Franja

заї́здом присл., spótoma prisl.

мимоходом mimogrede, spotoma

kòjasiti se -īm se
1. pokazati se, kazati se, prikazati se, prikazovati se: u planini se kojasili vuci; svakog dana kojasio se ispod njenih prozora
2. ekspr. nasmehniti se: sreća mu se kojasila
3. spotoma pozdraviti: prodosmo mimo kuću, ispred koje stajaše njegova domaćica, ljuta na nas što niti svraćamo, niti se kojasimo kao što je red

mȉmogrēdan -dna -o ki se spotoma primeri: ovo mora biti zadnji njihov sastanak, osim sasvim slučajnih i mimogrednih

mimògredica ž redko dogodek, ki se spotoma primeri: to su prigodne -e intuitivnog saznanja duše

namínuti nàmīnēm (se) spotoma se oglasiti: nije mi bila namjera da naminem

nàvraćati -ām
I.
1. kazati pravo pot, napeljevati na pravo pot: navraćati koga na pravi put
2. napeljevati: navraćati vodu na svoj mlin, na svoju vodenicu
3. spotoma se ustavljati: navraćati u usputne gostione
4. nagovarjati, napeljevati: navraćati koga da ne ide na put
II. navraćati se spotoma se ustavljati

navrátiti nàvrātīm
I.
1. pokazati pravo pot, napeljati na: da ove ljude navratiš na pravi put
2. napeljati: navratiti vodu na svoj mlin, na svoju vodenicu
3. spotoma se ustaviti, oglasiti se: reče sinu da navrati kod prijatelja, u školu
4. nagovoriti, napeljati: navratiti koga da otkaže službu
5. nacepiti: navratiti voćke, kruške
II. navratiti se
1. spotoma se ustaviti, oglasiti se: on će se uveće kod nas navratiti
2. vrniti se
3. dobiti: roditelji se navratilo mlijeko
4. planiti na: bio je gladan pa se navratio na meso

заезжать, заехать spotoma zahajati kam, mimogrede obiskati koga, ustaviti se pri kom; pri(haja)ti po koga; zaiti kam; zapeljati kam, zabloditi;
я заеду за вами в два часа pridem po vas ob dveh;
заехать коме во что (vulg.) dati zaušnico, udariti

along¹ [əlɔ́ŋ] prislov
vzdolž, poleg, naprej, dalje; s seboj

all along nenehno, ves čas, vedno; povsod
as we go along spotoma
come along pojdi(te) z menoj
to get along well znajti se; razumeti se
get along with you! izgini(te) odtod!
to go along with s.o. spremljati koga, iti s kom
move along! naprej!
take this along with you! zapomni(te) si!; izgini(te)!
ameriško right along vselej, nenehno
along with skupaj s

camino moški spol pot, (deželna) cesta; potovanje, hoja

camino de Madrid na poti v Madrid
camino carretero, camino carril kolovozna pot
camino de herradura jezdna pot
de hierro železnica
camino hondo soteska
camino real glavna cesta
camino de ruedas kolovozna pot
camino trillado shojena pot; stara navada, zastarela razvada
camino vecinal občinska, vaška pot
abrir camino pot utreti; prinesti rešitev
cerrar el camino zapreti pot
echar por un camino pot ubrati
entrar (meter) a uno por camino koga k pameti spraviti
ir (ser) fuera de camino motiti se, nepremišljeno ravnati
llevar camino biti pravilen, imeti svoj vzrok; imeti videz
ponerse en camino iti (kreniti) na pot
romper el camino iti na čelu, začeti pohod
salir al camino priti komu naproti
tomar un camino ubrati pot, iti po poti
de camino spotoma, mimogrede
a medio camino na pol pota
por el camino spotoma, med potjo

cammino m

1. hoja, pot:
mettersi in cammino iti, kreniti na pot
due ore di cammino dve uri hoje
essere in cammino biti na poti
cammin facendo med potjo, spotoma

2. pot, smer:
chiedere il cammino vprašati za pot
un cammino accidentato neravna, težko prehodna pot
cammino battuto izhojena pot (tudi pren.);
aprirsi il cammino utreti si pot
tagliare il cammino a qcn. pren. komu zagraditi pot, koga ovirati

