Franja

dôba ž
1. doba: zima je za naravo doba mirovanja; življenjska doba stroja; doba tehnike
2. dob: to je mož srednje -e
3. vijek, vek, stoljeće: atomska doba
4. vrijeme, vreme: učna doba
vrijeme učenja

ênodnévnica ž
1. zool. vodeni cvijet, vodencvijet (-cvet), jednodnevna mušica, Ephemera vulgata
2. ono što traje kratko vrijeme, vreme: operetna enodnevnica

freddiccio

A) agg. (m pl. -ci, f pl. -ce) nekoliko hladen

B) m še hladno vreme; vreme, ki se ohlaja

futúr m (lat. futurman) futur, buduće vrijeme, vreme

gódet m
1. praznik: komišanja se na selu očekuju kao kakvi veliki -i i sabori
2. vreme: noćne ptice proriču svojim kreštanjem promenu -a
3. volja, želja: znade majka godet svome sinu

hkráti pril. istovremeno, istodobno, u isto vrijeme, vreme, u isti mah

ímperfekt m (lat. imperfectus) imperfekt, nesvršeno prošlo vrijeme, vreme

júžje s jugovina, južno vrijeme, vreme

kmálu pril.
1. skoro, uskoro: kmalu potem; kmalu nato; kmalu za njim; kmalu bi bilo po njem
tek što nije propao, poginuo
2. u isti mah, u isto vrijeme, vreme: vsi kmalu so prišli; vrgel je na cesto oba kmalu

med predl.
I. s akuz.
1. među: stisniti rep med noge; iti med ljudi
ići medu ljude
2. u, među: polhi spadajo med glodavce
puhovi idu u red glodavaca, pripadaju redu glodavaca
II. s instr.
1. među: hiša stoji med drevjem; pot pelje med njivami
put vodi među njivama
2. kod, među: bolezen se pojavlja med otroki
bolest se javlja kod djece, dece
3. medu, od: ta jabolka so med najboljšimi
ove jabuke spadaju među najbolje, ove su jabuke jedne od najboljih
4. između: otroci med petim in desetim letom; med ostalim
izmedu ostaloga
5. za vrijeme, vreme: zaspati med poukom; okupacijo; med drugo svetovno vojno
6. uz: doraščati med trdim kmečkim delom
rasti uz naporan seljački rad
7. u: dati knjigo med ljudi
rasturiti knjigu u narod
8. preko: med letom
preko godine
9. među, od: najboljši med njimi

móča ž
1. vlaga, mokrota, mokrina, kišovito vrijeme, vreme: posevke je ogrozila preobilna moča; dolgotrajna moča
dugotrajna kiša
2. dijal. vlažno, mokro mjesto, pištalina, baruština, močvara, barovito zemljište

plúskvamperfekt m (lat. plus quam perfectum) pluskvamperfekt, davno prošlo vrijeme, vreme

preddôbnost ž ranije vrijeme, vreme: dejanje odvisnega stavka je v odnosu do glavnega stavka v -i
radnja zavisne rečenice dogodila se prije, pre radnje glavne rečenice

sereno

A) agg.

1. jasen, veder:
a ciel sereno na prostem
fulmine a ciel sereno pren. strela z jasnega

2. pren. miren; nepristranski, objektiven:
giudizio sereno nepristranska sodba

B) m

1. vedro nebo, vreme:
è tornato il sereno spet se je zvedrilo (tudi pren.)

