Franja

nadovòljiti -dòvoljīm
I. zadovoljiti, utešiti: nadovoljiti svoje srce
II. nadovoljiti se naveličati se: jelo se i pilo, i kad se već svaki nadovolji, išli su kući

nadvòriti se -īm se naveličati se streči: nadvorila se bolesnika

nagánjati nàgānjām
I.
1. priganjati: naganjati koga kao roblje
2. preganjati
II. naganjati se
1. preganjati se, poditi se: oni se naganjaju oko kuće
2. naveličati se naganjanja, podenja

napárati nàpārām
I. naparati: naparati kožu
II. naparati se
1. naparati se, naveličati se paranja
2. nabosti se: naparati se u mraku na kolac

napítati nàpītām
I.
1. vprašati: ja ću opet napitati gdje se nalazi štab korpusa
2. poizvedeti, dognati
II. napitati se navpraševati se, naveličati se vpraševanja

nàpjevati se -ām se (ijek.), nàpevati se -ām se (ek.) napeti se, naužiti se, naveličati se petja

napròsiti nàprosīm
I.
1. naprositi: naprositi pijanista koji će te pratiti na klaviru
2. naberačiti, naprosjačiti
3. nasnubiti
II. naprositi se
1. naberačiti se, naprosjačiti se
2. nasnubiti se, naveličati se snubljenja, snubitev

nàsvađati se -ām se naveličati se prepirov, naprepirati se: najzad su se i oni nasvađali

nàsvetkovati se -ujēm se napraznovati se, naveličati se praznikov

natròšiti nàtrošīm
I.
1. nadrobiti: natrošiti kruha u kavu
2. natresti: natrošiti sir u jelo
3. napojiti: donesi vina da natrošim sebe i konja
II. natrošiti se
1. veliko zapraviti, naveličati se zapravljati
2. napopivati se: kada su se natrošili vina

navragòvati se -vràgujēm se naveličati se vragolij, prešernih burk

nazímiti se nàzīmīm se naveličati se zime: nazimio sam se zime, što živ čovjek nije

per-taedet -ēre -taesum est (stlat. pertīsum est) (per in taedere) zelo naveličati se česa, zelo naveličan biti česa, zelo (za)gnusiti se, zelo (za)gabiti se, zelo (pri)studiti se, zelo presesti (presedati), zelo zoprn(o) posta(ja)ti, omrzniti, zamrzeti, mrzeti komu kaj; z gen. rei in acc. personae: Cl., vos iniuriae pertaesum est S. fr., numquam suscepti negotii eum pertaesum est N.; acc. personae je treba v mislih dostaviti: pertaesum est magni incepti V., thalami (sc. me) V., levitatis (sc. me) Ci., Asiae (sc. vos) Cu., matrimonii pertaedebat (sc. eum) Gell.; z dat. personae: mihi erat pertaesum huius professionis Fl., sibi pertaesas esse vaniloquentias Iul. Val. — Od tod adj. pt. pf. pertaesus 3 zelo sit, presit, naveličan česa: lentitudinis T., ignaviam suam Suet., semet ipse pertaesus Suet.

plictisí -ésc vt./vr.

1. dolgočasiti (se)

2. naveličati se

satiō¹ -āre -āvī -ātum (satis)

1. sititi, nasititi (nasíčati, nasičeváti): COL., IUST. idr., cibus, quem occuparunt, satiat CU., canes satiati sanguine erili O., satiati agni LUCR., satiare se PLIN., vulturem in cibo dari iubent ... satiatum humano cadavere PLIN.