3. gibanje (nebesnih teles):
il cammino dei pianeti gibanje planetov; tok (reke); ruta, smer plovbe; pren. življenjska pot

4. pren. pot, ravnanje:
il cammino della gloria pot slave; napredek, napredovanje:
far molto cammino dobro napredovati

5. fiz. pot:
cammino libero medio povprečna prosta pot

chemin [šəmɛ̃] masculin pot; steza; sredstvo, način; tekač (preproga)

chemin battu shojena pot (tudi figuré)
chemin carrossable vozna pot
chemin côtier obalna pot
chemin creux pot skozi sotesko
chemin de (la) croix križev pot
chemin des écoliers (figuré) najdaljša pot
chemin d'escalier preproga, tekač po stopnicah
chemin de fer železnica
par chemin de fer po železnici, z železnico
prendre le chemin de fer peljati se z železnico
chemin de fer aérien, suspendu, à suspension vzpenjača
de fer à crémaillère železnica na zobatih tračnicah
chemin de fer d'exploitation rudniška železnica
chemin de fer funiculatre žična železnica
chemin de fer métropolitain mestna železnica
chemin de fer de montagne gorska železnica
chemin de fer souterrain podzemeljska železnica
chemin de fer surélevé nadcestna železnica
chemin de fer à voie normale, à voie étroite normalnotirna, ozkotirna železnica
chemin ferré z gramozom, s prodom posuta pot
chemin forestier gozdna pot
chemin montant klanec
chemin du paradis strma pot (tudi figuré)
chemin de piétons pešpot
chemin de roulement (aéronautique) vzletna, pristajalna steza
chemin rural poljska pot
chemin sinueux, serpentant, tortueux pot v serpentinah
chemin de table podolžen namizni prtič
chemin de traverse prečna pot
chemin vicinal občinska pot
chemin du village pot, ki pelje v vas
en chemin, chemin faisant med potjo, spotoma
par voie et par chemin z vsemi sredstvi
vieux comme les chemins zelo star
bout masculin de chemin kos poti
coude masculin, tournant masculin du chemin zavoj, ovinek poti
croisée féminin de chemins razpotje, križišče
grand chemin glavna prometna cesta
voleur masculin de grand chemin cestni ropar
deux heures de chemin dve uri hoda
aller son (droit) chemin iti svojo pot, ne se pustiti zavesti
aller son grand chemin (figuré) ne iti po ovinkih
aller son (petit bonhomme de) chemin tiho iti svojo pot
ne pas y aller par quatre chemins ravnati odkrito in pošteno
s'arrêter à mi-chemin (figuré) ustaviti se na pol pota
demander le chemin vprašati za pot
s'écarter du droit chemin (figuré) zaiti na kriva pota
emprunter un chemin uporabljati pot
être en chemin de nameravati
être dans le bon chemin biti na pravi poti, prav ravnati
être en bon chemin (figuré) biti na najboljši poti, dobro napredovati
être sur le chemin de quelqu'un biti komu napoti
être, aller toujours par voie et par chemin biti vedno na potovanjih
faire, abattre du chemin precejšnjo pot za seboj imeti
faire la moitié du chemin (figuré) na pol poti priti nasproti
faire son chemin iti svojo pot, imeti uspeh, napraviti lepo kariero
se frayer, s'ouvrir son, le chemin (figuré) pot si utreti; dati zgled
se mettre en chemin iti na pot
passer son chemin iti naprej, ne se ustavljati
rebrousser chemin iti po poti nazaj, obrniti se
rester en chemin ostati na poti
tromper le chemin pot si skrajšati, napraviti si pot prijetnejšo
se tromper de chemin zaiti, zabloditi
trouver des pierres en son chemin naleteti, zadeti na težave
tout chemin mène à Rome vse poti vodijo v Rim, figuré mnogo je načinov, da pridemo do cilja
qui trop se hâte reste en chemin (proverbe) prevelika naglica samo škoduje

cours [kur] masculin tek, potek; tok; struga; korzo, sprehajališče, promenada, aleja; kurz, tečaj, predavanje; učbenik; obtok, veljavnost; commerce tečaj, notiranje, cena; krožni tek, (krvni) obtok

