Franja

húkati hȗčem
1. hukati: hukati u ruke, u prste, u zrcalo
2. vzdihovati, stokati
3. skovikati: sova huče u šumi
4. bučati, šumeti: vjetar, talas huče
5. klicati k molitvi: sinoć, baš kad je hodža hukao jaciju

hùktati hȕkćēm
1. vzdihovati, stokati: huktati od muke
2. hukati: huktati u ruku
3. skovikati: ćuk pjeva, sablasno hukće
4. bučati, šumeti: vani je huktao vjetar; voda hukće svu noć
5. puhati, sopihati: lokomotiva hukće uz brdo

ingemīscō (ingemēscō) -ere -gemuī (incoh. k ingemere)

1. intr. (za)ječati, vzdihniti (vzdihovati), (za)stokati; abs.: hoc nemo adspicit, quin ingemiscat Ci., puer ingemiscet ac pestem suam se dicet videre Ci., civitas ingemuit Ci., nemo ingemuit, nemo inclamavit Ci., Aeacus ingemuit O., ingemuit et ... V., O., pueri Spartiatae non ingemiscunt verberum dolore laniati Ci., hic cum exclamasset Laelius ingemuissentque vehementius ceteri, leniter arridens Scipio ... inquit Ci., ingemuistis modo voce huius audita L., accepto poculo media potione repente velut telo confixus ingemuit Iust.; pesn.: ingemuit solum, limen O., tantum ingemiscit ignis Sen. tr. prasketa; z abl.: morte eius i. Cu. ob smrti, nad smrtjo (toda reperta luce i. V. je abs. abl.); s praep. in: puto te in hoc (pri tem) ingemuisse Ci., in quo tu quoque ingemiscis Ci., unā illā in re servitutis oblita civitas ingemuit Ci.; z dat.: diceris exiliis ingemuisse meis O. (ob mojem pregnanstvu, nad mojim pregnanstvom), ingemuerunt condicioni suae L., morti eius Cu., quem vídit nemo ulli íngemescentém malo (pesn. pri) Ci., fletu nostro V., eius minis L., exitiis alicuius O., malis aeternis (naspr. bonis perpetuis frui) Val. Max., ingemiscamus illis, quae patiebamur Plin. iun.; s praep. ad: ad omnem eius mentionem ingemiscens Suet.; z relativnim stavkom: quando aliquid dignum nostro nomine emisimus, ingemiscamus O., quotiescumque me viderit, ingemiscet Ci., quantum ingemiscant patres nostri, si videant ... L., ingemuit nostra cohors, cum ... Ci.

2. trans. stokati, vzdihovati, žalovati zaradi česa ali nad čim, glasno pomilovati, obžalovati kaj; z acc.: leones tuum ingemuerunt interitum V., quid ingemiscis hostem Dolabellam? Ci., minus iacentem i. Stat., suos casus graviter Ap., longaevitatem peregrinationis Ambr., arrogantiam, suam vicem Amm., ingemiscenda clades Amm. obžalovanja vreden; z ACI: ingemiscendum est videri cariorem populo filium scurrae quam C. Caesarem Ci., iudicatum hoc tempore hostem Dolabellam ingemiscendum est Ci., ingemuit citro non satis esse suo Mart., tunc crassas transisse dies ingemuere Pers.

in-gemō -ere

1. intr. stokati, vzdihovati pri (ob) čem ali nad čim: incipiat mihi taurus aratro ingemere V. ječati, ingemens laboribus (dat.) H., ingemere agris T. stokaje se truditi na polju, consuetis fatis Val. Fl., bidenti Lucr., omne dei rapidis nemus ingemuit alis (abl.) Val. Fl.

