Franja

effētus 3 (ex in fētus)

1. oslabel zaradi večkratnega rojevanja ali nesenja: uxor effeta Ap., gallinarum aliae cotidie pariunt, aliae bis die, aliquae in tantum, ut effetae moriantur Plin., sicut effeta parente S.

2. pren.: sploh oslabel, onemogel, utrujen; kot prvotni pt. pf. z abl.: corpus Ci., saeclis effeta senectus V., effetus laniger annis O., vires effetae V., agri V. izpita, izmolzena polja; pesn. z gen.: verique effeta senectus V. nedovzetna za resnico, rusticus laboris sui effetus Ambr.

éteint, e [etɛ̃, t] adjectif ugašén, ugasel; brez leska (oči); obledèl (barva); izumrl (družina); figuré apatičen, medel, utrujen

chaux féminin éteinte gašeno apno
volcan masculin éteint ugasel vulkan

fatigué, e [fatige] adjectif utrujen; slab, trpeč; obrabljen, ponošen

couleur féminin fatiguée obledela barva
champ masculin fatigué izčrpana njiva
vêtements masculin pluriel fatigués ponošena obleka

fessus 3 (nam. *fassus [za fateor!], adj. pt. pf. glag. fatīscere, iz zloženk [npr. dē-fessus]) truden, utrujen, upehan, zdelan, o(b)nemogel, oslabljen, slab(oten):
a) o osebah: Varr., Val. Fl., Iust. idr. f. Iugurtha S., viator H., miles T., fessus valle resedit V., fessus in herbosa posuit sua corpora terra O.; z abl.: f. plorando Ci., fluctibus Ci. ali aequore V. od pomorske vožnje, proelio fessi, milites fessi itineris magnitudine S., f. aetate, aestu, caede, quaerendo V., numina fessa odiis V. sovraštva sita, vulnere, morbis L., Romani fessi itinere et proelio L., f. labore, venatu, malis, senilibus annis O., vivendo Val. Max. ali vitā Plin. življenja sit (naveličan), fessi bello T.; s praep: f. de via Ci., de aestu maris Gell. ab undis V.; po gr. vzoru z gen.: fessi rerum (od težav) V., f. belli viaeque Stat., fessi salutis (od iskanja rešitve) Sil.
b) o živalih: fessi vomere tauri H., f. equus L., elephanti fessi aegritudine Plin.
c) o telesu in njegovih delih, udih: corpora V., O., artūs V., membra, caput O., longā fessum militiā latus H. pectora curis fessa O., f. anima O.
č) metaf. o drugih stvareh in abstr. stvareh: naves V. ali carinae, puppes O. stare, neuporabne, axes O., ali cardines Plin. obrabljene, -i, vela Pr., remi Val. Fl., senectus Lucan., aetas T. ostarelost, cum iam fessa dies Stat. ko se dan že nagiblje k večeru, fessae vires Val. Fl. ali fessae labore vires Amm.; res fessae V., T., Plin. iun. beda, stiska, težave.

fiacco¹ agg. (m pl. -chi) zbit, slaboten, utrujen, mlahav, brezvoljen (tudi pren.):
mercato fiacco leno tržišče

fourbu, e [furbü] adjectif utrujen, izčrpan, zbit

ìzmoren -a -o utrujen: izmoren od dugog hodanja; -ōst ž utrujenost

jaded [džéidid] pridevnik
izčrpan, utrujen, izmozgan; nasičen, kar postane plehko, preživel

langueō -ēre -guī (—) (prim. gr. λαγαρός mlahav, tanek, λαγόνες lakotnice, λήγω neha(va)m, lat. languidus, laxus, laxō, languēscō)

