Franja

nȉštiti -īm
I.
1. uničevati, ubijati: ništiti neprijatelje, civilno stanovništvo; društvo nema prava ništiti život; revolucija je ništila privilegije feudalaca
2. razveljavljati: ništiti presudu
3. ničiti: ništiti taksene marke
II. ništiti se
1. uničevati se
2. uničiti se, izgubljati se

pobíjati -ám
I.
1. ubijati: pobijati ljudi, divjad
2. obarati: pobijati ljudi na tla
3. suzbijati: napačne nazore
4. razbijati, lupati: pobijati kozarce
II. pobijati se ekspr. mučiti se, dirinčiti, dirindžiti, teško raditi: noč in dan se pobijati za družino; pobijati se po rudnikih

smȉcati smȉčēm
I.
1. snemati, smukati: smicati pecivo s ražnja
2. posnemati: smicati pjenu, vrhnje, skorup
3. ubijati, usmrčati, spravljati s sveta: nemojte se bojati onih koji smiču tijelo
II. smicati se
1. snemati se
2. ekspr. stiskati se: za stolom smiču se raniji gosti da načine mjesta poznijima
3. drseti

totschlagen^* ubiti, ubijati; figurativ die Zeit totschlagen zabiti/zabijati čas; du kannst mich totschlagen pa če me ubiješ ...; dafür lasse ich mich totschlagen glavo dam za to

túći túčēm, oni túkū, túci, túcijāh -āše in túčāh -āše, túkoh tûče túkosmo, tûkao túkla, túčen -a
I.
1. tolči: tući so, kavu, kafu u havanu, koga pesnicom po ledima; grad je pola sata tukao polja i vinograde; kiša je tukla po prozorima; more tuče talasima o obalu
2. biti: sat tuče podne; konj tuče zadnjim nogama
3. tolči, premagati: tući neprijatelja
4. premagovati, biti močnejši: kraljica tuče u svim pravcima (šah)
5. tolči, udarjati: tući na vrata, na prozor
6. klati, ubijati: tući svinje, ribu
7. tolči, streljati: naš mitraljezac tukao je pravo u neprijateljski rov
8. tolči, treti: tući orahe
9. skopiti, kastrirati: tući ždrijepca, bika
10. žuljiti, tiščati: tvrde cipele tukle su mi noge ne manje od kamenja
11. udarjati: cigani tuku u cimbale; njena ruka tuče po klaviru
12. biti plat zvona: zvono na požar tuče
13. tolci, utripati, biti: sam čuje kako mu tuče srce
14. tolči: tući lan, kudjelju
15. tući žicu po ovinkih skušati kaj dobiti, izmoledovati; tući koga kao vola u kupusu neusmiljeno pretepati koga; tući rekord; tuče mi srce za kim srce mi bije za kom, hrepenim po kom
II. tući se
1. tolči se: oni se tuku pesnicama
2. biti se: tući s neprijateljem u dvoboju
3. bojevati se, biti se: tući se na život i smrt; tući se iz pušaka streljati se; tući se uskršnjim jajima trkati se s pirhi; tući se po svijetu, po svetu potikati se po svetu

uccidere^*

A) v. tr. (pres. uccido)

1. ubiti, ubijati (tudi ekst.); zaklati

2. ekst. pomoriti, zamoriti; uničiti, uničevati

3. pren. pokončati

B) ➞ uccidersi v. rifl. (pres. mi uccido) ubiti, ubijati se; narediti samomor

ucíde ucíd vt. ubijati (se), ubiti (se), umoriti, usmrtiti

umućívati umùćujēm stepati, mešati, ubijati: umućivati jaja u supu

забива́ти -ва́ю недок., zabíjati -am nedov., ubíjati -am nedov.

убива́ти (вбива́ти) -ва́ю недок., ubíjati -am nedov., moríti -ím nedov.

уража́ти (вража́ти) -жа́ю недок., ranjeváti -újem nedov., ubíjati -am nedov., prizadévati |povzróčati škódo| -am - nedov.

affacchinare

A) v. tr. (pres. affacchino) redko nalagati težaško delo

B) ➞ affacchinarsi v. rifl. (pres. mi affacchino) delati kot težak, garati, ubijati se z delom

ammazzare

A) v. tr. (pres. ammazzo)

1. ubiti, pobiti, pomoriti, usmrtiti:
la pestilenza ammazzò molti abitanti kuga je pomorila veliko prebivalcev
ammazzare il tempo, la noia pren. preganjati dolgčas

2. zdelati, izčrpati:
questo lavoro ci ammazza to delo nas izčrpava

B) ➞ ammazzarsi v. rifl. (pres. mi ammazzo)

1. ubiti se

2. ubijati se, izčrpavati se

baškáriti se bàškārīm se
1. poležavati: njegov rad je u tome da se po čitav dan na minderluku baškari
2. ubijati čas: ti misliš da se ja već baškarim po Splitu
3. ekspr. košatiti se, delati se važnega: ljudi ga gledaju, a on se samo baškari

batailler [bataje] verbe intransitif tepsti se; familier truditi se, ubijati se, mučiti se, garati (pour za)

il bataille avec ardeur pour ses idées vneto se bori za svoje ideje

conterō -ere -trīvī -trītum

1. (s)treti, (z)mleti, (z)drobiti: Varr., Cels., c. infamia pabula (zeli) O., radicem aridam in pulverem Plin.; occ. (o)drgniti, obrabiti (obrabljati), (o)guliti: latera conteram tua Pl., c. παιδείαν Κύρου legendo Ci. ep.; v pass.: conteritur ferrum, silices tenuantur ab usu O. železo se izliže, cui saepe inmundo Sacra conteritur Via socco Pr. ki često stopa po Sveti cesti; pren.: memoriam … pluribus et diversis officiis c. Q.