au cours de v teku, commerce po tečaju
dans le cours de l'année v teku leta
en cours de construction v gradnji
en cours de route spotoma, med potjo
au, de long cours (marine) daleč
cours d'adultes tečaj za odrasle
cours de langue française tečaj francoskega jezika
cours de(s) change(s) menjalni tečaj
cours par correspondance dopisni tečaj
cours d'eau vodni tok
cours de la guerre potek vojne
cours de l'intérêt obrestna mera
cours du jour dnevni tečaj
cours d'ouverture, de clôture začetni, zaključni tečaj
cours de vacances počitniški tečaj
baisse féminin, chute féminin, fluctuations féminin pluriel, cote féminin des cours nazadovanje, padec, nihanje, kotiranje tečajev
salle féminin de cours predavalnica
travaux masculin pluriel en cours dela v teku
ses mensonges n'ont plus cours ici njegove laži se tu ne obnesejo več
avoir cours biti veljaven, v rabi
cette monnaie n'a plus cours ta denar (kovanec) ni več v veljavi
avoir, suivre son cours iti svojo pot
l'affaire suit son cours zadeva gre svojo pot
donner, laisser libre cours à quelque chose dati čemu prosto pot
être en cours biti v teku
faire des cours predavati
faire son cours de droit študirati pravo
les cours montent, baissent, se maintiennent tečaji se dvigajo, padajo, so trdni
prendre cours postati moda
suivre un cours obiskovati predavanje, tečaj
sécher les cours »špricati« predavanja

ex in (oslabljeno) ē, praep. z abl. (indoev. kor. eg̑s ali eg̑hs iz; prim. gr. ἐκ, ἐξ). Osnovna obl. ec se je pred soglasniki ohranila le v nekaterih zloženkah, npr. ecbibo, ecdurus, ecfari, ecfundo, ecnubo, posamič samostojno: ec se produnto Ci. Obl. e stoji le pred soglasniki, ex (iz ecs) pred samoglasniki in trdimi soglasniki; pred f se priliči: efficio iz ecficio; za x s izpade ali pa ostane: exul, excindo in exsul, exscindo.

I. zaznamuje oddaljitev iz notranjosti kakega prostora navzven,

1. iz: ex aedibus me edidi foras Pl., exire ex urbe, ex navi Ci., exire e vita Ci. umreti, pulsis e foro bonis omnibus Ci., pecunias tollere ex fano Dianae C., eicere aliquem e civitate N., canere ex ore V., Hannibal movit ex Taurinis L.

2. occ.
a) s česa, od česa … (navzdol): pendēre ex arbore Ci., deus aliqui delapsus a caelo Ci., cecidisse ex equo Ci., desilire ex equis C., desilire ex essedis C., desilire e curru O., saltum dare e curru V., picis e caelo demissum flumen Lucr., eicere e saxo H., saxum ingens e Capitolio procidit L., e muris propugnantes Cu.
b) iz (s) česa … (navzgor): globus terrae eminens e mari Ci., ex subselliis surgunt Ci., collis paullulum ex planitie editus C., corripio e stratis corpus V., truditur e sicco ligno radix V.
c) iz (s, od) kakega mesta: ex cruce Italiam cernere Ci., ex hoc ipso loco permulta contra eam legem verba fecisti Ci., qui nihil ex occulto … agendum putant Ci. na skrivnem, ex eorum corporibus pugnare C., ex equis conloqui C. na konjih, ex arido C. s kopnega, ex omnibus partibus advolare C. od povsod, non longe ex eo loco C. ne daleč … , agros populo Romano ex parte decuma, C. Verri ex omni reliquo vectigalīs fuisse Ci. so bila dolžna dajati … eno desetino, G. Veru pa preostalih devet desetin, ex una urbe nostra totam Graeciam liberavi N., ex quo (loco) posset exaudiri N., ex insula conspici N. ali e fluctu conspici (videti se) V., ex diverso V. od različnih strani, ex vinculis causam dicere L. v okovih, vklenjen, ex puppi pugnare Plin., ex libello respondere Plin. iun., ex alio latere Plin. iun. na drugi strani, Batavi non multum ex ripa colunt T. ne daleč od … , iudices aut e plano aut e quaesitoris tribunali admonebat Suet.; laborare ex pedibus, ex renibus Ci. trpeti bolečine, biti bolan na (čem), ex vulnere aeger Ci. bolan zaradi rane. Posebna rekla: victoriam ferre ex aliquo L. ali reportare ex aliquo Ci., L. zmago doseči nad kom, pramagati ga = victoriam reportare ex aliquo Ci., L., tudi victoria ex aliquo (brez glag.) L. nad kom; triumphare ex aliquo Ci., L. ali triumphum agere ex aliquo Ci., L. zmagoslavje slaviti nad kom.