1.
a) (telesno) mlahav, utrujen, truden, ugnan, utrujen, upehan biti: cum e (od) via languerem Ci., per assiduos languent mihi brachia motūs O.; pesn. (o neosebnih subj.): languet flos Pr. vene, languet mare, aequor Mart. je mirno, tiho, prim.: caelo languente fretoque Lucan., languet lunae iubar Stat. medli. Od tod adj. pt. pr. languēns -entis mlahav, oslabljen, slab(oten), šibek, medel, truden, utrujen, opešan, o(b)nemogel, omagan, veneč, ohromljen, (o rastl.) veneč, vel: stomachus Caelius in Ci. ep., vox nec languens nec canora Ci., languenti manu O., l. ictus Lucan., l. oculi Sen. rh., languentia leto membra Sil., languentes fluctus Sil. mirno valovje (morje), l. hyacinthus V., ramus Suet., l. aristae Val. Fl. veneče; subst. n. pl.: stagni languentia quaerit Sil. brodišča.
b) abs. in s pristavljenim (abl. causae) morbo = zaradi kake bolezni medleti, hirati, slabeti, bolan, onemogel (šibek, slaboten, utrujen, oslabljen, medel, opešan) biti: languent … mea membra Tib., languebam Mart., sub natalem suum plerumque languebat (sc. Augustus) Suet., si te languere audierimus Augustus ap. Suet., visere languentem (sc. fratrem) Petr., tristi languebunt corpora morbo V.

2. metaf. (duševno, politično idr.) slaboten, nedelaven, mlačen biti, mlahav posta(ja)ti, (po)leniti se, popustiti (popuščati), pojemati, pešati, slabeti, medleti: l. otio Ci., in otio hebescere et languere Ci., languet iuventus nec in laudis cupiditate versatur Ci., languet Messala Ci. ep. je mlačen pri svojem potegovanju za (častno) službo = se ne poteguje vneto za (častno) službo; o neosebnih subj.: nec eam solitudinem languere patior Ci. da bi bila dolgočasna, si nulla subest aemula, languet amor O. se ohladi, quasso languent in corpore vires O. pojemajo, pešajo, languent ignes Val. Fl., quoniam mihi gratia languet Sil., ferri languebat amor Sil. Od tod adj. pt. pr. languēns -entis
a) mlahav, mlačen, nedelaven, zaspan, slab(oten), onemogel: l. senatus Ci. ep., languens labensque populus Ci., vis sonorum … incitat languentes Ci., l. aevum Ph.
b) otožen, potrt: cor Cat.

languidus 3, adv. - ē (languēre)

1.
a) (telesno) utrujen, truden, upehan, mlahav, slab(oten), medel, mlačen, len, počasen, zaspan: tarda aliqua et languida pecus Ci., languidioribus nostris C. ko so bili naši že precej utrujeni, ko so naši čedalje bolj pešali, l. conviva H. že skoraj sit gost, gost, ki noče več jesti, boves collo languido vomerem trahunt H., l. membra O., vir bonus gracilis (nom.) languidiorisque corporis Sen. ph.; z abl. causae: Apronius … vino vigiliisque languidus Ci., dea venatur languida O., somno (po drugih: a somno) languida O. zaspana, dremotna, ferae dulci sopore languidae H.; metaf. o neosebnih subj.: aqua L. počasi tekoča, flumine languido Cocytus errans H. mirno (leno) tekoči, languidiora vina H. gladkejša, bolj uležana, bolj dozorela, languidus notus O. mlačen, languida aura Noti O. lahna, mirna, gressus Ph., oculi Q., color, ignis Plin., arbores Plin. medla, folia languidiora Plin. voljnejše, languidus venarum ictus Plin., modo vegetior, modo languidior venarum pulsus Val. Max., murorum pars languidior Amm., palmae languide dulces Plin., cacumine languide mutante Plin., qui (sc. carbunculus) languidius lucet Plin., feminae (sc. carbunculi) languidius refulgentes Plin.; pesn. enalaga: oculos ubi languida pressit nocte quies V. ko nam spanec zatisne trudne oči, l. otia Tib. len (lenobno preživet) prosti čas; act. = popuščajoč, pojenjajoč: l. voluptates Ci.
b) hirav, nebogljen, bolan: lumina Laurea Tullius ap. Plin., languidior noster si quando est Paulus Mart., languida arbor est piri Pall.