2. pren.
a) obrabiti (obrabljati), zdel(ov)ati, (o)slabiti, spodjesti (spodjedati): boves et vires agricolarum Lucr., corpora ipsa ac manus silvis ac paludibus emuniendis T., praeter hoc (praemium), quod iam contritum et contemptum putatur Ci. za obrabljeno in ničvredno, reliqua conterere et contemnere Ci. tako rekoč v prah teptati in zaničevati = zaničljivo v prah teptati, proverbium vetustate contritum Ci. premlet, quae sunt horum temporum, ea iam contrivimus Ci. smo že premlatili, eius omnes gravissimas iniurias voluntariā quādam oblivione c. Ci. ep. z nekako prostovoljno pozabo zatreti = prostovoljno iz spomina izbrisati; preg.: Herculi (= Herculis) c. quaestum Pl. Herkulov dobiček spodjesti = največje bogastvo na nič spraviti. Pogosto refl. se conterere ali med. conteri treti se, mučiti se, ubijati se s čim: c. se in musicis, geometria, astris Ci., contritus ad regiam Ci. kdor je imel pri baziliki mnogo opravka s pravdami, conteri in causis et in negotiis et in foro Ci., conteri in foro amicorum litibus Plin. iun.
b) zaničljivo ravnati s kom, v sramoto spraviti, (o)sramotiti koga: c. aliquem sua oratione, aliquem indigno quaestu Pl., aliquem contemptim Pl., Naev. ap. Non.
c) (čas) prebiti, preživeti (preživljati), (v slabem pomenu) zapraviti (zapravljati), zabi(ja)ti, (po)tratiti: frustra tempus contero Ci., c. cum aliquo diem Ci.; z in in abl.: vitam atque aetatem in quaerendo Ter., aetatem in litibus Ci., in quibus (studiis) … omne otiosum tempus contrivimus Ci., c. diem in arte Pr., aetatem in syllabis Sen. ph., in multis bellis … aetatem sine fructu Amm.; s samim abl. (s čim, v čem): Macr., diei brevitas conviviis, noctis longitudo stupris et flagitiis conterebatur (ali tudi continebatur) Ci., socordiā atque desidiā bonum otium c. S., qui somno partem maiorem conteris aevi Lucr., tempora, quae spectaculis, campo, tesseris, … somno et conviviorum morā conteruntur Q., tempus audiendis fabulis c. Plin. iun.
č) operam conterere prizadevati si (mnogo truda): Pl., Ter.

Opomba: Nenavaden pf. conteruī: Ap., It.

dēserviō -īre

1. skrbno služiti, streči, zelo vdan biti, za koga, za kaj skrbeti, prizadevati si, zavzemati se, kaj skrbno gojiti, s čim posebno rad ukvarjati se: O., Q., cuivis, bonis viris, divinis rebus Ci., studiis, expetitis honoribus Plin. iun., sacris suis Ap., legibus officiisque Lact.; (o neživih subj.): si operae, si vigiliae (meae) deserviunt amicis Ci. so posvečene, nec unius oculis flumina, fontes, maria deserviunt Plin. iun. ne služijo enemu samemu kot paša za oči, in palpebris … est quoddam deserviens his (oculis) ministerium Q. je nekaj, kar (očem) dobro služi; v slabem pomenu = čemu streči, ugoditi (ugajati): corpori Ci., voracitati suae Ap.; abs.: haereant, iaceant, serviant Ci. naj … strežejo (ženskim) željam; occ. garati, „ubijati se“: dum irrigans ceteroque incurvus labore deservit Ap.

2. za kaj, čemu služiti, uporabljati se za kaj, čemu namenjen biti; z dat.: iumenta portandae aquae deservientia Sen. ph., deservire oneri Cod. Th., principalibus usibus Ulp. (Dig.); z ad: d. ad alios usus, pecunias ad utilitatem officii deservire pati Ulp. (Dig.).

il-labōrō -āre (in¹ + labōrō) truditi se —, ubijati se s čim (pravzaprav v —, pri čem): domibus T. z zgradbo hiš.

kȉdati -ām
I.
1. trgati: kidati lance, odijelo, meso zubima; srce mi kida žalost
2. trgati, brati: kidati cvijeće, kukuruze
3. podirati: kidajte most
4. ekspr. razhajati se: ja s vama kidam zauvijek
5. prenehati, pretrgati: kidati s ljubavlju
6. teči, bežati: a ja ti kažem da kidaš odavde
7. hiteti: odmorni i ispavani kidamo brzo
8. vzeti: kidati iz džepa sat
9. sprožiti: kidati obaraču na pušci
10. mučiti: njega kida reuma
11. kidati: kidati dubre
II. kidati se
1. trgati se; konac se kida
2. težko delati, ubijati se: kidati se od napornog rada
3. trgati se, pokati: srce mi se kida; kidati se od smijeha, do smeha, od plača

logorare

A) v. tr. (pres. logoro)

1. obrabiti, ponositi; oguliti; porabiti; pren. izčrpati, izčrpavati:
logorare il vestito oguliti obleko
logorare le proprie forze izčrpavati lastne sile

2. kvariti:
logorare la vista kvariti si vid; pren. zapraviti, zapravljati:
logorare le sostanze zapraviti imetje

B) ➞ logorarsi v. rifl. (pres. mi logoro) izčrpavati se, ubijati se