3. (zaznamuje izvor, rod, domovino idr.) iz, z, od: Philocrates ex Alide Pl., ex me atque hoc natus est, gravida e Pamphilio, ex Aethiopia ancillula Ter., habebat ex ea femina liberos, ex improbo patre probum filium nasci, Epicurei e Graecia, negotiator ex Africa, civis Romanus e conventu Panhormitano, quod erat ex eodem municipio, Vettius e Marsis (iz marsovske dežele), ex caeno tyrannus, ex nimia potentia principum oritur interitus principium Ci., natus ex ea Ci., N. njen sin, soror ex matre C. po materi, ortus ex civitate C., ex Helvetiis uxorem habere C. iz (dežele) Helvečanov, ex Hispania quidam C., ex Ithaca esse V. z Itake doma biti, umbrae ex postibus V., fons ex opaco specu, ex India elephanti, ex minoribus castris aquatores L., puer ex aula H. paž, ex aliqua notā esse Q., Petr., e plebe esse Cu., pecunia publica, quae ex metallis redibat N., ex vitiis iuventutem luxuria atque avaritia invasere S.

II. sloneč na krajevnem pomenu zaznamuje

1. izhodišče dejanja pri pojmih dobivanja, prejemanja in jemanja, kot so capere, accipere, percipere, petere, auferre, haurire, promere, sumere, tollere, eximere idr., iz, izmed, od: fructūs capere ex otio Ci., cum ex aerario acceperis Ci., aurum ex armario promere Ci., ex multis ea sumam Ci., solem e mundo tollere videntur, qui amicitiam e vita tollunt Ci., ex eis rebus ei praemium tribui Ci., coloniam ex hostibus eripere L.; podobno pri pojmih vpraševanja, izpraševanja, poizvedovanja, slišanja, domnevanja, spoznavanja idr., npr. quaerere, requirere, percunctari, audire, discere, intellegere: quaere hoc ex Clodio Ci., ex te ista requiram Ci., studeo ex te audire, quid sentias Ci., ut Romae ex istius amicis acceperam Ci., id ex ipsius sermone intellexit Ci., ex eo cum ab ineunte aetate bene speravissem Ci., ex fumo suspicio allata est N., disco virtutem ex eo V., ex aliquo est invenienda deo O., vidi, non ex audito arguo Pl., scibo ex hoc, quid siet Ter., e petulantia etiam perfidiam suspectabat T.

2. pri partitivnem razmerju celoto, od katere se kaj jemlje kot del, od, iz, izmed, med: si esset alia ex hoc quaestu Ter., aliquis ex nobis Ci., ex illo numero aliqui Ci., homo ex numero disertorum Ci., audacissimus ex omnibus Ci., nihil ex pristina voluntate (= pristinae voluntatis) mutaverat Ci., fuit eodem ex studio vir eruditus Ci. istega poklica, unus ex filiis, proximi ex Belgis, nonnulli ex suis C., quod ex aliis ei maximam fidem habebat C., pars ex Rheno C. Renov rokav, Fulginius ex primo hastato legionis XIV C., has altitudo puppium ex barbaris navibus (= barbarorum navium) superabat C., cortex ex arboribus (= arborum) C., ex ephoris quidam N., neque quisquam ex sua stirpe N., aliquid ex hac indole Cu., e provinciis Hispaniae praerat Cluvius Rufus T.; prim.: e quibus partim … partim … Ci.

