Franja

sàpinjati -njēm
1. zapenjati: sapinjati košulju
2. spenjati: sapinjati konje
3. vezati

skopčávati skòpčāvām
1. zapenjati
2. spenjati, združevati, vezati, povezovati

spájati spȃjām
1. spenjati: spajati koncem
2. spajati, vezati: crtica spaja ta dva slova
3. spajati, združevati: spajati prijatno s korisnim
4. stikati (se), spajati (se): gdje se dva kolosijeka spajaju

stecken¹ (steckte, gesteckt) vtakniti, vtikati; zatakniti (an/hinter za/na); Pflanzen: potakniti, potikati, Zwiebeln: saditi; das Haar: speti, spenjati; Blumen: aranžirati; sich ein Ziel stecken zastaviti si cilj; in Brand stecken zažgati; [Schiffahrt] Schifffahrt eine Kette, das Tau: odvijati, izpuščati; figurativ jemandem etwas: nesti na uho; (seine Meinung sagen) pošteno jih napeti komu; ins Gefängnis stecken vtakniti v zapor; Geld in etwas stecken vložiti denar v; sich hinter etwas stecken vneto se lotiti (česa); sich hinter jemanden stecken pridobivati (koga) za (kaj), spodbujati (koga) k (čemu)

ukopčávati ukòpčāvām
1. spenjati
2. vključevati

whipstitch [wípstič]

1. samostalnik
slabšalno krojač, -ica, šivankar, -ica; naglo izgotovljeno delo
ameriško, pogovorno hip

at every whipstitch stalno

2. prehodni glagol
šivati na ometico; (knjigoveštvo) speti, spenjati

zusammenheften speti, spenjati

zusammenklammern speti, spenjati

скалывать, сколоть

1. odtrgati (s sekiro), odklati

2. spenjati, speti (z bucikami)

зашпиливать, зашпилить z iglo spenjati, pripeti

arma -ōrum, n (prim. gr.ἀραρίςκω in ἀρτύω stikam, spajam, ἄρμος stik, spah, člen, rama, ἄρμα voz, ἄρϑρον člen, ud, lat. armus, armentum, artus -ūs, artus 3, ars)

1. obrambno orožje, vojna oprava: armorum atque telorum portationes S. obrambnega in napadnega orožja, arma, tela, equi S., arma, tela, alia parari iubent L., velut tela atque arma T., arma his imperata: galea, clipeum, ocreae, lorica, omnia ex aere L., tertia arma (= spolia) V.; arma induere Cu. z obrambnim orožjem se opraviti, indui armis V., in armis esse L. v orožju biti; pren. ščit: excident gladii, fluent arma de manibus Ci., fluitantia arma L., Lausum socii exanimem super arma ferebant V. na ščitu, apparent arma virum V., se in arma colligere V. s ščitom se zaslanjati, arma armis pulsare Cu., arma Aeneae describere Plin. iun.

2. sinekdoha orožje nasploh: officinae armorum N. orožarnice, armorum usus Cu., exercitatio armorum Vell., exercitationes armorum L. orožne vaje, exercitationes campestres equorum et armorum Suet., armorum et equitandi peritissimus Suet. v ravnanju z orožjem in jahanju; ἕν διὰ δυοῖν: arma virique L., Cu. ali viri armaque L. ali arma, viri L. oboroženi možje, oboroženci, arma virumque ferens V. oboroženega junaka, vi et armis S. ali vi atque armis C. ali vi ac per arma Suet. z oboroženo silo; naspr. sine armis N.; arma induere L., O., arma capere Ci., C. ali capessere V., arma sumere Ci. orožje dvigniti, arma sumere pro aliquo adversus aliquem L., arma ferre contra aliquem Vell., adversus (adv.) arma ferre N., arma gerere Ci., stare in armis Cu., Sen. tr. pod orožjem biti, arma tradere N., L., Suet., arma (de)ponere Ci., arma abicere Ci., confligere armis Ci., decernere, decertare armis Ci. ep., armis dimicare N., armis certare V., mori in armis V. z orožjem v roki; pren. orožje = branilo: spoliatus armis audaciae Ci., arma iudiciorum et legum Ci., prudentiae Ci., aptissima arma senectutis Ci., amico arma dedit H. nauke; preg.: armis et castris tentata res est Ci. na vse mogoče načine, contra borean ovis arma ministret O. nudi zavetišče, brani, arma quaerere V. na pripomočke misliti.

