Franja

Zadetki iskanja

  • domáče adv. familiarmente, alla buona; senza particolari riguardi; senza riguardo:
    biti domače sprejet essere accolto familiarmente
    po domače povedati dirla in parole povere
  • dúša soul; (duh) spirit; ghost; figurativno mind

    600 dúš (prebivalcev) 600 souls
    dobra dúša a good soul, a good fellow
    pokojna dúša departed soul
    sorodna dúša congenial soul, kindred spirit
    neumrljivost dúše religija immortality of the soul
    rešitev dúše religija salvation of the soul
    preseljevanje dúš transmigration of souls, metempsychosis
    z dúšo in telesom with all one's heart and soul, wholeheartedly
    iz vse dúše, z vso dúšo with all one's heart
    (vseh) vernih dúš dan religija All Souls' Day
    iz globine moje dúše from the depths of my soul
    pri moji dúši! (up)on my soul!, by my soul
    iz (do) dna svoje dúše from (to) the bottom of one's heart
    v globini moje dúše in my heart of hearts
    dúša in srcé česa the life and soul of something
    v dnu svoje dúše in one's innermost soul
    biti eno srce in ena dúša to be of one heart and mind
    on je plemenita dúša he is a generous soul, he is a noble-minded person
    biti komu vdan z dúšo in telesom to be devoted body and soul to someone
    on je prava dúša podjetja he is the very soul of the enterprise
    žive dúše ni bilo tam not a living soul was there
    žive dúše ni na ulici there is not a soul in the street
    on je dobra dúša he is a good old soul
    dúša me boli it grieves me to the very heart
    nekaj imam, nekaj mi leži na dúši something preys upon my mind
    izdihniti dúšo to give up, to yield up the ghost, to draw one's last breath
    sramovati se v dno svoje dúše to be deeply ashamed (of)
    to mi teži dúšo that weighs heavily upon me
    vso svojo dúšo vložiti v delo to put one's whole heart into one's work
    žive dúše ne vidim I do not see a single soul
    žive dúše ni bilo videti there wasn't a soul to be seen
    povedati, kar nam leži na dúši pogovorno to say one's piece
  • dúša (-e) f

    1. rel. anima, animo:
    človek ima telo in dušo l'uomo ha un corpo e un'anima
    skrbeti za dušo aver cura della propria anima
    pog. (kot podkrepitev) pri moji duši, da ni res lo giuro sull'anima mia che non è vero
    pren. tekel je, da bi kmalu dušo spustil correva a perdifiato
    pog. trpeti kot duše v vicah soffrire come un'anima dannata

    2. (čustveno-moralna stran človeka) anima; psiche:
    občutek krivde mu teži dušo un senso di colpa gli pesa sull'anima
    značilnosti ženske duše le caratteristiche dell'anima femminile
    človek dobre duše una buon'anima
    lepa duša anima bella
    pesniška duša anima poetica
    slovanska duša l'anima slava
    v dno duše se je čutil ponižanega si sentì umiliato nel profondo dell'anima

    3. (oseba, človek sploh) knjiž. anima:
    mesto šteje desettisoč duš una cittadina di diecimila anime
    pren. žive duše ne videti non vedere anima viva
    živi duši ne povedati non dirlo a nessuno

    4. (najpomembnejši del, člen) anima:
    duša akcije l'anima dell'impresa

    5. (osrednji del) anima:
    žica z jekleno dušo l'anima di una forma metallica

    6. (priprava pri svetilki na olje) lucignolo
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    iz vse duše con tutta l'anima
    stresti si kaj z duše togliersi un peso dall'anima
    ležati na duši gravare l'anima, tormentare
    biti pri duši piacere
    biti komu hudo, tesno pri duši stare in pena
    z dušo in telesom anima e corpo
    eno srce in ena duša due cuori e un'anima sola
    izpustiti dušo rendere l'anima a Dio
    komu pihati na dušo fare la corte a qcn.; lavorarsi qcn.
    črna duša anima nera
    komaj se ga duša drži tiene l'anima coi denti
    gnati se za čim kot hudič za grešno dušo dannarsi l'anima per qcs.
    privezati si dušo prendere un boccone, bere un bicchierino
    predati se čemu z dušo in telesom buttarsi in qcs. anima e corpo
    vpiti kakor grešna duša urlare come un'anima dannata, come un ossesso
    lahko greste mirne duše può andarsene tranquillo
  • èn (êna -o) | êden (ênega) numer.; subst.