3.
a) snov, iz katere je kaj pripravljeno, narejeno, iz, od, ob (z lokativom): resinam ex melle Aegyptiam vorato Pl., ex iure hesterno panem atrum vorent Ter., fenestrae e viminibus factae Varr., (Ennius) constitutus ex marmore Ci., pocula ex auro, vas vinarium ex una gemma pergrandi Ci., Hercules egregie factus ex aere Ci., glandes ex argilla Ci. kroglice iz bele gline, glinaste kroglice, scuta ex cortice facta O., muri ex sacellis constabant N., ex auro crateram dicavit Cu., potiones ex absinthio dantur Cels., calx ex oleo subacta Vitr., taeda ex aceto cocta Plin.; o barvah, ki prehajajo druga v drugo: bacae e nigro rufae Plin. črno rdeče, pallens (pallidus) e viridi Plin. bledo zelen, zelenkast, (apes) ex aureolo variae Col. zlato pikaste; pesn.: hoc totum e Coa veste volumen erit Pr. bo govorila o koškem oblačilu; pren.: homo totus ex fraude factus Ci. ki ga je samo sleparstvo, homo ex animo constat et corpore Ci., natura animantis concreta ex pluribus naturis Ci., quae contineantur ex effectione et ex materia Ci., exercitus, qui coniunctus est ex duobus Ci.; včasih = po (za oznako vzorca [modela], po katerem je kaj narejeno): quae … sunt … imitatione ex aliquo expressa Ci., ex membris similitudine expressa Plin., hominis imaginem gypso e facie expressit Plin.
b) (o imetju, iz katerega se zalagajo stroški za kaj), iz, od, ob: domum ex aerario aedificare Ci. z denarjem iz državne blagajne, quaestum facere ex viarum munitione Ci., ex praeda tripodem aureum Delphis ponere N. ali muros ex hostium praeda restituerat N. z denarjem iz plena … , largiri ex alieno L., vivere ex rapto O., Cu. ob ropu, quoniam is (quaestus) maior ex populo est Cels. ker se ga več dobi pri narodu.

4. stanje, položaj, iz katerega kdo prihaja v drugega, iz: tranquillum facere ex irato Pl., ex exsule consul Ci., ex minima … re publica maximam … nobis reliquerunt Ci., sis ne ex pauperrimo dives factus Ci., ex maximo bello tantum otium conciliavit N., fierent iuvenes subito ex infantibus parvis Lucr., ex nitido fit rusticus H.; preg.: arcem facere ex cloaca Ci. = „iz komarja delati konja“, „iz muhe … slona“, pesn.: nymphas e navibus esse iusserat V.

5. povod, vzrok, iz katerega kako dejanje izvira (pogosto v zvezi z zaimki), iz, po, zaradi, od, po (z lokativom), spričo, za: ex ea causa, ex ea re Ci. idr. iz tega vzroka, zaradi tega, ex eadem causa Ci., ex hoc Ci. zato, ex quo, qua ex re Ci. idr. zaradi česar, in zaradi tega, in od tod, mater ex aegritudine misera Ter., cum esset infirmus ex (po) gravi morbo Ci., Hannibal aeger oculis ex verna intemperie L., ex vulnere mori, ex vulneribus perire L. za rano, za ranami, civitas commota ex aere alieno L., Demetrius ex re publica clarus (sloveč po svojih zaslugah za državo), ex doctrina nobilis Ci., quarum ex disparibus motionibus magnum annum mathematici nominaverunt Ci., damnatus est … ex Sardinia Ci., ex commutatione rerum C., Liger ex nivibus creverat C. zaradi obilnega snega, in spem victoriae adductus ex opportunitate loci S., veritus ex anni tempore et inopia aquae, ne siti conficeretur exercitus S., ex vino vacillantes, hesterna ex potatione oscitantes Cu., sollicita ex regis fiducia Cu., ex nuntiis cunctabundus T. na (te) vesti, ex occasione Suet. ali ex omni occasione Plin. iun. ob (vsaki) priložnosti; redko brez glag.: ex hac clade atrox ira (sc. orta) L., timor ex imperatore, ex legato timor T., nulla in eo culpa ex principe T. ne da bi bil knez kaj zakrivil, contemptio ex barbaris T. (od) barbarov. O vzroku kakega poimenovanja: eius ex nomine Tenedos nominatur Ci. po njegovem imenu, (Romulus) urbem constituit, quam e suo nomine Romam iussit nominari Ci., cui postea Africano cognomen ex virtute fuit S., nomen ex vitio positum O., e quorum nominibus proximi Oceano Ingaevones … vocentur T., cui cognomen Superbo ex moribus datum Fl., Aeneas urbem ex nomine uxoris Lavinium condidit Iust. Pogosto o sprejetih sklepih (ukrepih) = po, v smislu, na podlagi: ex senatus consulto Ci., N., ex senatus sententia S., ex decreto, ex edicto Ci., ex consilii sententia N. na podlagi sklepa; tako tudi: ex lege Ci., ex legibus Ci., T., ex iure Ci., ex convento Ci., ali ex pacto N., ali ex foedere L. po dogovoru, po pogodbi, ex litteris Ci., C., S., Q., Suet., ali ex (e) more Ter., N., V. po navadi, po običaju, ex ordine V. po redu, po pravilu, ex re Ph., ex re et ex tempore Ci., ex comparatione L.