3. met.
a) dvig orožja, boj, bitka, vojna: auctor armorum Hirt., arma civilia Ci. ep., terrestria O., Galli inter ferrum et arma nati L., aderant, qui arma Vitellii bellumque affirmarent T., arma virumque cano V., arma dicere H., pacem huc fertis an arma? V., cedant arma togae Ci. vojna miru, silent leges inter arma Ci., res spectat ad arma Ci. ep., arma spectare et bellum L., ad arma! C., L. k orožju! = v boj! arma, arma! Sil., ad arma conclamare, concitare C., rem ad arma deducere C., ire ad arma Ci. ep. ali in arma S., in arma feror V. žene me v boj, me pater misit in arma V., compositis armis N. po končanem boju, arma Saturnini oppressa sunt Ci. upor, Graeciae arma movere Cu., arma mota adversus aliquem L., Romana arma movebantur L., arma inferre Italiae N. iti z vojsko nad Italijo, arma reffere V. obnoviti vojno, arma proferre longius ab urbe L.; pren.: leo arma movet V. se postavi v bran.
b) oborožena sila, vojna moč, vojska: Mezentius arma quae sibi conciliet V., Persarum et Spartanorum arma Cu., gens nondum arma Macedonum experta Cu., nulla iam publica arma, arma in Augustum cessere T.; od tod: neutra arma sequi O. ali nulla arma movere O. k nobeni vojskujoči se strani pristopiti, nepristranski ostati.
c) oboroženci, vojaki: fatalis machina plena armis V. (o trojanskem konju), auxiliaria arma O. pomožne čete, auxilia leviorum armorum L. lahko oboroženih vojakov, arma Romana liberare L., vallum armis ambire T., Hispanias armis non ita redundare T.

4. pren. orodje, oprava, priprava, oprema: repente lintribus in eam insulam materiem, calcem, caementa, arma convexit Ci., quae sint agrestibus arma V., Cerealia arma V. orodje za peko kruha, pekarske naprave, Aeneas paribus accingitur armis V. z drvnico, remigium supplet, socios simul instruit armis V. z vesli, colligere arma (navis) V. jadra spenjati, navis spoliata armis V. brez krmila, arma operis sui O., humeris arma parata suis O. (o perutih), equestria arma L., O. oprava za ježo, konjska oprema, arma venatoria Sen. ph. lovska oprava, tondentis arma capillis Mart. orodje za striženje las.

Opomba: Sinkop. gen. pl. armûm: Pac. ap. Ci., Acc. ap. Non. (to obliko graja Ci.).

spéti (spnèm) perf. ➞ spenjati 1

1. attaccare; agganciare; cucire; imbastire; annodare:
speti liste papirja pinzare fogli di carta
speti s sponko spillare
speti vagone agganciare i vagoni
speti ruto, lase annodare il fazzoletto, i capelli; legare, fermare i capelli

2. chiudere; navt. ammainare, ripiegare:
speti dežnik chiudere l'ombrello
speti jadra ammainare le vele
navt. speti del jader rientrare

trahō -ere, traxī, tractum (morda iz *dhraghō, *draghō, indoev. kor. *dhrag- vleči, nesti; prim. skr. dhrájati [on] drči, zdrkuje, got. dragan = stvnem. tragan = nem. tragen, ali morda iz vzporednega indoev. kor. *trāgh-, ki ga najdemo v gal. vertragus hrt, hr. trag, tražiti; prim. tudi indoev. kor. *teku̯- teči, skr. tákti (on) hiti, gr. τρέχω tečem, sl. teči, got. þragjan teči, þius sluga, prvotno tekač, sel, stvnem. drigil hlapec)

I.

