti to slavo?, ali smeš misliti, da gre tebi ta slava?), pedes respondere non vocatos Ci. so pripravljene, verba respondebunt Q. bodo na voljo (razpolago).
d) v cesarski dobi libellis respondens Amm. = magister libellorum.

3. metaf.
a) odgovarjati, ujemati se, biti podoben (naličen), biti prikladen, skladati se, ustrezati: Sen. ph., verba verbis respondeant Ci., is mensis Iunio respondet Cu., dictis matris cetera respondent V., fructu non respondente labori O., eventus ad spem respondit L., respondere patri Ci., porticus, quae Palatio respondeat Ci. ki bi bilo podobno palatinskemu (stebrišču), ki bi bilo inačica palatinskega stebrišča, rhetoricam respondere ex altera parte dialecticae Ci. da je inačica (= gr. ἀντίστροφον εἶναι), da je stranski del, vires veteres mihi non respondent in carmina O. starih moči za pesmi ni več, quia verba raro respondeant Q. se redko prilegajo; occ. po jakosti, vrednosti odgovarjati, ustrezati, moči (lahko) se meriti, biti kos: urbes coloniarum ac municipiorum respondebunt Catilinae tumulis silvestribus Ci., arma Caesaris lacertis non responsura H., orationi illorum respondere Ci.; v obscenem pomenu: mulieribus respondere Pl. ženske zadovoljevati.
b) pričakovanju odgovoriti (odgovarjati) = izpolniti (izpolnjevati) pričakovanje, pomagati, prileči (prilegati) se, prijati: prout experimenta cuique responderant Cels., feminae quibus sanguis per menstrua non respondet Cels. ne teče, kot bi morala, quae varie responderunt Cels. sredstva, ki so včasih pomagala, včasih ne.
c) pojaviti (pojavljati) se ob svojem času: podagra ad tempus respondet Sen. ph.
d) nesti (nositi), prinesti (prinašati), da(ja)ti, roditi (rojevati), obroditi: frumenta cum quarto responderunt Col. četverno, vitis non respondet Col., metalla plenius responsura Sen. ph.
e) odgovoriti (odgovarjati) = vrniti (vračati): amori amore Ci., liberalitati Ci., coniunx illi respondet curis V. deli z njo skrbi.
f) na dolžnost, obet, obljubo odgovoriti (odgovarjati), dolžnost, obet, obljubo poplačati (poplačevati), poravna(va)ti, izpolniti (izpolnjevati): ad tempus respondere Ci., ad reliqua Q. poplačati ostanek, poravnati račun, nominibus respondere Sen. ph.
g) po legi, položaju „odgovarjati“, ležati nasproti čemu, biti čemu nasproti: contra respondet … Gnosia tellus V.
i) pripadati komu, čemu, biti čigav, biti last (v lasti) koga: cui rei publicae vicus ille respondet Ulp. (Dig.).
h) obnesti se, ujeti se, izpolniti se, dopolniti se, uresničiti se: quod si respondet Cels., coniectura respondet Cels. Od tod subst. pt. pf. respōnsum -ī, n, gl. respōnsum.

revení revín vi.

1. priti spet, vračati se, vrniti se

2. povrniti se

3. opomoči si

4. pripadati

seguir [-i-, gu/g] slediti, zasledovati, iti za kom; nadaljevati (se); spremljati; posnemati; pripadati (stranki); pripetiti se

seguir las instrucciones ravnati se po navodilih
seguir la moda po modi se ravnati
¡seguidme! za menoj!
seguir a gatas (s)plaziti se za kom
seguir en coche peljati se za kom
seguir en su intento vztrajati pri svoji nameri
sigue en París ostane (še naprej) v Parizu
seguir para Madrid naprej se peljati v Madrid
siga V. por esta calle pojdite po tej ulici
el enfermo sigue sin mejorar bolnik je še vedno brez izboljšanja
hacer seguir poslati (za kom)
a seguir, seguirá se nadaljuje
punto y sigue pika in pisano naprej (pri diktiranju)
¿cómo sigue V.? kako se počutite?
seguir cantando nadaljevati s petjem, še naprej peti
los precios siguen subiendo cene se kar naprej dvigajo
sigo bueno dobro se počutim, dobro mi je (gre)
el tiempo sigue lluvioso vreme je še vedno deževno
Pedro sigue soltero Peter je še vedno samski
seguirse slediti, biti posledica; izvirati, izhajati; nastati
de ello se sigue iz tega je videti
síguese a ello nato sledi

slíšati -im
1. čuti: dobro, slabo slišati, na pol slišati
upola čuti; slišati na svoja ušesa
čuti svojim ušima; o tem ni nič slišati
o tome se ništa ne čuje; to je lepo slišati
to je milina čuti; sliši se marsikaj
čuje se štošta; kakor se sliši
kao što se čuje; slišal je nekaj zvoniti
nešto je načuo; sliši travo rasti
čuje travu rasti; to jih bo slišal od žene
to će ga žena izgrditi; pes sliši na ime Sultan
psa zovu Sultan
2. zastar. pripadati: Največ sveta otrokom sliši Slave (Preš.)

sljȅdovati -ujēm (ijek.), slȅdovati -ujēm (ek.)
1. pripadati: to mi sljeduje po zakonu; ljudi su dobili sve što im sljeduje
2. slediti, iti za kom: meni sljeduju dva čovjeka
3. prihajati: za zimom sljeduje proljeće
4. izhajati: iz tvojih riječi sljeduje da...
5. pričakovati: na ovo pitanje sljeduje drugi odgovor na to vprašanje je pričakovati drugačen odgovor

sottēndere^* v. intr. (pres. sottēndo) mat. pripadati:
corda che sottende a un arco tetiva, ki pripada loku

spȁdati -ām
1. padati, lesti dol: spadaju mi čarape
2. padati, nižati se: cijene živežnim namirnicama spadaju; vrućina spada
3. hujšati
4. spadati: to ne spada ovamo, u vašu struku; spadati u ludnicu, u tamnicu
5. pripadati: napravite red, kako to po propisima spada; na vas to ne spada to vam ne pripada
6. spodobiti se: on je večeras bio naš gost u kući i valjalo ga je dočekati kao što spada

spettare v. intr. (pres. spētto) pripasti, pripadati (komu):
la decisione spetta a lui odločitev je na njem
questo è quanto le spetta to je vse, kar vam pripada