6. stališče, zaradi katerega se kaj stori ali sodi, iz, z, po, v (prid), na (škodo), glede česa, na kaj, z ozirom na kaj: e (ex) mea, tua, sua, eius re moji, tvoji, svoji, njegovi stvari primerno, meni, tebi, sebi, njemu v korist Ci. idr., ex tua re non est, ut ego moriar Pl., non hercle ex re istius me instigasti Ter., e re publica Ci., L., Suet. državi v prid, magistratum gessit e re publica N., ex sententia C. po volji, pogodu, mea ex sententia Ci. meni po volji, minus ex sententia N. ne po volji, magis ex sua, quam ex populi Romani voluntate Ci., ex animi mei sensu Ci., ex usu esse Pl., Ter., Ci., C., ali ex utilitate esse T., Plin. iun. koristiti, v korist biti, ex eius, ex nullius iniuria L. njemu, nikomur na škodo, ex societatis ratione Ci. z ozirom na družbo, e nostra dignitate Ci. glede na … , ex animo Ci. iz (vsega) srca, odkritosrčno, miser ex animo fit Pl. in zares, scripsit Tiberio ex memoria prioris fortunae T.

7. v adverbialnih izrazih, v katerih je prvotni pomen predloga najbolj oslabel, npr.: ex parte Ci. ep., C., L. deloma, aliqua ex parte Ci., ali quadam ex parte C. le deloma, le nekoliko, magna ex parte Ci. velik del, ex maxima parte Ci. večinoma, ex adverso, e contrario Ci. nasprotno, ex industria Ci. namenoma, nalašč, ex inopinato Ci. = ex improviso C. = ex insperato O. nepričakovano, nenadoma, e memoria Ci. na pamet, e natura Ci. naravno, ex professo Ci. izrečno, e regione Ci. nasproti, e vestigio C. takoj, ex fuga C., S., L. na begu, ex itinere Ci. ep., S., L., spotoma, ex itinere aggredi hostem C. med pohodom, ex vero S. zares, res, ex integro Plin. iun. idr. znova, ex abundanti Q. ali ex affluenti T. v izobilju, ex continenti Iust. takoj, nemudoma; pesn.: ex facili O. zlahka.

III. časovno

1. od, od … sem, iz: bonus volo iam ex hoc die esse Pl., ex quo (sc. tempore) leges moresque constituti (sunt) Ci. odkar, ut ex hoc die superiores solis defectiones reputatae sint Ci., me ex Kalendis Ianuariis ad hanc horam invigilasse rei publicae Ci., ex adulescentia Ci. ep. od mladih let (nog), ex illo (sc. tempore) V. iz onega časa, ex longo V. od zdavnaj, dolgo, ex illo Corydon Corydon est tempore nobis V., motum ex Metello consule civicum … tractas H., hic tertius December est, ex quo destiti … furere H. ali sextus mensis est, ex quo Roxane praegnans est Cu. ali sextus decimus dies agitur … , ex quo … Caesar adscitus sum T. odkar; korelativno: ex illo — ex quo V. od tedaj — odkar, ex eo die — quo Ci., C. od tega dne — ko; tudi (a redko) o prihodnosti: hunc iudicem ex Kalendis Ianuariis non habebimus Ci.