2. metaf.
a) nasititi (nasíčati, nasičeváti), napojiti (napajati), zadosti (zadostno, dovolj) napolniti (napolnjevati), preskrbeti (preskrbovati) s čim, oskrbeti (oskrbovati) koga, kaj s čim, založiti (zalagati), zadovoljiti (zadovoljevati), (u)tešiti, potešiti, (u)tolažiti, (po)tolažiti, pomiriti (pomirjati), poteščáti, zadostiti (zadostovati, zadoščati): Romanus somno satiatus L. potem ko se je naspal, naspavši se, (sc. color) Tyrius pelagio primum satiatur PLIN., paries paleā satiatus PETR. zgoščena, solum stercore satiatum COL. dobro (po)gnojena, stercore satiari PLIN., terra satiata aethere pluvio (naspr. terra arida) SEN. TR. napojena, prepojena, prout ... nives imbresve satiaverint PLIN., nec satiatur aquis (sc. fretum) O., largis satiantur odoribus (= ture) ignes O., satiari lumine Phoebi MART., robora Dalmatico lucent satiata metallo STAT., oleo satiare P. VEG. namazati, ex aceto et oleo loca satiare P. VEG. bolne dele dobro natreti (natirati), diram famem O. ali sitim MART. utolažiti, potešiti, neque expletur nec satiatur cupiditatis sitis CI., satiare aviditatem legendi CI., mentem oculosque alicuius sanguine CI., animum CI., eorum animos supplicio CI., desiderium naturae CI. zadostiti, explere bonis rebus satiareque numquam (sc. animi naturam) LUCR., libido mentis satiata CAT., satiare oculos amore PR., lumina satiavit longo visu STAT., nequaquam se esse satiatum CI. zadovoljen (pt., ne adj.), satiare cor ferum O., ira nondum satiata caedibus LUCAN., satiare iracundiam PETR., avidos dolores amplexu SEN. TR., satiasse cineres meorum V. da sem utešil (pomiril), patrum cognitionibus satiatus T., satiatus prosperis adversisque T. dovolj izkusivši = dovolj poznavajoč srečo in nesrečo.
b) occ. prenasititi (prenasičevati), (v)zbuditi ((v)zbujati) pristudo (gnus, odpor, naveličanje), pristuditi se, priskutiti se, v pass. tudi naveličati se, nasititi se, preobjesti se, biti sit česa: primum numerus agnoscitur, deinde satiat CI., figurae ut novitate excitant, ita copiā satiant Q., ut neque ii satientur, qui audient, fastidio similitudinis, nec ... CI., heu nimis longo satiate ludo H., agricola assiduo satiatus aratro TIB., Domitianus secreto suo satiatus T., vitā satiatus LACT.; pesn. z gen.: cum satiata ferinae dextera caedis erat O., satiatus et aevi et decoris SIL.

săturá sátur vt./vr.

1. nasititi (se), najesti se
□ a se sătura de somn naspati se

2. naveličati se

schifare

A) v. tr. (pres. schifo) gnusiti se; upreti se, upirati se; prezirati, zaničevati; biti odvraten (komu):
una compagnia che schifo družba, ki jo preziram
mi schifa vedere certi film upira se mi gledati nekatere filme

B) ➞ schifarsi v. rifl. (pres. mi schifo) upirati se, biti odvraten; naveličati se:
mi sono schifato della carne uprlo se mi je meso

seccare

A) v. tr. (pres. secco)

1. sušiti; presušiti

2. pren. izčrpati

3. pren. nadlegovati; jeziti; spraviti v slabo voljo, vznejevoljiti:
la sua tiritera ha finito col seccarmi njegova lajna me je prav zjezila

B) v. intr. posušiti se

C) ➞ seccarsi v. rifl. (pres. mi secco)

1. posušiti se; presušiti se (tudi pren.):
la ferita si secca rana se celi

2. pren. naveličati se

3. razjeziti se

stancare

A) v. tr. (pres. stanco)

1. utruditi, utrujati; zdelati, upehati

2. ekst. dolgočasiti, nadlegovati

B) ➞ stancarsi v. rifl. (pres. mi stanco)

1. utruditi, utrujati se; upehati se

2. naveličati se

svaccarsi v. rifl. (pres. mi svacco) pog. naveličati se (česa); odnehati