1. vleči (vlačiti), potegniti (potegovati, potezati), (pri)peljati kaj kam: S., Ci., L. idr., plaustra per montes V., currus tractus cervice draconum O., crates V. z brano prevleči, (pre)branati, naves in saxa V., pelago trahit umida lina (mrežo) V.; poseb. volno „vleči“ (sukati) pri preji = presti: lanam Iuv., lanam manibus Varr., lanam mollire trahendo O., vellera digitis, pensa O., filia pollice Mart., purpuras H.; o osebah: natum in conventum V.; z dat.: Astyanacta avo V. pripeljati k dedu.

2. metaf.
a) potegniti (potegovati, potezati), pritegniti (pritegovati, pritezati) koga v (na) kaj, nagniti (nagibati) koga k čemu, na kaj, nakloniti (naklanjati), pripraviti (pripravljati) koga do česa ali da kaj stori, voditi, zavesti (zavajati), spelj(ev)ati, zapelj(ev)ati, zvoditi (zvajati) koga k čemu, zapelj(ev)ati koga v kaj ali da kaj stori itd.: Cu., Q., Sen. ph., Plin. iun., Fl. idr., sic me mea fata trahebant O., trahit sua quemque voluptas V. zanese, errore, amore, caeli cupidine trahi O., trahimur omnes studio laudis Ci. nas vse vodi častihlepnost (slavohlepnost); smer: diversa (na različne strani) trahunt duo nomina pectus O.; naturā ad imperiii cupiditatem trahi N., trahi et duci ad cognitionis cupiditatem Ci., Lucanos ad defectionem trahere L., gentem ad Macedonas L. pridobi(va)ti za … , trahere in arma, in facinus O. zvabiti (zvabljati), spelj(ev)ati, zavesti (zavajati), Teucros in proelia V. spodbuditi, izzvati, Drusum in partes T., quid est, quod me in aliam partem trahere possit? Ci. ep., in diversa trahi O. omahovati med dvema sklepoma, (podobno: in diversas curas trahi T.), aliquem in suam sententiam trahere L. pridobiti za svoje mnenje, pridobiti na svojo stran; tudi: quo fata trahant … sequamur V., auctores utroque trahunt L. vlečejo na obe strani = eni pisci poročajo to, drugi ono.
b) nanašati, pripisovati: decus ad consulem L., crimen in se O. nase vzeti (jemati), sebe (o)kriviti, ibidem unā traho Pl. to že prištevam, egomet me adeo cum illis unā ibidem traho Pl. postavljam se z njimi v isto vrsto.
c) razlagati (si), tolmačiti (si), razume(va)ti, vzeti (jemati), imeti, smatrati, šteti za (v, kot) kaj: varie T. = in diversa cuncta L., in deterius T. na hudo (slabše) obrniti (obračati), non bene consulta in virtutem S., in metum, in laudem aliquid T., aliquid in religionem, in prodigium L. vzeti (jemati) kaj za nevarno (zlokobno, zlovešče) v verskem oziru, fortuitu ad culpam T., aliquid ad saevitiam T., ad meliora responsa L. na dobro (stran) obrniti (obračati), gledati z dobre (svetle) strani (plati). —

II.

1. vleči, vlačiti koga, kaj: Pl., Lucr. idr., reos pedibus Ci. ep., Hector circum Pergama tractus O., cum a custodibus in fuga trinis catenis vinctus traheretur C., toto itinere non ducitur, sed trahitur Sen. ph., trahere alicuius cadaver per vias Val. Max., alicuius corpus per vias canini cadaveris more Aur., per freta trahar O. se bom dal (pustil) vleči; poseb. ad supplicium trahi S., T., tudi samo trahi S., T. ali a lictoribus trahi L.; pren. (za) seboj (v pogubo) (po)vleči, potegniti (potegovati, potezati): ne pars sincera trahatur O., trahere plures in eandem calamitatem Ci., turris (arbos) ruinam trahit V. se podre, se podira, trahat patriae ruinam O. naj potegne domovino s seboj v pogubo.