    1. (izraža število ena) uno, una
    a) (v samostalniški rabi):
    ti si eden med mnogimi tu sei uno dei tanti
    bilo je ena po polnoči era l'una di notte
    stopati v koloni po eden marciare in fila indiana
    b) (v prilastkovi rabi)
    eno željo še imam ho un solo desiderio
    slep na eno oko cieco di un occhio, guercio
    c) (v medmetni rabi)
    otroci so korakali en, dva i bambini marciavano un duè

    2. (v zvezi z 'drugi') uno:
    prevaža z enega brega Save na drugega traghetta da una riva della Sava all'altra
    eni se smejejo, drugi jokajo gli uni ridono, gli altri piangono
    (izraža medsebojno razmerje) eden drugega se bojita hanno paura l'uno dell'altro

    3. pog. (s širokim pomenskim obsegom)
    en dan je šel v mesto un (bel) giorno andò in città
    pa zapojmo eno su, cantiamo una canzone
    vse skupaj mi je eno figo mar non mi importa un accidente, un fico secco

    4. pren. (enak, isti) stesso, medesimo, identico:
    midva sva enih misli siamo tutt'e due dello stesso parere
    zmeraj je na mizi ena in ista jed sempre la stessa zuppa in tavola

    5. (nesestavljen del, cel) uno; intero; ininterrotto:
    obleka v enem delu abito di un solo pezzo
    kopalke v enem delu costume (da bagno) intero
    pren. (v zvezi s 'sam') polarna zima je ena sama dolga noč l'inverno polare è una notte lunga e ininterrotta
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    pren. živeti tja v en dan vivere alla giornata
    pren. metati vse v en koš fare di ogni erba un fascio
    pren. v en rog trobiti s kom ululare con i lupi
    z eno besedo (povedano) (detto) in breve
    pog. staviti vse na eno karto puntare su una carta
    pren. biti z eno nogo že v grobu essere con un piede nella tomba
    povedati v eni sapi dire tutto d'un fiato
    sovražnik številka ena nemico numero uno
    pren. delati vse po enem kopitu fare tutto con lo stampo
    vsi do enega so prišli sono venuti proprio tutti
    pog. dati komu eno okrog ušes appioppare un ceffone a qcn.
    pog. eno komu zagosti giocare un tiro a qcn.
    vsi za enega, eden za vse tutti per uno, uno per tutti
    PREGOVORI:
    ena lastovka ne naredi pomladi una rondine non fa primavera
  • filozof samostalnik
    1. (strokovnjak) ▸ filozófus
    starogrški filozof ▸ ógörög filozófus
    francoski filozof ▸ francia filozófus
    diplomirani filozof ▸ okleveles filozófus
    marksistični filozof ▸ marxista filozófus
    predavanje filozofa ▸ filozófus előadása
    citat filozofa ▸ filozófus idézete
    teorija filozofov ▸ filozófusok elmélete
    besedilo filozofa ▸ filozófus szövege
    intervju s filozofom ▸ filozófussal készített interjú
    brati filozofa ▸ filozófust olvas
    V starosti 84 let je umrl italijanski filozof in pisatelj Umberto Eco. ▸ 84 éves korában elhunyt Umberto Eco olasz filozófus és író.

    2. (o pronicljivem razmišljanju) ▸ filozófus
    Bil pa je nekakšen glavni filozof republikanske stranke. ▸ De ő volt a Republikánus Párt egyfajta főfilozófusa.
    Morda se je vrli poslanec le okorno izrazil in je v resnici hotel povedati le to, da ni filozof, česar sicer ni bilo težko opaziti. ▸ Lehet, hogy a tisztelt képviselő úr csak sután fejezte ki magát, és valójában csak azt akarta mondani, hogy nem filozófus, amit amúgy nem volt nehéz észrevenni.

    3. neformalno, izraža negativen odnos (kdor veliko prazno govori) ▸ filozófus
    Meni se gabijo "filozofi", ki se nahajajo v parlamentu. ▸ Undorodom a parlamentben lévő „filozófusoktól”.
  • glásno | glasnó adv.

