Franja

insaccare

A) v. tr. (pres. insacco)

1. dati v vrečo:
insaccare il pallone šport poslati žogo v mrežo

2. kulin. nadevati meso, delati klobase

3. pren. stlačiti

4. pren. (infagottare) stlačiti, strpati; ohomotati:
l'avevano insaccato in un cappotto che gli arrivava ai calcagni ohomotali so ga v plašč, ki mu je segal do peta

B) ➞ insaccarsi v. rifl. (pres. mi insacco) zariniti se, stiskati se

izgnjáviti ìzgnjāvīm
I.
1. zgnesti: zatim se tijesto u crepulji još izgnjavi i raspljošti dok ne bude lijepo ugladeno
2. zmečkati: pušač je samo malo izgnjavio duhan palcem
3. stlačiti: miris izgnjavljene trave
4. zmučiti, zgnjaviti: izgnjaviti koga dosadnim pričanjem
II. izgnjaviti se zmučiti se, zgnjaviti se: žena se prilično izgnjavila kod dosadnog ispitivanja prigodom sastavljanja zapisnika

jam⁴ [džæm]

1. prehodni glagol
vtisniti (into)
stiskati, gnesti, stlačiti (between med)
mečkati, zamašiti; blokirati (stroj, pot), motiti (radio)
sleng improvizirati, poživiti jazz igro z improviziranjem

2. neprehodni glagol
gnesti se, ukleščiti se, zamašiti se

masser [mase] verbe transitif, médecine masirati; zgnesti, stlačiti, skupaj stisniti; skupaj zbrati, (na)kopičiti, nagrmaditi; verbe intransitif, populaire garati

se masser zbirati se skupaj; militaire formirati se, postaviti se v strnjen red

pack² [pæk]

1. prehodni glagol
pakirati, zaviti, zavijati, omotati, zložiti, zlagati; natlačiti, nagnesti, stlačiti, stisniti, stiskati, zmašiti; konservirati; zbrati (porotnike, karte) v svojo korist
tehnično zatesniti zabrtviti; natovoriti (konja), nakladati
ameriško, pogovorno imeti pri sebi, vsebovati
medicina pripraviti zdravilni ovitek

2. neprehodni glagol
natlačiti se, nagnesti se, stisniti se, stiskati se; pripraviti se za pot; zbirati se v trope

packed like sardines stisnjeni kakor sardine v škatli
a packed house popolnoma zasedena hiša
packed with poln česa (npr. avto)
I am packed gotov sem s pakiranjem
ameriško, šport to pack a hard punch močno udariti (boks)
ameriško the book packs a wealth of information knjiga je zelo poučna
to pack s.o. back poslati koga nazaj
to send s.o. packing nagnati, spoditi koga
to pack one's traps odpraviti se na pot
navtika to pack (ali put) on all sails razpeti vsa jadra

potr̀pati -ām
I.
1. stlačiti: ženu i djecu potrpa u kola
2. zatlačiti: potrpaj tu jamu da se ne bi tko u nju uvalio
II. potrpati se stlačiti se: svi smo se potrpali u jedna kola

pressen stiskati, stisniti, tlačiti, stlačiti; pressen gegen pritisniti ob; pressen in potisniti v, potiskati v; pressen aus iztiskati iz, iztisniti iz, ožeti, ožemati; (formen) oblikovati; sich an jemanden pressen stiskati/stisniti se h (komu); figurativ jemanden pressen zu siliti (koga) k/v

skljȕkati -ām stlačiti, strpati: on je uprti, donese kući i skljuka na peć; ovu loptu ako ti u usta skljukam, nećeš ni slovca više progovoriti

skr̀hati -ām
I.
1. zlomiti: to mu je skrhalo vrat; skrhati nogu, nož, kola; skrhati komu krila
2. stlačiti, zbasati: skrhati sve u lonac, sve u tamnicu
II. skrhati se
1. zlomiti se, razbiti se: na tom propustu skrhala se jedna lokomotiva
2. pasti, telebniti: skrhati se s konja, niz stepenice
3. stlačiti se, zbasati se: skrhali se svi u jednu sobu
4. zbrati se: Turci se poslije boja svi skrhaju u Karanovac
5. na njemu se skrhala kola on je plačal za grehe vseh

skr̀kljati -ām, skŕkati skr̂kām (se) ekspr. stlačiti (se), zgnesti (se): skrkljati se u tijesnu prostoriju