2. occ. sem in tja vleči (vlačiti), potegniti (potegovati, potezati): corpus tractum Ci.; pren.
a) vnesti (vnašati) kam nered (zmedo, nemir, razdor), (z)meštrati, zmesti (zmešati), razstrojiti (razstrojevati), povzročiti (povzročati) razkroj (razpad, razdor): Britanni trahuntur factionibus T.
b) premisliti (premišljati, premišljevati), razmisliti (razmišljati, razmišljevati), razmotriti (razmotrivati), presoditi (presojati), oceniti (ocenjevati): rationes belli S., cum animo suo S., sese quisque locupletem, victorem domum rediturum, alia huiusce modi animis trahebant S. so domnevali.
c) metaf. zapravljati, razsipati (razsipavati): omnibus modis pecuniam S.
d) metaf. razdeliti (razdeljevati), porazdeliti (porazdeljevati): sorte laborem V.

3. s seboj (od)vleči (vlačiti), peljati stran (proč), odpeljati, odvesti (odvažati, odvajati), voditi stran (proč): caelum trahit sidera O., leo trahit pecus V., torrens praecipites trahit silvas V., trahere aliquem a templo V., de medio L.; poseb. o zmagovalcu: praedas ex agris L., Dardanides matres trahunt victores Grai O.; occ.
a) (o)pleniti: trahere rapere (gr. ἄγειν καὶ φέρειν) S., Aeduorum pagos T., ne Cirtensium pagi impune traherentur T., quin socios amicos trahant exscindant S. fr.; pren.: partem doloris L. odvze(ma)ti, aliquem ab incepto O. odvrniti (odvračati).
b) o zdravilih „odvajati“ = (o)čistiti: elleborum bilem trahit Plin., trahere pituitas Plin., sanguinem Veg.

4. za seboj vleči (vlačiti): Cu., Sen. ph. idr., amiculum Pl., vestem H., pallam O., togam Val. Max., catenam suam Aug., limum Iust., limum arenamque fluctus trahunt S., terra sua viscera traxit O., stella flammiferum crinem trahens O. = zvezda repatica; o utrujenih ljudeh: corpus fessum L., genua aegra V.; metaf. s seboj voditi, s seboj vlačiti, v spremstvu imeti, za sabo potegniti, za posledico imeti: parvum nepotem ipse trahit V., pueri exsilii comites trahebantur L., parvos trahentes liberos ibant Cu., exercitum, turbam prosequentium mulierum ac spadonum agmen L., secum legionem Val. Max., comitem trahere Vell., furtivis oculorum nutibus adulescentium greges post se Hier. (o koketnih ženskah), traherent … crepuscula noctem O., si tua fata nostrum pudorem non traherent secum O., tantum trahit ille timoris O., novit, quae mox ventura trahantur V. prihodnost.

5.
a) nase ali vase potegniti (potegovati, potezati, vleči), pritegniti (pritegovati, pritezati): aquas ferire et trahere (pri plavanju) O., aquam trahere Sen. ph. piti vodo (o plovilu), tellus elementa traxit O., te quoque, luna, traho (sc. z neba) O.
b) (o dihanju) (v)srkati, dihati, vdihniti (vdihovati, vdihavati): auras ore O., animam L. ali spiritum Col., Plin., Sen. ph., Cels., Cu., Ps.-Q. (Decl.), Amm., spiritum ultimum Sen. ph. zadnjič vdihniti, extremum spiritum Ph. dušo spuščati, v zadnjih vzdihljajih (zadnjem pojemanju, zadnji agoniji, v mrtvašnici) ležati; podobno: odorem naribus Ph. srkati, vonjati, duhati.
c) (o pitju) srkati, srebati, delati požirke, piti: amnem gutture O., merum in auro veteris Arsaraci Sen. tr., pocula arente fauce H.; pren.: furorem per ossa V. vpijati.
d) metaf. α) navze(ma)ti se česa, dobi(va)ti: Plin. idr., trahere colorem, ruborem O., pallorem Col., calorem O., figuram lapidis, faciem virorum, naturam eandem O., ignes (calorem) O. segre(va)ti se, maturitatem Col., maiorem ex pernicie et peste rei publicae molestiam Ci. nakopati si (= čutiti) nevoljo (gnev), aliquo crimine famam infamem Aug., morbum levem ac perpetuum Lact. nakopati si, navleči si, nalesti se, multa ex vicinorum moribus traxisse T., Plato plus ex moribus quam ex verbis Socratis traxit Sen. ph., multum ex vero traxisse T. precej biti prepojen z resnico, aeternum est, quod a me traxit O.; poseb. dobiti ime, biti (po)imenovan: Cu., Q. idr., mare (sc. Icarium) nomen traxit ab illo (sc. Icaro) O., unde nomen traxere Cerastae O., cognomen ex contumeliā Ci.; toda: nomen tumulati in urbem O. prenesti na mesto. β) prilastiti (prilaščati) si, prisvojiti (prisvajati) si: regnum L., decumas Ci., partem patriae hinc V. biti napol domač, cum gratiam recte factorum sibi quisque trahat T., fratrem L. brata vriniti, vsiliti (za konzula).
e) vzeti, jemati: in (za) exemplum O.