    1. forte, ad alta voce, rumorosamente:
    pren. povedati jasno in glasno dire chiaro e tondo

    2. muz. forte
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    glasno negodovati rumoreggiare
    glasno odobravati acclamare
    glasno smrčati ronfare
    glasno ugovarjati strillare
    glasno vpiti latrare
    glasno žvečiti biascicare
  • gorak ➞ → gorek
    biti gorak komu schlecht zu sprechen sein auf (jemanden), (jemandem) sauer sein
    povedati komu nekaj gorkih (jemandem etwas) auf den Kopf zusagen
  • gorák | gôrek (gôrka -o)

    A) adj.

    1. (topel) caldo:
    gorka jed piatto caldo
    gorka obleka abito caldo
    gorka sapa vento caldo
    gorko vreme tempo caldo

    2. (nenaklonjen, sovražen) ostile:
    biti gorek komu portare rancore a qcn., avercela con qcn.

    3. pren. vivo, ardente, caloroso, intenso; amaro:
    gorka prošnja ardente preghiera
    gorka želja vivo desiderio
    gorko razočaranje amara delusione
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    biti gorke krvi essere di temperamento vivace
    novico nesti gorko na ušesa riferire subito, seduta stante
    pren. (tudi iron.) ta bo šla gorka v nebesa andrà diritto in paradiso

    B) gôrki (-a -o) m, f, n
    biti na gorkem essere al caldo
    še nič gorkega ne imeti v želodcu essere ancora digiuni
    povedati komu nekaj gorkih fare una strapazzata a qcn.
    primazati, prisoliti komu par gorkih prendere qcn. a scapaccioni
  • húd (-a -o)

    A) adj.

    1. severo, rigoroso

    2. adirato, arrabbiato:
    biti hud na koga essere in collera, essere adirato con qcn., avercela con qcn.

    3. ostile

    4. furioso, rabbioso (cane)

    5. cattivo; malvagio:
    sin je bil hujši kot oče il figlio era peggio del padre
    hudo dejanje azione malvagia, cattiva

    6. (ki prinaša trpljenje, težave) cattivo, brutto:
    hude novice brutte notizie
    hudi časi brutti tempi
    huda ura temporale

    7. (ki se pojavlja v močni obliki) grande, forte, terribile; pren. appassionato, incallito; incorreggibile:
    hud mraz freddo terribile
    huda lakota, revščina, krivica grande carestia, povertà, ingiustizia
    huda bolečina forte dolore
    hud kašelj forte tosse
    hud bolnik malato grave
    hud klanec forte, ripida salita
    pren. hud lovec cacciatore appassionato
    hud pijanec bevitore incorreggibile
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    hud udarec terribile colpo
    pren. biti hud na denar essere avido di denaro
    delati hudo kri far cattivo sangue
    biti (česa) prav za hudo silo essercene quanto basta, dovrebbe bastare
    čeb. huda gniloba covata a sacco

    B) húdi (-a -o) m, f, n pog.
    huda je za delo è difficile trovar lavoro
    pren. huda mu prede è alle strette, non sa a che santo votarsi
    povedati komu precej hudih strapazzare, rimbrottare qcn. ben bene
    umreti od samega hudega morire di crepacuore, per l'indigenza, per grandi sofferenze
    pren. imeti dosti hudega nad seboj avere gravi colpe sulla coscienza
    prizadeti komu mnogo hudega fare molto male a qcn.
    ne jemati česa za hudo non prendersela a male per qcs.
    nič hudega sluteč senza l'ombra d'un sospetto
  • ilustracija samostalnik
    1. (slika) ▸ illusztráció
    razstava ilustracij ▸ illusztrációkiállítás
    ilustracije slikanice ▸ képeskönyv illusztrációi
    avtorica ilustracij ▸ illusztráció szerzője
    izbor ilustracij ▸ illusztrációválogatás
    ilustracija naslovnicekontrastivno zanimivo borítókép
    avtor ilustracij ▸ illusztráció szerzője
    zbirka ilustracij ▸ illusztrációgyűjtemény
    izdelava ilustracij ▸ illusztráció készítője
    knjižne ilustracije ▸ könyvillusztrációk
    izvirna ilustracija ▸ eredeti illusztráció
    barvna ilustracija ▸ színes illusztráció
    originalna ilustracija ▸ eredeti illusztráció
    celostranska ilustracija ▸ egészoldalas illusztráció
    otroške ilustracije ▸ gyermekillusztrációk
    opremiti z ilustracijamikontrastivno zanimivo illusztrál, illusztrációkkal ellát
    opremljen z ilustracijamikontrastivno zanimivo illusztrált, illusztrációkkal ellátott
    slikanica z ilustracijami ▸ illusztrációkkal ellátott képeskönyv
    knjiga z ilustracijami ▸ illusztrációkkal ellátott könyv
    ilustracije v knjigi ▸ könyv illusztrációi, könyvben található illusztrációk
    narisati ilustracijo ▸ illusztrációt rajzol
    Besedilo je opremljeno z več sto privlačnimi ilustracijami. ▸ A szöveget több száz vonzó illusztráció kíséri.
    Letos načrtujejo tudi razstavo otroških ilustracij. ▸ Idén kiállítást szerveztek gyermekek illusztrációiból.

