Franja

froisser [frwase] verbe transitif (z)mečkati; (o)drgniti; pohoditi; figuré (u)žaliti

se froisser (z)mečkati se; prasketati; figuré biti užaljen
froisser une robe zmečkati obleko
froisser le poignet à quelqu'un komu zapestje zviti

izvírati¹ -am nedov., похо́дити -джу недок.

kaputttreten^* pohoditi

nàgaziti -īm
I.
1. stopiti na kaj, v kaj: nagaziti na most, u blato, na staklo, ekspr. na tanak led
2. nameriti se, naleteti: nagaziti na selo, na kurjaka
3. pohoditi: miran, ni mrava da nagazi; nagažen crv
4. stopiti komu na nogo: Bora nagazi ispod stola Kostu
5. poteptati: nagaziti zemlju nogom
6. nagaziti na sugreb, na urok, na čini stopiti na uročen predmet
II. nagaziti se nakorakati se, nahoditi se: nagaziti se snijega nahoditi se po snegu

natláčiti nàtlāčīm poteptati, pohoditi

niedertreten^* pohoditi; Schnee: steptati; die Schuhe: obrabiti pete

obiskáti obiščem, obišči -ite, obiskal -ala pohoditi, posjetiti, posetiti: obiskati prijatelja, bolnika

obíti -idem, obidi -ite, obšel -šla
1. obići, zaobići: obiti travnik, zakon
2. prokrstariti: obiti veliko sveta
3. pohoditi, posjetiti (-set-): obiti sorodnike
4. obuzeti: strah me je obšel; groza me je obšla

ob-terō -ere -trīvī -trītum (ob in terere)

1. (z)meti, (z)mleti, (s)treti, (z)mečkati, pohoditi, (s)teptati, razteptati, potepta(va)ti, (s)phati: Varr., Ph., Lucr., Lucan., Plin., Sen. rh., Suet. idr., auriga obteritur Ci., pedibus obtriti Cu., obtriti sunt plures quam necati L., obtritos intergnoscere Ci., pellem serpentis obtritam cum vino miscent Col.

2. metaf.
a) uničiti (uničevati), zatreti (zatirati), poraziti, razbi(ja)ti: Lucan., satis instructus ad obtergendum hostem Cu., alam prope universam obtriverat T.
b) poniž(ev)ati, v nič da(ja)ti, izničiti (izničevati), podceniti (podcenjevati), (raz)žaliti, (o)sramotiti, spodkopa(va)ti: Lucr., Sen. tr., Philippi res (dejanja) obterere orsus Cu., Hannibalem extollit; populi Romani obterit maiestatem L., o. invidiā laudem virtutis N., obteritur laus imperatoria criminibus invidiae Ci.

3. (z)drgniti: dentes carbone Ap.

Opomba: Sinkop. cj. plpf.: obtrisset: L. — Nenavadni cj. pf. obterierit: Ap. (po nekaterih izdajah obtriverit.).

oc-culcō -āre -āvī -ātum (ob in culcāre) hoditi po čem, pohoditi, teptati, potepta(va)ti: bene occulcato Ca., palea occulcata pedibus Varr., occulcare signa ordinesque (o slonih) L.

pestare v. tr. (pres. pesto)

1. tolči; mleti:
pestare il pepe tolči poper
pestare qcn. ekst. koga pretepsti
pestare il pianoforte šalj. razbijati po klavirju

2. tolči z nogo; pohoditi:
pestare i piedi cepetati z nogami (od jeze, mraza ipd.)
pestare i piedi a qcn. pren. komu stopiti na prste

pisar pohoditi, stopiti (na), (po)teptati, tlačiti, stiskati (grozdje); cepetati, topotati (konj); zabiti

pisar la mala hierba skusiti nevšečnost
pisar el suelo patrio stopiti na domača tla
pisar las uvas grozdje tlačiti (stiskati)
¡me ha pisado V.! na nogo ste mi stopili!
pisar bien imeti lepo hojo

pisotear pohoditi, pogaziti

pisotear las leyes pogaziti zakone

posétiti -im posjetiti (-set-), obići, pohoditi

prō-culcō -āre -āvī -ātum (prō in calcāre)

1. pred seboj na tla podreti (podirati), (po)tepta(va)ti, raztepta(va)ti, hoditi (stopati) po čem, pohoditi, prejezditi, jezditi čez kaj: uvas, ramos atque truncos Col., nives Cu. prekoračiti snežine, is (sc. aper) crescentes segetes proculcat in herbā O., proculcatas (sc. ranas) obteret duro pede Ph., nepotem Iust. do mrtvega pohoditi, pedibus virum equinis O., hunc ungula proculcat equorum V., eques sua ipse subsidia equis proculcavit L., proculcato senatu rapidi equis forum irrumpunt T., una ala ipso impetu proculcata erat Cu.; (v pozitivnem pomenu) proculcari stegniti (raztegniti, ulekniti, uleči) se komu pod noge: alteram (sc. capram) decubuisse atque ita alteram proculcatae supergressam Plin.

2. metaf. (po)teptati = ponižati (poniževati), zaničevati, v nič da(ja)ti (devati): qui fata proculcavit Sen. tr., proculcata desertaque res publica Suet., contumeliosā voce proculcatus Val. Max.; pt. pf. prōculcātus 3 obrabljen, zlajnan, vsakdanji: auris, verba Gell.

prō-terō -ere -trīvī -trītum (prō in terere)

1. (s)treti, (z)meti, (z)mleti, (z)drobiti, (z)drozgati, (po)teptati, potepta(va)ti, steptati, (z)mečkati, hoditi po čem, pohoditi: Pl., Col., Sil., Val. Max., Cl., Amm. idr., frumentum protritum L., arbores protritae T., proterere uvas Stat., florentia arva O., agmina curru V., equitatus hostium nostros aversos (od zadaj) proterere incipit C.

2. metaf.
a) (po)tolči, pobi(ja)ti, poraziti (poražati), pokonča(va)ti (pokončevati), uničiti (uničevati): Vell., Marte Poenos H., aciem hostium T., omnia ferro Iust., inanem urbem O., ver proterit aestas H. premaga (v boju).
b) tako rekoč z nogami (po)teptati, zaničljivo ravnati s kom, do konca zaničevati, ponižati (poniževati), biti žaljiv do koga, (u)žaliti koga: istum proterendum esse et conculcandum Ci., urbem Corn.
c) razbliniti (razblinjati) = pogosto (upo)rabiti (uporabljati): verba a vulgo protrita Gell.; od tod adj. pt. pf. prōtrītus 3 obrabljen, vsakdanji, navaden: verba, oratio Gell.

sprehodíti se -hódim se dov., прогуля́тися -ля́юся док., пройти́ся -йду́ся док., походи́ти -джу́ док.

stâlcí -ésc vt.

1. pohoditi, pogaziti, poteptati

2. iznakaziti, izmaličiti, popačiti

striví -ésc vt. (s)treti, (po)tlačiti, stisniti, pohoditi

tottrampeln pohoditi, pomendrati