squeeze² [skwi:z] prehodni glagol
stisniti, stiskati
pogovorno stisniti k sebi; stlačiti, (z)mečkati, ožemati, ožeti, iztisniti (out of, from iz)
izcediti (sok), izžeti; vtisniti, vriniti, natlačiti (into v)
napolniti; izriniti (out of iz)
napraviti odtis (kovanca itd.) (v vosek itd.)
figurativno mučiti, tlačiti; izsiljevati (kaj od koga), iztisniti, izvleči (denar itd.) (out of, from iz)
neprehodni glagol
stiskati, mečkati, tlačiti (into v, through skozi)
gnesti se, prerivati se, vriniti se, riniti se (into v)
pustiti se izsiljevati

squeezeed lemon (orange) izžeta limona (oranža), figurativno oseba, od katere ne moremo ničesar več pričakovati
to squeeze juice from an orange iztisniti sok iz oranže
to squeeze the juice of s.o. figurativno izkoriščati, opehariti koga
to squeeze s.o.'s hand stisniti komu roko v znak naklonjenosti, sožalja itd.
to squeeze one's way riniti se, prerivati se, gnesti se (through skozi)
we were terribly squeezed in the bus bili smo strašno natlačeni v avtobusu
to squeeze o.s. into the bus zriniti, stlačiti se v avtobus
to squeeze a tear figurativno iztisniti solzo, potočiti par krokodilovih solz

str̀pati -ām (se)
1. strpati, stlačiti, spraviti (se) v kaj: strpati sve bez reda u jednu sobu, sve u jedan lonac
2. vtakniti (se): strpati koga u zatvor; mi smo se strpali svi u jednu sobu

tasser [tɑse] verbe transitif (na)kopičiti; (skupaj) natlačiti, stlačiti; stisniti; verbe intransitif (raz)širiti se; usesti se, usedati se

se tasser pogrezniti se; (osebe) stisniti se skupaj; commerce pasti, nazadovati
ça va se tasser (familier) to bo prešlo, se bo omililo, se bo uredilo
se tasser des gâteaux nabasati se, natrpati se s kolači
tassez-vous à quatre sur cette banquette stisnite se po štiri na to klop
être tassé biti fizično, intelektualno oslabel zaradi starosti

ugnjèsti ugnjètēm stlačiti, potlačiti: evropska ugnjetena sirotinja mrzi na sebe i na imućne ljude

urgeō in urgueō -ēre, ursī (indoev. baza *u̯r̥gh- ali *u̯u̯r̥g- ali *u̯reg-, stiskati, riniti, tiščati, suvati, pehati, gnati, zasledovati; prim. lit. várgas sila, beda, got. wrikan preganjati, zasledovati, wraks zasledovalec, -wargs volk, izobčenec, sl. vrag, stvnem. rāhha maščevanje = nem. Rache, stvnem. rëhhan kaznovati, maščevati se = nem. rächen maščevati se)

1. abs. pritisniti (pritiskati), navaliti (navaljevati): maiore vi hostes urgebant S., globus virûm urget V., hinc Pallas instat et urget V.; intr.: urgent ad litora fluctus V. rinejo; pesn.: altum (acc. po skladu krajevnih imen) urgere H. držati se širokega morja, držati se odprtega morja, osta(ja)ti na odprtem morju; pren.: urgenti fato incumbere V. pospeševati bližajočo se pogubo (pogibel), pars in fossas urgente ruinā volvitur V. v padanju drug drugega s seboj dreveč.

2. trans. potisniti (potiskati), riniti, poriniti (porivati), gnati, pognati (poganjati), tlačiti, potlačiti, stlačiti: pedem pede fervidus urget V., Eurus trīs (sc. naves) in Syrtīs urget V., in iecur urget acūs O., urgetur (sc. unda) veniente prior urgetque priorem O., pisces urgere angusto catino H., reperti, qui saxo super urgerent (sc. terram) V., onus urget Pl. breme teži, urgere vocem ultra vires Q. glas gnati čez njegove moči (zmožnosti), glas presiliti (preobremeniti, preutruditi), u. orationem Q. ognjeno, strastno govoriti, equum Val. Fl., aetherias currus ad arces Stat.; med.: (putat) urgeri volucrum ad litora nubem V. da rine, da se žene; pass.: fama est Enceladi corpus urgeri (Aetnae) mole V. da Enkeladovo truplo tlači (pokriva) gmota (gore Etna), da leži Enkeladovo truplo pod gmoto (gore Etna).