2. po, prècej po, takoj po: ex consulatu Ci., L., Vell., ex praetura Ci., C., ex dictatura L., ex eo magistratu Vell., ex Asia T. po upravljanju province Azije, vilitas annonae ex summa caritate secuta est Ci., requiescere ex forensi strepitu Ci., animus ex multis miseriis requievit S., ex labore se reficere C. po delu, od dela, ex ira tum corda residunt V., ex imbri serena prospicere V. po dežju sonce, otium ex labore, copia ex inopia, cultus ex illuvie tabeque varie movebant L., ex longa fame Cu. po dolgem stradanju, statim e somno lavantur T.; aliam rem ex alia cogitare Ter. ali aliud ex alio Ter., Ci., L. idr. drugo za drugim, alias ex aliis fingendo moras Ci., causae aliae ex aliis aptae Ci., diem ex die Ci. dan za dnem, dan na dan, diem ex die ducere Aedui C. V pozni lat. izraža, da je kdo kaj bil v preteklosti, v sl. = bivši, nekdanji: ex consule Eutr. idr. bivši konzul, ex advocato Aug., ex corniculario, ex comitibus Cod. Th., ex comite largitionum Amm.; redkeje za označbo (življenjske) dobe: ex adulto iamque maturus Amm.

3. v pozni lat. v zvezi s časovnimi adv.: ex nunc Amm. doslej; tudi: ex post delicto, ex post facto Icti.

Opomba: Predlog je redko zapostavljen svojemu sklonu: de nigris, sed variis ex, terris ex omnia surgunt, quibus e sumus uniter apti Lucr., ipsis ex vincula sertis V.

gredoč [ó] (spotoma) unterwegs; (mimogrede) im Nu

hingehen^* iti tja; Zeit: miniti; über etwas zdrsniti preko, komaj se dotakniti; hingehen lassen spregledati (komu kaj); wo geht (dieser Weg) hin? kam pelje (ta pot)?; das geht so in einem hin to bo opravljeno mimogrede/spotoma

iter, itineris, n (īre, prim. itiō; qua ibant, ab itu iter appellarunt Varr.; gen. sg. prvotno *itinis, potem iteris, obe obl. združeni v itineris; prim. iocineris pod iecur)

1. hoja, hod, pot; occ. (po)hod, marš: itinera egressusque eius explorare S. vsako njegovo stopinjo, iter hac habui Ter. imam pot, namenjen sem semkaj, iter illi saepius in forum Plin. iun. pogosto je šel na forum; tako zlasti: in itinere (itinere L.) C., Ci. med potjo, potoma, spotoma, gredoč, grede; podobno: ex itinere Ci. stran iti, stran (na stran) kreniti; toda: missa est epistula ex itinere Ci. s poti, aliquam itinere prohibere C. komu ne dati (dovoliti) oditi, i. intendere L. ali contendere Ci. hojo pospešiti, hitreje hoditi, continuare iter die ac nocte C. noč in dan hoditi (marširati), iter pergere Ter.

2. konkr. potovanje, pot, hod, vožnja: in illo itinere venit Lampsacum Ci., si suā sponte iter Ameriam faceret Ci., itinera, quae nostri imperatores fecerunt Ci., sibi iter esse Romam Ci. = eum iter Romam habere Ci. potovati mora, mora na pot, confecto itinere Ci., Suet. po končanem potovanju, se ad iter parare L., cum iter ingressus ero Ci. ko bom nastopil pot, itinere pedestri Syriam petere L. po suhem (kopnem), committere se itineri Ci., iter unā facere, i. pedibus facere Ci., eos agros Hercules itinerum suorum terminos (fecit) Ci.; metaf. (o rekah) tek, tok: amnes iter, quod coeperunt, percurrunt Cu.

3. meton.
a) pot ali hod (kot potna mera): abesse iter unius diei C. dan hoda, Hercynia silva expedito IX dierum iter patet C. 9 dni hoda, iter paucorum dierum C. nekaj dni hoda, quam maximis potest itineribus in Galliam contendit C. kolikor hitro je mogel, s kar najbolj pospešeno hojo.
b) pravica prehoda, dovoljenje prehoda, (prosti) prehod: Icti., minimae aquarum itinerumque controversiae Ci., negat se posse iter ulli per provinciam dare C.
c) pot, cesta: erant itinera duo, quibus itineribus domo exire possent C., duo itinera ad portum ferebant C., iter augustum et difficile C., iter pedestre C. pešpot, iter, quā meant navigia Cu., itineribus turbā refertis L. ceste, itinera devia Ci. tudi v hišah = vhod: supercilia itinerum, itinera versurarum Vitr.; metaf.: itinera omni lateri piscinae dare Col., iter urinae Cels., scalo (= sečnica); pren.: per Galliam legionibus nostris iter patefactum est Ci., iter ferro aperire S., senectae iter declive O.

