Franja

Zadetki iskanja

  • chip2 [čip]

    1. prehodni glagol
    sekati, rezljati, drobiti; (od)krušiti, odlomiti; prekljuvati jajčno lupino; rezati na rezine; norčevati se iz koga

    2. neprehodni glagol
    odkrušiti, odlomiti, odkrhniti se
  • claudō1 -ere, clausī, clausum (v zloženkah [con-, in-, oc-, recludere] je au oslabel v ū; od tod vulg. in poklas. soobl. nezloženega glag. clūdō -ere, clūsī, clūsum).

    I.

    1. zapreti (zapirati), zakleniti (zaklepati) (naspr. aperīre, patefacere, reserāre): ianuam Ci., portas alicui C. komu = pred kom, portas obice firmo O., claudentur Belli portae V., cl. Ianum (Quirini) S., L., H. Janovo svetišče zapreti (v znamenje splošnega miru v državi), claudi tabernas tota urbe iussit L., valvae clausae subito se aperuerunt Ci., domos clausere serae O., pars adaperta fuit, pars altera clausa fenestrae O., fores carceris adamante clausae O.; domus clausa pudori Ci., clausa curia pauperibus est O.; pogosto subst. pt. pf. clausum -ī, n zaklep, zapiralo, zapah: clausa (po drugih clusa) domorum Lucr., clausa effringere S. ključavnice siloma odpreti (odpirati), sic positum in clauso linquunt V., sub clauso habere Col. pod ključem, fructus clauso custodire Col.; pren.: palpebraeque,... aptissime factae... ad claudendas pupulas Ci., cl. nostros ocellos Pr. (o smrti), oculos Lucan., lumina nox clausit O. je zatisnila oči, cl. lumina in aeternum noctem (= mori) V., clauserunt omnes lumina nostra manus Mart., cl. aures alicui rei L., Sen. ph. ali ad voces alicuius Ci., cl. ora Pr., ora loquentis O., clauso ore Cat., T., cluso corpore adversum vim veneni T., homo clausus T. zaprt = zaprtega srca, redkobeseden.

    2. pren.
    a) zaključiti (zaključevati), dovršiti, (do)končati, skleniti (sklepati): epistulam, opus O., verba pedibus H. spraviti (spravljati) v verze, zaokrožiti v verze, insigne facinus strenuo exitu Val. Max., disputatio illa contra Gorgian ita clauditur, οὐκοῦν... Q., cum versus cluditur Q., cludendi inchoandique sententias ratio Q., cludere bella Stat.; o času: octavum trepidavit aetas claudere lustrum H., diem vitae huius extremum cl. Aug.
    b) voj. zaključiti (zaključevati), biti na koncu, biti v zaplečju, biti zadnja straža: Cu., Auct. b. Afr., Sil., Boii agmen hostium claudebant C., duae legiones totum agmen claudebant C., Angrivarios... a tergo... Chasuarii cludunt T. sledijo zaključujoč, cl. sinistrum, dextrum latus T. zakrivati, (za)ščititi.

    II. (= concludere, includere) koga ali kaj kam zapreti (zapirati), dati, kje skri(va)ti, s čim zakri(va)ti: dicitur... matrem Pausaniae... in primis ad filium claudendum lapidem... attulisse N. da bi sina zazidali, (Danaën) clausam implevit Iuppiter auro O., cl. apes Val. Fl., fera animalia clausa tenere T. Krajevno določilo z loc.: agnos domi V.; s praep.: aliquem in curia L., in tectis, in undis O., aquilonem Aeoliis in antris O., apes in arbore inani O., pecudes in antro V., turpi clausus in arca H., in carcere claudi T., clausus intra domum T., cl. volnus sub casside Sil.; pren.: aliquid clausum in pectore habere S.; z adv.: tauros... intus clausos satura ad praesepia servant V., armenta iuxta clausa T.; z abl. instrumenti: cl. ventos nubibus Lucr., ventos carcere O., carcere dicuntur clausi sperare salutem O., vinclis et carcere clausus Val. Fl., animae clausae tenebris et carcere caeco V., clausa armenta stabulis V., cl. vultus casside Sil., humeros clipeo Stat., claudi cubiculo T., vilissima utensilium anulo clausa T. zapečateno; pren.: deum pectore clausum habere O.; occ.
    a) obda(ja)ti, obkrožiti (obkrožati): forum porticibus tabernisque L., non portu illud oppidum clauditur Ci., silva claudit nemus O., quasdam gemmas auro clusit Plin. je vdelal v zlato.
    b) voj. obda(ja)ti, obkoliti (obkoljevati), obstopiti (obstopati), zaje(ma)ti: oppidum operibus C., eum difficultatibus locorum Hirt., urbem obsidione N., locorum angustiis claudi N., munitio regiam clausit Cu., clausus armis senatus T.
    c) lov. obkrožiti (obkrožati), obda(ja)ti, zaje(ma)ti: nemorum saltūs V., valles insidiis Tib., lepores rete (abl.) O. omrežiti (omreževati).