2. trans. obžalovati, pomilovati kaj: caesos patres Sen. tr.

jammern stokati, tarnati (um zaradi); jemanden: smiliti se (er jammert mich smili se mi)

jaókati jàōčēm stokati, tarnati, javkati

jaùkati jàūčēm, jaúkati jàūčēm
1. stokati, tarnati, javkati
2. zavijati: vjetar svu noć jauče

jókati jôčēm dial. stokati, tarnati, javkati .

moan² [moun]

1. neprehodni glagol
ječati, stokati, tarnati; šumeti (voda)

2. prehodni glagol
objokovati

mugolare

A) v. intr. (pres. mugolo)

1. zavijati, cviliti

2. ekst. stokati

B) v. tr. mrmrati

piagnucolare v. intr. (pres. piagnucolo) cmeriti se, javkati, stokati

piangere^*

A) v. intr. (pres. piango)

1. jokati, solziti se:
piangere a dirotto jokati neutolažljivo
il piatto piange! igre plačati vložek!

2. stokati

B) v. tr.

1. objokovati; za kom, za čim jokati:
tutti lo piangono vsi jokajo za njim
piangere lacrime di pentimento bridko se kesati

2. tožiti, pritoževati se (nad):
piangere miseria tožiti nad revščino, delati se revnega

plânge plâng

I. vi. jokati, ihteti, objokovati, stokati

II. vr.

1. tarnati

2. pritoževati se, pritožiti se

plōrō -āre -āvī -ātum (prim. pluō, pluit)

I. intr.

1. kričati, kriče klicati: in Servi Tulli haec est: „si parentem puer verberit, ast olle plorassit (= ploraverit) paren[s], puer divis parentum sacer esto P. F., plorare nunc flere, sed apud antiquos inclamare significat Fest.

2. jokaje ali tarnaje kričati, glasno jokati, jadikovati, plakati, tarnati, tožiti, javkati, stokati, tuliti (naspr. ridere): faciam plorantem illum Pl., plorando fessus sum Ci., nil sibi legatum praeter plorare H., discunt lacrimare decenter quoque volunt plorant tempore quoque modo O., lacrimandum est, non plorandum Sen. ph., plorare est cum voce flere Serv., olim in ridendo, nunc in plorando libertas Ci., plorando fessus sum Ci. sit sem (dovolj imam) javkanja, javkanja (tarnanja, stokanja) sem se naveličal, te iubeo plorare H. (zakletev = gr. οἰμώζειν λέγω σοι) da bi te plentalo! bes te nesi (lopi, plentaj)! vrag te vzemi (pocitraj)!, plorare alicui Tib. svoje solze komu liti = prelivati solze pred kom, jokati na prsih koga, zjokati se pred kom (vpričo koga). —

II. trans. objokovati kaj, žalovati, jokati, tarnati, javkati, stokati zaradi koga (česa), nad kom (čim), za kom (čim): raptum iuvenem, turpe commissum H., ploratus rogus O., aliena Q.; z ACI ali inf.: Pr., aquam hercle plorat, quom lavat, profundere Pl., ploravere (kričali so) suis favorem non respondere meritis H., me tamen obicere incolis plorares Aquilonibus H.

sigh [sái]

1. samostalnik
vzdih, vzdihljaj (of relief olajšanja)

to fetch (to heave) a deap sigh globoko vzdihniti

2. neprehodni glagol & prehodni glagol
vzdihniti, vzdihovati, (o vetru) stokati, ječati

to sigh for past times vzdihovati, koprneti po minulih časih
to sigh out vzdihniti, z vzdihom reči
to sigh out one's soul (existence) izdihniti dušo, umreti
to sigh away one's Sundays preživljati vzdihovaje svoje nedelje
to sigh over objokovati, žalovati za

sob² [sɔb] neprehodni glagol
ihteti, krčevito jokati, hlipati, ihte govoriti; loviti zrak z odprtimi usti; ječati, stokati
prehodni glagol
ihte izgovoriti (večinoma out)

to sob one's heart out krčevito jokati, ihteti
to sob o.s. to sleep od jokanja zaspati

stènjati stènjēm stokati: stenjati pod teretom; zapad strepi, a istok stenje vzhod pa ječi

stöhnen stokati, zastokati; ječati, zaječati; stöhnen unter/über pritoževati se nad

văitá váit

I. vt. objokovati, obžalovati

II. vr. tožiti, ječati, stokati

yammer [jǽmə] škotsko, narečno neprehodni glagol
tarnati, stokati, ječati; tuliti, vpiti
prehodni glagol
jokaje reči ali povedati; (po)želeti, hoteti