4. metaf. pot (o abstr.): nostris civibus patet iter ad ceteras civitates (do drugih državljanskih pravic) Ci., ex hoc cursu sceleris iter ad fugam convertit Ci., iter ad praemium, ad laudem Ci., non instruendum illis iter ad bonam famam, sed non deserendum Plin. iun., iter pronum (uglajeno) ad honores relicturus Plin. iun.; z objektnim gen. (do česa): iter gloriae, iter salutis V., honorum adipiscendorum Ci.; s subjektnim gen.: defessus itinere disputationis Ci., iter huius sermonis Ci., secretum iter vitae H., insidiosum i. vitae Sen. ph., iter amoris interrumpere Ci. nadaljevanje … , itinera flexusque rerum publicarum Ci.; occ. pot = način, postopanje, ravnanje, obhod, sredstvo: novis eloquentiae itineribus opus est T., duo itinera audendi T., fortuna salutis monstrat iter V., naturam suo quodam itinere ad ultimum pervenire Ci., patiamur illum ire nostris itineribus Ci. da hodi po naši poti, da posnema naš način.

Opomba: Star. obl.: nam. sg. itiner: Enn. fr., Acc. fr., Pac. fr., Varr., Pl., Lucr.; gen. sg. iteris: Naev. fr., Acc. fr.; abl. sg. itere: Acc. fr., Varr., Lucr.

līmen -inis, n (ali iz *lei-men, sor. z līquis, ob-līquus, līmes, līmus 3, tedaj = „prečnik“, „prečnica“ ali iz *ln̥g-smen = „skok“, „stopalnica“ (indoev. kor. *legu̯h-); prim. skr. lánghati (po)skoči, skoči (skače) čez, lat. lĕvis; prim.: transversa omnia antiqui lima dicebant, a quo et limina ostiorum et limites et limus, cingulum, quo servi publici cingebantur, obliqua purpura Isid.)

1. prag.: Nov. ap. Non., Varr., limen cubiculi, limina aedium Ci., limen templi C., curiae Plin., Arabicum Pr. iz arabskega marmorja, custos ad limina V. vratar, intra limen Sen. ph. med štirimi stenami (sc. svojega doma) (naspr. foris), intrare limen Ci. idr. ali intra limen subire Pl. ali limina subire Iuv., amat ianua limen H., in limine domus suae consistere Cu., multis annis non transisse domus suae limen Sen. tr.; pesn.: non alio limine dignus Pr. = nobene druge ljubice; preg.: a limine s praga = (tako rekoč) mimogrede, gredoč, spotoma: prospicienda tantum et a limine salutanda Sen. ph.

2. sinekdoha hiša, dom, domovanje, stan(ovanje), bivališče: domos et dulcia limina mutant V., tua limina adirem V., l. sceleratum V. domovje (bivališče) brezbožnikov (v podzemlju), penetrare aulas et limina regum V. palače, limine pelli V., limine contineri L., famuli ad limina Sil.

3. meton. prag =
a) vrata, vhod: mihi parta quies omnisque in limine portus V. ob vhodu v pristanišče miru, Casilina limina Sil.
b) izhod, izhodišče (o pregradah na dirkališču): corripiunt spatia … limenque relinquunt V.
c) mejnik, meja: l. Ausoniae V., Apuliae H., maris interni Plin. = Gibraltar, gibraltarska morska ožina.

4. metaf. prag =
a) začetek: leti iam limine in ipso Lucr., a mortis limine restituam Cat., in primo limine vitae Sen. tr., primo in limine vitae Lucan., in ipso limine victoriae stamus Cu., non in limine operum laborumque nostrorum, sed in exitu stamus Cu., a limine ipso mortis revocatus Plin., video quosdam in ipso statim limine obstaturos mihi Q., in limine belli T.
b) konec: lucis finitae Ap.

mimogrede [é]

1. (spotoma) im Vorbeigehen; im Gehen
mimogrede se oglasiti pri kom vorbeischauen, vorbeisehen

2. (na hitro) so nebenbei, im Vorübergehen

3. (z lahkoto) spielend, nebenbei, im Handumdrehen

4. (takoj) im Nu

5. omeniti: beiläufig, gesprächsweise, obenhin
mimogrede rečeno nebenbei gesagt