    III.

    1. geogr. (o krajih) zapirati, naslanjati se na kaj, držati se česa: dextra laevaque (acc. pl.) duo maria (nom. pl.) claudunt L., insula eum sinum ab alto claudit L.

    2. pot, sotesko, deželo idr. zapreti (zapirati), preprečiti (preprečevati), (pre)sekati, nedohodno, nedostopno narediti (delati), zagraditi (zagrajevati): forum saepietur, omnes aditus claudentur Ci., cl. exitum Ci., transitum L., terrestres aditus opportune positis praesidiis L., omnes aditus custodiis T., locum Varr., campum Cat., omnia litora ac portus custodiā clausos teneri C., abstitere Galli, ut clauderent viam L., vias torrentum incendia cludunt Stat., clauderet ut Tatio fervidus humor iter O., Theseo clausit iter Achelous imbre tumens O., flumina ac terras et quodam modo caelum (namreč z visokimi stavbami) T., clausam Alpibus Italiam T.; pren.: claudite iam rivos V. zamašite, cl. aquas Pr., fontes O. zamašiti, eam quoque se illis fugam clausurum L., portā castrorum fuga clausa erat L., fugam custodia claudit O. onemogoča, undique clausi commeatus erant L. dovoz je bil... presekan, horum ferocia vocem Euandri clausit L. je zaprla Evandru sapo, letalis hiems vitales vias et respiramina clausit O. je zaprla sapo in dihanje, pollice vocis iter claudere O., viam animae laqueo cl. ali animam laqueo cl. O. z vrvico se zadušiti, obesiti se, animum clusit dolor Lucan., cl. hiatūs serpentis Pr., flatūs Sil., aditus ad vulnera clusi Stat., cl. sanguinem Plin. ustaviti, ut sanguis aliter cludi non posset quam... Iust.

    3. deželo idr. zapreti (zapirati) za promet: tamquam clausa sit Asia, sic nihil perfertur ad nos Ci. ep., patefactum nostris legionibus Pontum, qui antea populo Rom. clausus fuisset Ci., quod clausae hieme Alpes essent L., rura gelu tum claudit hiems V., Britanniam tam diu clausam aperire Mel.; pogosto o morju: adhuc clausum fuisse mare scio Ci. ep., clausa nobis erant omnia maria C., litus clausum T. zaprto za plovbo (zaradi zimskih viharjev).
  • cortar ob-, od-, pri-rezati; jedkati; strugati; (od)sekati; striči; kastrirati, skopiti; prekiniti; (s)krajšati; osupiti, črtati (besedilo); odločiti, besedo imeti