3. metaf.
a) abs. pritiskati, naganjati, priganjati: etiam atque etiam insto atque urgeo Ci., urge, insta, perfice Ci. ep., urget eadem fortuna, quae coepit Ci.; trans. stisniti (stiskati) koga, pritisniti (pritiskati) na koga, trdo prije(ma)ti, (s)pestiti, nadlegovati: aquila urget rostro luctantem (sc. draconem) V., urgere homines iacentes inhumanum est Ci., quaestiones urgent Milonem Ci.; urgeri z gen. criminis biti (ob)dolžen (obdolževan), biti (ob)tožen (obtoževan) česa: quia male administratae provinciae aliorumque criminum urgebatur T.; (o stiski) zaradi prevelike bližine utesniti (utesnjevati): quam (sc. vallem) urget utrimque latus V., urbem urbe aliā premere atque urgere Ci., quā vicinia Persidis urget V., urgeris turbā circum te stante H.; pesn.: oculos stupor urget inertīs V. je obvzela, je prevzela, urget diem nox H. odrine (odriva), prežene (preganja), Quintilium perpetuus sopor urget H. tišči (obvzema, zajema) večno spanje, olli oculos ferreus urget somnus V. trdno spanje zatiska oči; (v vojaškem pomenu) hudo (mučno, silovito) napasti (napadati), navaliti (navaljevati) na koga: locum variis adsultibus urget V., instat Epiro, urget Oricum Ci., mortali urgemur ab hoste V.; (o abstr.) težiti, vznemiriti (vznemirjati), nadlegovati, mučiti, begati, mešati, trapiti, gnjaviti: Cels., Fl. idr., quod te urget scelus? Pl., quem morbus urget H., eas amor urguet habendi V. ne da (pusti) jim oddiha, famulas laboribus urgent O., eum invidia cum metu urget S., populus militiā atque inopiā urgebatur S., urgeri fame S., fatis, poenis V., vitiis H., urgens malum, urgens senectus Ci.
b) (z vprašanji, prošnjami idr.) tiščati v koga, pritisniti (pritiskati) na koga, koga spraviti (spravljati) v stisko, nadlegovati, navirati koga, siliti v koga, izsiljevati koga, napasti (napadati) koga, lotiti (lotevati) se koga, nagnati (naganjati) koga, prignati (priganjati) koga, (pri)siliti koga ipd.: nimis urgeo Ci., urgere interrogando Ci., urget praesentia Turni V., urgent rustice sane; negant enim posse et in eo perstant Ci., urgere accusatorem Ci., iussis ingentibus urguet (sc. nos) Apollo V., totus ordo improbitate paucorum urgetur Ci., nec ille armis solum, sed etiam decretis nostris urgendus est Ci., urgue et … infla sermonibus utrem H. obsipaj … s pohvalnimi besedami, cur patrem non urserit ad exsolutionem Dig., nihil urget (sc. me, te) Ci. nič se ne mudi; z inf.: rursus urgemus etiam de ipsorum somniorum retractatu quibus anima iactatur exprimere Tert.; occ. stanovitno (vztrajno) trditi, stati na čem, vztrajati pri čem, poudariti (poudarjati) kaj, ne odstopiti (odstopati) od česa: urgetis hominum esse istam culpam, non deorum Ci., ut eundem locum diutius urgeam Ci., ius Crassus urgebat Ci.
c) marljivo se pečati (baviti) s čim, marljivo se ukvarjati s čim, marljivo izdelovati kaj, marljivo obdelovati kaj, prizadevno se lotiti (lotevati) česa, trdno držati se česa, osta(ja)ti pri čem, vztrajati pri čem, ne odstopiti (odstopati) od česa, ne popustiti (popuščati) pri čem ipd.: opus O., Tib., iter O. spodbujati, priganjati k … , veste, quam … urgebam V. ki sem jo marljivo tkala, urges arva H. trudoma obdeluješ, semper flebilibus modis urges Mysten H. neprestano žaluješ za … , urgere occasionem Ci. marljivo se oprijeti priložnosti, marljivo izkoristiti priložnost, forum Ci. veliko se ukvarjati z zadevami na Forumu, propositum H.; z inf.: urges maris summovere litora H. marljivo si prizadevaš, trudiš se; z ACI: abrumpi dissimulationem urgebat T. je silil k temu, da … ; ne prior officio quisquam respondeat, urge H. podvizaj se. — Od tod adj. pt. pr. urgēns -entis silen, nujen, pritiskajoč, urgénten: urgentior causa Tert., urgentior actio Aug., urgentiores differentiae Cael., urgentissima ratio Cod. I., urgentissimae occupationes; subst.
a) urgentia -ium, n silna nujnost, huda nuja: urgentia bellorum subire Iul. Val.;
b) urgentiōra -um, n zdravila, ki bolj ženejo: Cael. — Adv. urgenter nujno: Cypr., Aug.

utr̀pati -ām
I. stlačiti, zmašiti v: šta ti tu sve nije utrpao!
II. utrpati se
1. stlačiti se, zmašiti se
2. ekspr. prisliniti se, prismoliti se: on se ipak utrpao u ovo društvo

zusammenpressen stisniti, stiskati; stlačiti

втолкать vtlačiti, stlačiti

затискивать, затискать (po)mečkati; potiskati, potisniti, stlačiti

здави́ти -влю́ док., stísniti -em dov., stláčiti -im dov.