6. ven, iz česa, kvišku potegniti (potegovati, potezati), (po)vleči (vlačiti); z izhodiščem: ferrum e (a) vulnere O., telum de corpore O., gladium de visceribus Mart., aquam ex puteis Ci. dvigati, zajemati; brez izhodišča: manu temptat trahere telum O.; pren.: vocem imo a pectore V., gemitus e corde O., suspiria penitus O. globoko vzdihniti (vzdihovati), voce traham purā Pers.; metaf. izpelj(ev)ati, izvesti (izvajati), posne(ma)ti: originem ab (ex) aliquo H., Plin. izvirati, licentiam inde Cu., sermonem ab initio Ci.

7. zvi(ja)ti, skrčiti (skrčevati): vincla trahit galeae O., ignis coria trahit et conducit in unum Lucr., nervos Lucr., vela V. speti (spenjati) jadra, vultūs O. nagubančiti, nagubati, namdrniti, namrdati; prolept.: haec si rugam trahit Iuv. če ti ta zguba obraz, septem gyros, septena volumina traxit V. naredila je sedem krogov, sedem svitkov, fluctus sinum trahit V. val se vzpne (vzpenja). —

III.

1. iztegniti (iztegovati, iztegati, iztezati), raztegniti (raztegovati, raztezati), podaljšati (podaljševati), zategniti (zatezati, zategovati): pedum digitos traxit O., Apollo aures (sc. Midae) trahit in spatium O., verbum Sil. zatezati; v pass. raztegovati se, vleči se: quam circum (sc. zonam) extremae trahuntur V.

2.
a) metaf. (čas) prebi(ja)ti, preživeti (preživljati), pretolči, zatezati, zavleči (zavlačevati), odlašati: tempus O., tempus iurgiis S., noctem sermone O., V., per pocula noctes Mart., vitam in tenebris luctuque O. životariti, vitam quoque modo Plin., vitam luxu Ph., vitam asperam in silvis Ph., quietem Pr. spati, segne otium T. predajati se lenobnemu brezdelju, bellum, pugnam L., comitia Ci., morbum Cels., fata Val. Fl. udržati, zadrž(ev)ati, odložiti (odlagati), frustra laborem V. zastonj se ukvarjati (ubijati) z nehvaležnim delom; intr. = trajati, trpeti: decem annos traxit ista dominatio Fl., qui ceterā parte anni traxerunt (so životarili), resolvuntur tempore autumni Cels., in morbo diutius trahere Cels. osta(ja)ti (biti) bolan.
b) koga muditi, zadrž(ev)ati, starati koga, za nos voditi, pustiti čakati: aliquem sermone, quousque … Val. Max., aegros Cels., legati querentes trahi se a Caesare Suet. — Od tod

1. adj. pt. pf. tractus 3
a) „privlečen“ = prihajajoč, izvirajoč: venae a corde tractae Ci.
b) gladko tekoč, gladek, ne zatikajoč se, ne hrapav: sermonis genus Ci., oratio tracta et fluens Ci.

2. subst. tractum -ī, n
a) (po)sukana volna (preja): suis manibus lanea tracta ministrasset infectori Varr., tractaque de niveo vellere ducta putat Tib.
b) plast, sloj iz več plasti sestoječega kolača, tanko kolačno testo: Ca.; enako tracta -ae, f: Plin.

Opomba: Inf. pf. trāxe = trāxisse V.