    cortar el aire zrak rezati (letalo)
    cortar los bríos a uno komu peruti pristriči
    cortar a cercén pri korenini odrezati
    cortar la cólera a alg. komu jezo udušiti
    cortar las combinaciones de alg. komu načrte prekrižati
    cortar la conversación (a) komu v besedo vpasti
    cortar bien un idioma tekoče govoriti kak jezik
    cortar el lápiz priostriti svinčnik
    cortar el paso a uno komu pot zapreti; komu namere preprečiti
    hacerse cortar el pelo dati si lase ostriči
    cortar de raíz s korenino izruvati
    cortar las relaciones pretrgati stike
    cortar en rued(ecit)as na režnje (kolesce) razrezati
    cortar un vestido prikrojiti obleko; fig koga obrekovati
    cortar la vida, cortar la existencia (a) koga umoriti, usmrtiti
    cortar el vino rezati vino
    cortando por lo bajo vsaj, najmanj
    cortar por lo vivo, cortar por lo sano dotaknili se bolečega mesta; energično nastopiti (proti), ostre mere podvzeti
    hace un frío que corta (la cara) mraz je, da kar reže
    cortarse urezati se, raniti se; razpokati (koža od mraza); sekati se (svila); osupniti; obtičati v govoru
    cortar las uñas nohte si pristriči
  • cut*2 [kʌt]

    1. prehodni glagol
    (od)rezati, (od)sekati, (pri)striči, rezbariti, (po)kositi, (po)žeti; (na)brusiti; gravirati, vrezovati; (pri)krojiti; skopiti, kastrirati; zbosti, zbadati; prizadeti; tepsti, bičati
    figurativno izogniti, izogibati se, ne pozdraviti; zmanjšati, znižati; odložiti; izpustiti, opustiti

    2. neprehodni glagol
    rezati, sekati; zbadati; žeti, kositi
    sleng zbežati, ucvreti, pobrisati jo; privzdigniti (karte)

    to cut after s.o. letati za kom
    to cut at s.o. udariti koga (z mečem); figurativno prizadeti koga
    that cuts both ways to govori za in proti
    figurativno to cut one's cable umreti
    to cut capers (ali didoes) prevračati kozolce; smešne uganjati, norce briti
    to cut cards privzdigniti karte
    to cut s.o.'s claws pristriči komu kremplje
    to cut and come again dvakrat si odrezati
    to cut and contrive varčno gospodariti
    to cut (dead) ne pozdraviti, ignorirati
    to cut dirt, to cut it, to cut one's lucky (ali stick, sticks) popihati jo
    to cut a dash zbujati pozornost
    to cut a figure (ali splash, show, flash) imeti vlogo, postavljati se na vidno mesto
    to cut it fine premalo časa si vzeti; natanko preračunati
    figurativno to cut one's fingers opeči se
    to cut the ground under s.o.'s feet pokvariti komu načrte
    to cut free osvoboditi
    to cut to the heart globoko prizadeti
    sleng to cut no ice ne imeti vpliva
    to cut it (ali the matter) short na kratko, skratka
    cut it! molči(te)!
    figurativno to cut the knot odločno rešiti vprašanje
    to cut a loss odreči se, sprijazniti se z izgubo
    to cut one's profits žrtvovati svoj dobiček
    to cut the painter pretrgati stike
    to cut the record potolči rekord
    to be cutting one's teeth dobivati zobe
    to cut one's own throat samemu sebi škodovati
    to cut to usmeriti kam
    to cut one's wisdom teeth (ali eyeteeth) spametovati, izučiti se
    to cut the price znižati ceno
  • decussate2 [dikʌ́seit] prehodni glagol & neprehodni glagol
    križati, sekati (se)
  • dissect [disékt] prehodni glagol
    (raz)klati, (raz)sekati; (raz)členiti, analizirati
    anatomija raztelesiti, secirati
  • dīsulcō (dissulcō) -āre razora(va)ti, razbrazdati; pren. ločiti, sekati: terra tenebrarum quae terram lucis penetratione di(s)ulcat Aug., columba molliter aërio dis(s)ulcans nubila lapsu Ven.
  • dòhvaćati -ām, dòhvatati -ām
    I.
    1. jemati, prije mati: sve što se djetetu daje da dohvata treba da se bira
    2. segati po, za: ona dohvata, dohvaća kuke i motike
    3. zajemati: dohvaćati vode
    4. dosegati, segati: haljina dohvaća, dohvata do vrata obleka sega do vratu
    5. grabiti: dohvaćati kandžama
    6. dotikati se: sjenka je, sve više rasla, izgledalo je da dohvata, dohvaća nebo
    7. sekati, biti, tolči: dohvaćati sabljom, topovima
    8. dražiti, nagajati: dohvaćati koga zbog kukavičluka
    II. dohvaćati se
    1. spoprijemati se: junački se dohvaćati s neprijateljima
    2. oprijemati se: vojnici se za bedem rukama dohvataju, dohvaćaju
    3. dotikati se: rakija kroz vodu ide, vode se ne dohvata, dohvaća
    4. zadevati: to se ne dohvata, dohvaća tvoga srca
  • durchschneiden*2 prerezati, Wellen: presekati, figurativ sekati, das Herz: raniti
  • einkerben Vertiefungen, Zeichen: vrezati, einen Stock: zarezati, zarezati v obliki klina; Technik razrezati, sekati
  • einschlagen*