2. prosto:
al sereno na prostem, pod milim nebom

3. knjižno vedrina; pren. bleščeč pogled

sīdus -eris, n (morda iz indoev. kor. *su̯eid- svetiti se; prim. lat. sīderārī, cōn-sīderāre, dē-sīderāre, prae-sīderāre, lit. svidùs svetel, bleščeč, svidù svetiti se, bleščati, let. swīst, swīdu svitati se)

1. zvezdna skupina, skupina zvezd, (s)ozvezdje (naspr. stella): Sid., Amm. idr., illi sempiterni ignes, quae sidera et stellas vocatis Ci., sidus Vergiliarum L. ali Vergiliarum sidus Cu., Arcturi sidera V., Caprae sidera H., iacet extra sidera tellus V. izven živalskega kroga (zverokroga, zodiaka); occ. zvezda: Val. Fl., Amm. idr., sidera, quae vocantur errantia Ci., circuitus solis et lunae reliquorumque siderum Ci., multa de sideribus atque eorum motu disputant C., sidera coeperunt effervescere caelo O., refixa caelo devocare sidera H., cadentia, surgentia sidera V., candida s. Lucr., lucida s. H., currumque sequuntur matris (= Noctis) sidera fulva Tib., sidera turbata Stat., siderum regina bicornis Luna H., sidus lunae Plin. ali sidus lunare Sen. ph. = sidus noctium Sen. tr., sidus Martis Plin., Veneris Lucan., Plin., Saturni sidus Plin. ali sidus Saturni Iuv.; o soncu: calidi sideris aestu Tib., sidus aetherium O., sidus aestivum Mel., sidus solstitiale Iust., sidere inclinato Plin., sidus utrumque Petr. ali geminum sidus Cl. vzhajajoče in zahajajoče sonce; toda utrumque sidus Plin. sonce in luna; pesn. pl. sidera (= sidus) solis O.; o kometih (zvezdah repaticah): ignota obscurae viderunt sidera noctes … crinemque timendi sideris Lucan., crinita sidera cometarum Amm.; o zvezdnih utrinkih: crinemque volantia sidera ducunt V.; zvezda v astrološkem oziru (glede na vpliv, ki ga ima stanje zvezd na rojstvo in človekovo usodo): sidera natalicia Ci., grave sidus habenti O. nesrečno zvezdo = nesrečno (hudo, zlo) usodo, vivere duro sidere Pr. pod nesrečno zvezdo, ob nesrečni zvezdi = ob hudi zvezdi (usodi), adveniet fausto cum sidere Cat., sidere dextro edite Stat.; o osebi, ki odločilno vpliva na usodo: per alias civitates ut sidus salutare Amm.

2. meton.
a) letni čas: hiberno moliris sidere classem? V., quo sidere terram vertere … conveniat V., mutato sidere V. ob drugem letnem času.
b) dan: brumale sidus O. zimski (najkrajši) dan, zimski (sončni) obrat, sidere aequinoctii G.
c) podnebje, klima, kraj, krajina, pokrajina: sub nostro sidere Iuv., nec sidus regione viae litusve fefellit V., tot inhospita saxa sideraque emensae ferimur V., ut patrios fontes patriumque sidus ferre consuevisti Plin. iun., sidus occidentale Amm. zahod.
d) (neugodno) vreme, nevihta, vihar, vihra: grave sidus et imbrem … vitare O., triste Minervae sidus V. od Minerve vzbujen (sprožen, razvnet) vihar, abrupto sidere nimbus et mare per medium V. ko se utrga hudourni oblak, sidera ventique nocent O., certa siderum tempora Plin., fertur in abruptum casu, non sidere puppis Cl.
e) huda vročina, sončarica: aetherioque recens exarsit sidere limus O., pestifero sidere icti L., subito fias ut sidere mutus Mart., sidere percussa lingua Mart. od kapi zadet, afflantur alii sidere Plin. dobijo sončarico, zbolijo za sončarico; pren.: nuper ventosa istaec et enormis loquacitas Athenas ex Asia commigravit animosque iuvenum ad magna surgentes veluti pestilenti quodam sidere afflavit Petr.
f) v pl. = α) nebo, nébes, nebesni obok, višek, višina: terram, mare, sidera movit O., sidera observant Cu., ad sidera missus Iuv., nomen ad sidera ferre V. ali aliquem evehere in signa Amm. v zvezde kovati koga = zelo hvaliti koga; ad sidera ali sub sidera v višino, kvišku, navzgor, v vis, na (v) višek: avium modo, quas naturalis levitas ageret ad sidera Cu., poma ad sidera nituntur V., interrupti ignes, aterque ad sidera fumus erigitur V., iactant voces ad sidera V., sub sidera lapsae V.; hiperbola: ipse arduus altaque pulsat sidera V. ali domus, quae vertice sidera pulsat Mart. moli do zvezd, sega do zvezd = strmi kvišku, dviga se kvišku, vertice sidera tangere O. ali sublimi ferire sidera vertice H. z vrhom (s temenom) se dotikati zvezd = vzvišen biti nad drugimi smrtniki, dvigati se nad druge smrtnike, Daphnis ego in silvis, hinc usque ad sidera notus V., sub pedibus videt nubes et sidera V. pod nogami gleda (vidi) oblake in zvezde = je zares bog, nunc mihi summa licet contingere sidera plantis Pr. hoditi po zvezdah, Pyramidum sumptus ad sidera ducti Pr. zelo visoko, fortuna (sc. cesarjeva) tam vicina sideribus Amm. β) noč: exactis sideribus Pr. po preteku noči, ko mine (je minila) noč, sidera producere ludo Stat., sideribus dubiis Iuv. preden se začne svitati, pred svitom.