    2. neštevno (dejavnost) ▸ illusztrációkészítés, illusztrálás
    sejem ilustracijekontrastivno zanimivo illusztrációk kiállítóvására
    mojster ilustracije ▸ illusztrálás mestere
    področje ilustracije ▸ illusztrálás területe
    ukvarjati se z ilustracijo ▸ illusztrálással foglalkozik
    nagrada za ilustracijo ▸ illusztrációért járó díj
    začetnik slovenske ilustracije ▸ szlovén illusztrációkészítés úttörője
    Že večkrat je bilo slišati, da se slovenska ilustracija po kvaliteti in sodobnosti zlahka meri z evropsko. ▸ Sokszor elhangzott már, hogy a szlovén illusztrációkészítés minőségét és modernitását tekintve vetekedik az európaival.

    3. (ponazoritev) ▸ illusztráció, illusztrálás
    nazorna ilustracija ▸ szemléletes illusztráció
    zgovorna ilustracija ▸ sokatmondó illusztráció
    povedati za ilustracijo ▸ illusztrálására idéz, illusztrálására elmond
    navesti v ilustracijo ▸ illusztrációként felhoz
    navajati za ilustracijo ▸ illusztrációként felhoz
    navesti za ilustracijo ▸ illusztrációként felhoz
    Naj vam za ilustracijo orišem dogodek, ki sem mu bil priča. ▸ Ennek illusztrálására hadd írjak le egy eseményt, amelynek szemtanúja voltam.
    Za ilustracijo bom navedel le nekaj podatkov, ki sem jih prebral v javnih medijih. ▸ Illusztrációként csak néhány olyan információt hozok fel, amelyet a közmédiában olvastam.
  • ilustrácija (-e) f

    1. (risba, slika) illustrazione

    2. (ponazoritev) illustrazione:
    v ilustracijo, za ilustracijo kaj povedati, navesti dire, riportare qcs. a mo' di illustrazione
  • imé name; (krstno) first (ali given ali baptismal ali Christian) name

    imé in priimek name and surname
    v iménu on behalf of, in the name of
    v mojem iménu on my (own) behalf
    lastno imé proper noun
    obče imé common noun
    potni list na imé... a passport in the name of...
    dekliško imé maiden name
    brez iména nameless
    krajevno imé placename, toponym
    privzeto imé (vzdevek) alias
    Brown po iménu Brown by name
    dobro imé (sloves, glas) good name, reputation
    klicanje imén (apél) roll call
    seznam imén list of names, roll, (zdravnikov, porotnikov ipd.) panel
    v mojem iménu in v iménu mojih prijateljev on my own behalf and on behalf of my friends
    v božjem iménu in the name of God, in God's name
    kako Vam je imé? what is your name?
    Vas smem vprašati za imé? may I ask your name?
    vprašal sem ga za imé I asked him (for) his name
    dati čemu pravo imé (reči bobu bob) to call something by its proper name; to call a spade a spade
    imeti imé po botru to be called after one's godfather
    navesti, povedati napačno imé to give an assumed name
    klicati po iménih to call the roll
    podpisati (se) s polnim iménom to sign one's name in full
    ustvariti si imé (zasloveti) to win a name for one's
    omadeževati svoje imé to besmirch one's name
    poznati koga le po iménu to know someone only by name
    imé se ga je prijelo the name stuck to him
    to bo škodilo mojemu dobremu iménu my reputation will suffer because of this
    moj pes sliši na imé Bob my dog answers to the name of Bob
    slabega iména se človek težko znebi (figurativno) give a dog a bad name and hang him!
  • imé nombre m ; (sloves) reputación f , renombre m , fama f