    1. Nägel usw.: zabiti, zabijati, die Tür: vdreti, Scheiben, den Schädel: razbiti

    2. Blitz, Bombe: treščiti, figurativ imeti velik uspeh

    3. in ein Tuch: zaviti (v), oviti (z); vor dem Pflanzen: ukopati, zasuti

    4. einen Weg, Wege: ubrati (pot), ubirati (pota)

    5. in die Hand: seči v roko

    6. einen Saum einschlagen zarobiti

    7. Bäume: sekati,

    8. Wein: žveplati,

    9. beim Weben: lučati

    10. mit dem Lenkrad: zaviti (nach links v levo)
  • esculpir sekati; klesati; rezljati
  • fällen podreti, podirati, Bäume: sekati, posekati; der Tod: pokositi; Chemie oboriti, obarjati; ein Urteil fällen izreči sodbo, razsoditi; eine Entscheidung fällen odločiti se, sprejeti odločitev
  • fell4 [fel] prehodni glagol
    (po)sekati, podreti; (za)robiti
  • fēndere v. tr. (pres. fēndo)

    1. razklati, razcepiti

    2. sekati, rezati, prečkati, iti skozi:
    fendere la nebbia rezati meglo
    fendere l'aria leteti, rezati nebo
    fendere le onde rezati valove, plavati, pluti
    fendere la folla prebijati se skozi množico
  • hack2 [hæk] prehodni glagol & neprehodni glagol
    sekati, vsekati, zasekati, razsekati
    šport brcniti v nogo (nogomet); pokašljevati
    ameriško prenašati, trpeti kaj

    hacking cough suh kašelj, pokašljevanje
    ameriško, sleng to hack around pohajkovati
    to hack and hew tolči
    to hack off odsekati
    to hack out usekati koga
    to hack to pieces v koščke razsekati
    to hack a language tolči kakšen jezik
  • hacken mit einer Axt: sekati, sesekati, nasekati; Fleisch: sesekljati, faširati, mleti, zmleti; Erde (lockern): okopavati, drobiti; Vögel: kljuvati; auf dem Klavier: razbijati po klavirju; beim Sport: grobo igrati
  • hauen (haute/hieb, gehaut/gehauen)

    1. udariti, tolči, mlatiti; an/auf/in tolči po, udariti po, razbijati po

    2. (werfen) vreči, treščiti, zagnati, zalučati

    3. Wald: sekati, Gras: kositi; einen Menschen: premlatiti; in Stein: vklesati eins/eine hinter die Ohren hauen primazati okoli ušes; jemanden zum Krüppel hauen premlatiti skoraj do smrti, polomiti kosti; in dieselbe Kerbe hauen trobiti v isti rog; auf die Finger hauen usekati po prstih
  • herumhacken (kar naprej) sekati; auf jemandem herumhacken figurativ obžirati koga
  • hew* [hju:] prehodni glagol
    sekati, tolči, tesati, klesati; posekati (down)
    odsekati, obtesati (away, off)
    razsekati (asunder, up)
    krčiti, utreti (pot)

    to hew to pieces razsekati na koščke
    to hew one's way through; ali to hew a path for o.s. prekrčiti si pot skozi, utreti si pot
    to hew out a career for o.s. utreti si pot do poklica, pretolči se do poklica