Franja

zamlijèčiti zàmliječīm (ijek.), zamléčiti zàmlēcīm (ek.)
1. zastrupiti ribe v ribniku z mlečkovim sokom (gl. mlječika)
2. doliti mleka
3. ekspr. zasvetiti: nad dvojicom slučajno pomirenih neprijatelja zamliječi zora
4. dobiti motne oči: fra Brne, držećiza trbuh, zamliječi očima

zàsjati zàsjām (se) zasijati, zasvetiti (se)

zasvijètliti zàsvijetlīm (ijek.), zasvétliti zàsvētlīm (ek.) (se) zasvetiti (se): čistoća i red odmah zasvijetle; veliki ponos zasvijetli se u svakoj crti

засвіти́ти -вічу́ док., prižgáti -žgèm dov., zasvétiti -im dov.

ārdēscō -ere -ārsī (incoh. glag. ārdēre)

1. vž(i)gati se, vne(ma)ti se, vzplamte(va)ti: ardescunt caelestia templa Lucr., arsit arundo V., Iuppiter timuit, ne conciperet flammas longusque ardesceret axis O., (sucinum) rapacissimum ignium... celerrime ardescens Plin., in labris eius ignis ardescit Vulg.; occ. zažare(va)ti, ožariti (ožarjati), zasvetiti se: fulmineis ardescunt ignibus undae O., graviore aestu ardescere T., aëris aestus ardescunt Cael.; pren.: pugionem... in mucronem ardescere iussit T. v svetlo konico zašiliti, cum... Marcellus... voce voltu oculis ardesceret T. ko je vzplameneval.

2. pren. strastno vzplamteti, vne(ma)ti se, razvne(ma)ti se; abs.: quibus haec rabies auctoribus arsit Lucan., ardescente pugnā T., quaestus ardescebant T., proelium atrox arsisset T., fremitus ardescit equorum T.; z abl.: cuppedine, Venere Lucr., caede O., libidinibus T.; z naznačeno smerjo: ardescit vulgus in iras O. se razsrdi, se vda jezi, ut... ardesceret in nuptias incestas T. da bi se začel poganjati za..., ard. in libidinem Aug., ad imitationem eius Sen. rh.; occ. vneti se od ljubezni do koga, vzplamteti v ljubezni do koga: ardescit tuendo (ob pogledu) Phoenissa V., arsit Atrides... virgine rapta H., comptos arsit adulteri crines... mirata... Helene H. vzplamtela je v ljubezni, občudujoč... kodre...

blaze up neprehodni glagol
zasvetiti se; vzplameneti
figurativno razbesneti se

clārēscō -ere, clāruī (incoh. glag. clārēre)

1. razločno slišen postajati (biti), jasno se razglasiti (razglašati): clarescunt sonitus V., tibiae foraminibus clarescunt Q.

2. pren.
a) zasvetiti se, zableščati se, zablesteti: clarescit dies Sen. tr., atria clarescunt villis aureae pellis Val. Fl., tecta... luminibus clarescere T.
b) zasloveti, proslaviti (proslavljati) se, odlikovati se: Cod. Th., obscurum latus clarescere vidit Stat., ut magnis inimicitiis claresceret T., facilius inter ancipitia clarescunt T., c. facinore T., ex gente Domitia duae familiae claruerunt Suet., nec virorum magis quam feminarum virtutibus claruere Iust.
c) jasen (očiten, razviden) postajati (biti), jasno razodevati se, očitno na dan priti: namque alid ex alio clarescere conveniebat Lucr., verba... ipso materiae nitore clarescunt Q.

collūcēscō -ere -lūxī (incoh. glag. collūcēre) zasvetiti se; pren. collucescit jasno, očitno pride na dan: Boet.

ēlūceō -ēre -lūxī (—)

1. svetiti se iz česa, žareti iz česa, posvetiti se, zasvetiti se: inter flammas circus elucens Ci., elucent aliae (apes) V., flamma, quae ex L. Marcii capite eluxit Val. Max.

2. pren. (po)kazati se, izkaz(ov)ati se, odlikovati se, zasloveti: Q., Suet., scintilla ingenii elucebat in puero Ci. je žarela, in eo ingenium eius elucere videbatis Ci., tenuitas hominis eo magis elucet, quo magis occultatur Ci., haec (benevolentia) etiam magis elucet inter aequales Ci., maxime eius eloquentia eluxit Spartae N., quibus ex rebus elucet maxime inventum eius N. je najznamenitejša, ut virtutibus eluxit, sic vitiis est obrutus N., elucet natura Lucr.; kot adj. pt. pr.: elucentissimum edocendi genus Varr. najsijajnejša.

ēlūcēscō -ere -lūxī (—) (incoh. glag. ēlūcere)

I. intr.

1. zasvetiti se iz česa: quotiens (sol) inter nubila eluxit Sen. ph.; pren.: donec dies elucescat Vulg., eluxit atque apparuit Christus Arn.

2. pren.
a) (o stvareh) razjasniti se: quod apud eos elucesceret Aug.
b) (o osebah) vznesti se: unde sublimius quam sperabatur eluxit Amm.

— II. brezos. elucescit dani se: priusquam elucesceret, cum iam elucesceret Vulg.