    ime in priimek nombre y apellido
    v mojem imenu en mi nombre
    polno ime nombre y apellidos, nombre completo
    krstno (dekliško) ime nombre de pila (de muchacha)
    lastno (občno, skupno, snovno) ime nombre propio (común, colectivo, material)
    v bratovem in v mojem imenu en nombre de mi hermano y en el mío propio
    pod tujim imenom de incógnito, bajo seudónimo
    pravo (lažno) ime nombre verdadero (falso)
    kako Vam je ime? ¿cómo se llama usted?, ¿cómo es su nombre, por favor?
    moje ime je X. me llamo X.
    črkovati svoje ime deletrear su nombre
    delam v njegovem (v bratovem) ime obro en su nombre (en nombre de mi hermano)
    imenovati koga po imenu llamar a alg por su nombre
    povedati svoje ime decir su nombre
    poznati po imenu conocer de nombre
    imenovati stvari s pravim imenom llamar las cosas por su nombre
    spraviti koga ob dobro ime hacer a alg perder su reputación (ali su buena fama)
  • izjavi|ti (-m) izjavljati erklären; (povedati, izreči) aussagen, äußern
    izjaviti pripravljenost za … sich bereit erklären (zu)
  • izjecljati glagol
    (jecljaje povedati) ▸ eldadog
    izjecljati opravičilo ▸ mentegetőzést eldadog
    končno izjecljati ▸ végre eldadogja
    Komaj je izjecljala svoje ime. ▸ Alig tudta eldadogni a saját nevét.
    Sopomenke: zjecljati
  • izúst par cœur, de mémoire

    naučiti se (povedati) na izust apprendre (réciter) par cœur
  • 2 adv. pog.

    1. (vendar) sì:
    jurček je pa ja ena najboljših gob il porcino è, sì, uno dei funghi migliori

    2. (izraža pomislek) sì, già:
    a ja, to še moram povedati ah sì, devo dire ancora questo

    3. (izraža pomislek, nejevoljo):
    ja, čakaj malo, da premislim sì, aspetta un attimo che ci penso

    4. (izraža nasprotje prejšnji misli) sì:
    ostal je brez službe, ja in zdaj? è rimasto senza lavoro, sì, e adesso?
  • jásno adv.

    1. chiaramente, con chiarezza; chiaro:
    jasno se izražati esprimersi con chiarezza
    pren. kaj povedati jasno in glasno dire qcs. chiaro e netto
    jasno se zavedati svojih dolžnosti essere chiaramente cosciente, avere chiara coscienza dei propri doveri
    jasno je kot enkrat ena la cosa è chiara come il sole, come due più due fa quattro
    jasno zeleni gozdovi boschi di color verde chiaro

    2. (v povedni rabi izraža popolno sprejemanje) chiaro; sottinteso:
    jasno je sottinteso, resta sottinteso
    jasno je, da ne bo šel è chiaro che non andrà
    (eliptično):
    jasno, da ne ve chiaro che non sa
    (v medmetni rabi izraža soglasje brez pridržka) certo:
    'hočeš požirek vina?' — 'jasno' 'vuoi un goccio di vino?' — 'certo'
  • jedrnát pithy; (slog) concise; terse

    kratek in jedrnát short and to the point; terse
    jedrnát izrek pithy saying
    jedrnát pregovor maxim, terse proverb
    jedrnáto reči, povedati to say tersely
  • jih pron.

    1. pog. li, le:
    dobiti jih po glavi ricevere una stangata, una doccia fredda; essere conciato per le feste; buscarle
    imeti jih za ušesi essere discolo; essere un furbo di tre cotte
    naložiti jih komu darle a uno di santa ragione, suonarlo ben bene
    povedati jih komu cantarle chiare a uno
    razdirati, stresati jih fare il buffone
    preslišati jih ricevere rimproveri, rabbuffi

    2. (v nikalnih stavkih krepi predmet ali miselni osebek):
    ni jih večjih strahopetcev, kot ste vi siete i peggiori vigliacchi che io conosca
    (v vzkliku) glej jih priliznjence! begli ipocriti!