2. metaf. (duševno, pri delu) mlahav, medel, šibek, slab(oten), mlačen, ohlapen, neodločen, nedelaven, (v)nemaren, ležeren: quis hoc philosophus tam mollis, tam languidus, tam enervatus probare posset? Ci., senectus non modo languida et iners non est, verum etiam operosa et semper agens aliquid et moliens Ci., languidiore studio in causa fuistis Ci. premlačno (precej mlačno) ste si prizadevali za zadevo, nos etiam languidiores postea facti sumus Ci., neque tam remisso ac languido animo quisquam omnium fuit, qui … C., cum et per coitiones potentiorum iniuria fieret et vis potestatis omnis aliquanto posteriore anni parte languidior ferme esset L., languida auctoritas patrum facta est Plin., oratio multo languidior Q. medlejši, dolgočasnejši, languide agere Petr., cunctanter et languide procedere Col., suos languidius in opere versari iussit C., negant ab ullo philosopho quicquam dictum esse languidius Ci. trdijo, da noben filozof ni izrekel česa medlejšega; subst. languidum -ī, n mlahavost: nihil languidi neque remissi patiebatur S.

languorus [lǽŋgərəs] pridevnik (languorusly prislov)
slab, medel, mlahav, len, utrujen; koprneč, sanjarski

las, se [lɑ, lɑs] adjectif utrujen, truden, izčrpan; naveličan, sit (de quelque chose česa)

j'en suis las sit sem tega
las de la vie, de vivre naveličan življenja
de guerre lasse na koncu svojih moči, po dolgem upiranju, naveličan boja, prepiranja

laso brez moči, utrujen, medel, mlahav

lasso¹ agg.

1. knjižno truden, utrujen

2. pesn. beden, nesrečen

lassulus 3 (demin. lassus) nekoliko (po drugih: zelo ali na smrt) utrujen: Gallae Cat.

lassus 3 (iz *lad-tos, indoev. kor. *lē[i]d-, *ləd- pustiti (puščati); prim. gr. ληδεῖν len, truden biti, got. lats len(oben))

1. utrujen, truden, upehan, izmučen, medel, mlahav, nemočen, brez moči, slab(oten), šibek: animus Ter., viator Cat., miles Iust., bos Eccl., os, passus O., verba lassas onerantia aures H. medla, lena ušesa, acria circum rapula … qualia lassum pervellunt stomachum H. medel, slab želodec; z abl.: opere foris faciendo lassus Pl., itinere atque opere castrorum et proelio fessi lassique erant S., lacrimis lassi luctuque Lucr., l. gaudio Plin.; s praep.: l. de via Pl., Ambr., ab equo indomito H. izmučen, ab hoste O.; z gen.: me Amor lassum animi ludificat Pl. duševno onemoglega (izčrpanega), sit modus lasso maris et viarum militiaeque H. (po drugih so gen. odvisni od subst. modus, torej = utrujenemu bodi konec potovanja po morju in po kopnem pa vojaščine); z acc.: lassus pondus Sen. tr.; z inf.: nec fueris nomen lassa vocare meum Pr., nec … lassa foret crines solvere suos Pr., an nondumst talos mittere lassa manus? Pr. Preg.: a lasso rixa quaeritur Sen. ph. (ker je utrujenec zelo razdražljiv).

2. metaf. o neosebnih subj.: lasso papavera collo V. s povešeno glavico, fructibus assiduis lassa senescit humus O. onemogla, l. res (pl.) O. slabotne, l. cervix Sen. ph., l. undae Lucan. zopet pomirjeni, lassa et effeta natura Plin. iun., l. mons Stat. položen, si … senectus … tremit inceptis lasso maioribus aevo Sil.

malàksao -ala -o oslabel, onemogel, opešan, utrujen

mȕčan -čna -o
1. mučen: mučan put; -a tišina
2. težaven: mučan posao
3. utrujen, truden: djeda Nikola, star i mučan, još je ljudima od koristi
4. težek, neznosen: na izdavanju zakona knez Miloš je bio vrlo mučan
5. zaskrbljen: -e oči
6. s trudom prislužen: mučan hljeb

müde truden, utrujen; keine müde Mark niti prebite pare; müde machen utruditi, utrujati; einer Sache müde naveličan (česa); müde sein (zu) naveličati se; sich müde arbeiten utruditi se (pri delu)

obosít -ă (-ţi, -te) adj. utrujen, upehan