ēniteō -ēre -nituī (—)

1. svetiti se, zasvetiti se iz česa, posvetiti se iz česa: fruges enitent Acc. ap. Ci., enituit inpulso vomere campus V. (ker je pravkar razorana), enitet myrtus Cat., enitet caelum Gell. se je zjasnilo; z abl.: tantum egregio decus enitet ore V.

2. pren. izkaz(ov)ati se, odlikovati se: Q., Petr., Plin. iun., Iust., Amm. idr., Athenae prope cunctis gentibus enitebant Ci., quo in bello virtus enituit egregia M. Catonis Ci. se je sijajno pokazala, Crassi magis enitebat oratio Ci., felicitatem virtutemque enituisse L., sive locus … poëtico cultu enituit T.

ēnitēscō -ere -nituī (—) (incoh. glag. ēnitēre)

1. svetiti se zače(nja)ti, zasvetiti se: ut (oculi) … hilaritate enitescant Q.; pesn.: enitescis pulchrior multo H. postajaš lepša in žarnejša.

2. pren. izkaz(ov)ati se, odlikovati se: Gell., gloria, quae cotidie magis enitescit Corn., bellum novum exoptabat, ubi virtus enitescere posset S. bi se mogla sijajno pokazati, enitescit … facundia Q., cogitaret plebem, quae togā (z mirovnimi umetnostmi) enitesceret T., ut … eloquentiae gloriā enitesceret T.

exsplendēscō (explendēscō) -ere -duī (—)

1. posvetiti se iz … , zasvetiti se iz … , svetiti se, sijati: ignis exsplendescit Sen. ph., sirio explendescente Plin.

2. pren. odlikovati se, sijajno se razvi(ja)ti: (Atticus) clarius explendescebat, quam … N., in puero statim corporis animique dotes explenduerunt Suet.

fulgescō -ere, posvetiti se, zasvetiti se, (za)lesketati se: (Iulius Firmicus Maternus Siculus.)

fulgurar bleščati se, žareti, bliskati se; zablesteti, zasvetiti se

in-clārēscō -ere -clāruī

1. zasvetiti se, zasijati: mane inclaruerat Vulg., dies inclaruit Amm.

2. metaf. zasloveti, proslaviti se, „razznaniti se“: neque mea fortuna neque tua gloria inclaruit T., artes pluribus inclaruere exemplis Plin.; tudi o osebah: Plin., Suet.

nitēscō -ere (incoh. glag. nitēre)

1. otolsteti, odebeleti, odebeliti se: armenta nitescunt Plin. iun.; (o rastl. in zemlji) bohotáti, bohotéti, (po)kazati se v bujnosti: haec (sc. arbor) … rastris nitescit Plin., terra post vomerem nitescens Plin.

2. zablesteti, zableščati se, zalesketati se, zasvetiti se, zasvetlikati se, svetleti: (sc. non intermittit) caelum nitescere Poeta ap. Ci., stellarum nitore n. Ci. (Arat.), velatur fronde iuventus nudatosque umeros oleo perfusa nitescit V., nitescente lunā novā Plin., omnes gemmae mellis decoctu nitescunt Plin.; pren.: aut ingenio doctrina praeceptione natura nitescat Corn. da ima … sijajen uspeh.

of-fulgeō -ēre -fulsī (ob in fulgēre) na(s)proti se (za)bleščati, na(s)proti (za)sijati, zasvetiti se, prikazati se: lux oculis offulsit V., dextrum offulsit conatibus omen Sil., si forte aliqui inter dicendum offulserit extemporalis color Q., inopina subito amici mei species offulsit Ps.-Q., lucrum Ps.-Q., ortus imperii nostri Cod. Th.

pȕknuti -nēm
1. počiti: pukla je puška; puknuti puškom; to je da čovjek pukne; puknuti od smijeha, od bijesa, od zavisti, od zlobe
2. ustreliti: puknuti iz puške, iz topa
3. napočiti: pukla je zora, svjetlost
4. pokazati se: divna panorama bješe pukla pred nama
5. zasvetiti se: puklo mi je pred očima
6. raznesti se: pukao je glas
7. splavati po vodi: puče mi 1000 dinara
8. tu će mi grob puknuti tu bo moj grob
9. kud puklo da puklo naj se zgodi, kar hoče; puče tikva konec je prijateljstva

re-fulgeō -ēre -fulsī (—) (re in fulgēre)

1. odsevati, odsvitati, odbleskavati, svetlo (bleščeče) (za)sijati, (za)svetiti se: Cu. idr., nubes solis inardescit radiis longeque refulget V., arma refulgentia L., stella refulsit H., Iovis tutela refulgens H. (o Jupitru kot zvezdi, ki daje ugodno znamenje, če sije ob rojstvu otroka), Canis stellarum luce refulget Ci. poet., Syrtitides … e melleo colore croco refulgentes Plin., Aeneas clara in luce refulsit V., Venus rosea cervice refulsit V.

2. pren. svetlo (bleščeče, sijajno) (za)sijati, (po)sijati, (za)bleščati se, (za)blesteti se, posvetiti se, zasvetiti se, svetiti se, odsevati: splendida a docto fama refulget avo Pr., refulsit certa spes Vell., non tibi divitiae … refulserunt Sen. ph., in quibus (sc. luminibus artis) primus refulsit Apollodorus Plin.