3. metaf.
a) zvezda (o lepih očeh): oculi, sidera nostra Pr., geminum, sua lumina, sidus O.
b) α) abstr. lepota postave, postavnost: puerum egregiae praeclarum sidere formae Stat.; prim. sidere pulchrior ille H. lepši od zvezde, Iason, sideris ora ferens Val. Fl. β) konkr. dika, kras: terrestria sidera, fores O., o sidus Fabiae, Maxime, gentis O., hoc Macedoniae columen ac sidus Cu., princeps, qui noctis novum sidus illuxit Cu.; od tod kot laskava beseda: tu proba perambulabis astra sidus aureum H., inter altaria et victimas ardentisque taedas densissimo et laetissimo obviorum agmine incessit, super fausta nomina sidus (zvezdica, očesce) et pullum et pupum et alumnum appellantium Suet.

stagione f

1. letni čas:
stagione avanzata, inoltrata pozni letni čas
mezza stagione pomlad, jesen
abito da mezza stagione pomladanska, jesenska obleka

2. ekst. meteor. letni čas, vreme:
stagione calda, fredda, piovosa toplo, hladno, deževno vreme; pren.
la bella stagione pomlad
la buona stagione poletje
la brutta stagione jesen
la cattiva stagione zima

3. čas:
la stagione delle ciliege, dell'uva čas češenj, grozdja
la stagione della semina, del raccolto, della vendemmia čas setve, pobiranja letine, trgatve

4. sezona:
alta, bassa stagione visoka, nizka sezona
stagione morta mrtva sezona
la stagione teatrale gledališka sezona
i saldi fine stagione sezonska razprodaja

5. šport sezona:
stagione calcistica nogometna sezona

6. pesn. čas; obdobje; leta

stópati -am (engl. stop)
1. stopericom, štopericom mjeriti (mer-) vrijeme, vreme
2. stopirati, zaustaviti, zaustavljati: stopati promet, avtomobile

sub-stīllus 3 (sub in stīllāre) po malem kapljajoč: lotium Ca. boleče izločanje seča, zaprtje vode, oteženo uriniranje; subst. substīllum -ī, n vreme, ko kaplja dež = deževno vreme: dehinc substillum et denuo sudum Tert., substillum … tempus ante pluviam iam paene uvidum, et post pluviam non persiccum quod iam stillaret, aut nondum desisset Fest.

temperatura ženski spol toplina, temperatura, toplota; vreme

temperatura máxima, mínima maksimalna, minimalna temperatura

temperie ženski spol vreme, stanje ozračja