Franja

dēscrībō -ere -scrīpsī -scrīptum

I.

1. črtati, včrtati, načrtati, (na)risati, (na)slikati, napisati: formam alicuius Pl., caelum Varr., in arena geometricas formas quasdam esse descriptas Ci., qui (Archimedes) dum in pulvere quaedam describit Ci., Archimeden memoriae proditum est … intentum formis, quas in pulvere descripserat, … interfectum (esse) L., descripsit radio totum … orbem, caeli meatus describent radio V., d. carmina in foliis, in viridi cortice fagi carmina V., votiva descripta tabella H., tabulas mensuris et lineis (po meri in črtah) d. Q.; occ. prepis(ov)ati: litteras describendas civibus dare Ci., tabulas publicas describi ab omnibus librariis imperavi Ci., unde ego mira descripsi … praecepta haec H., d. legem Suet., factorum dictorumque eius descripta recitare T. prepis njegovega dnevnika.

2. pren. popis(ov)ati, opis(ov)ati: malos mores Pl., sermones moresque Ci., mulierem Ci., quam (coniugem) ego sine contumelia describo Ci., d. facta … versibus N., vulnera Parthi, flumen Rhenum H.; si quis erat dignus describi H. (v komediji) prikazovan biti, hoc argumento se describi sentiat Ph.; z dvojnim acc.: me … latronem ac sicarium abiecti homines … describebant Ci.; tudi = na koga meriti, ciljati, koga natolcevati, koga zbadati: Crassum Ci. ep., descripti consulares Ci.; occ. določiti (določati), razločiti (razlagati), opredeliti (opredeljevati): officia, verba Ci.

— II. pogosto in pravilneje tudi dīscrībō

1. razdeliti (razdeljevati), razporediti (razporejati), razvrstiti (razvrščati), uvrstiti (uvrščati), koga komu prideliti (prideljevati): quemadmodum discriptum erat Ci., discr. tributim et centuriatim ordines, discriptus populus censu, ordinibus, aetatibus Ci., habuit plebem in clientelas principum discriptam Ci., discripsisti urbis partīs ad incendia Ci., censores binos in singulas civitates discr. Ci., in duodecim menses describit annum L., descr. agrum in iugera dena, classes centuriasque ex censu, milites in legiones, libertinos in quattuor urbanas tribus L., agmina Cu., cum antea equites in suam quisque gentem describerentur Cu.

2. (kot delež) odkaz(ov)ati, podeliti (podeljevati): discr. bona suius comitibus Ci., descriptas servare vices H. odkazano vlogo (= posel), descr. magnam vim frumenti populo L., pecuniam publicis litteris Vell. javnim računom prideliti = v javne račune vpisati, per familias ministeria T., natio Frisiorum … consedit apud agros a Corbulone descriptos T.

3. (dobave, dajatve) razpis(ov)ati, naložiti (nalagati), odmeriti (odmerjati): civitatibus pro numero militum pecuniarum summas discribere Ci., vecturas frumenti finitimis civitatibus descripsit C., descr. sociis quindecim milia peditum L., pecunias Auct. b. Afr.

4. postaviti (postavljati), odrediti (odrejati), predpis(ov)ati: leges alicui discr. Ci., a quibus civitatibus iura discripta sunt Ci., quae discripta sunt legibus et iure civili Ci., quem ad modum esset ei ratio totius belli descripta, edocui Ci. — Od tod adj. pt. pf. dēscrīptus (dīscrīptus) 3, adv. -ē (po)razdeljen, razvrščen, razčlenjen, urejen: quorum (verborum) discriptus ordo Ci., natura, qua nihil est aptius, nihil discriptius Ci., accurate et discripte dicere Ci.

dīmētior -īrī -mēnsus sum (dis in mētīrī)

1. izmeriti, odmeriti, premeriti (premerjati), meriti: Vulg., atque ego ista sum dimensus Ci., in studio dimetiendi paene caeli atque terrae Ci., campum dimensi (sunt) V., dimensi sunt virilis pedis vestigium Vitr., mundum ipsum paene d. Q., ille positūs siderum ac spatia dimensus T., dimensus (scrobem) ad corporis sui modulum Suet.; pogosto s pass. pomenom, poseb. v pt. pf.: a quo essent illa dimensa Ci., tigna dimensa ad altitudinem fluminis C., columnae altitudo dimetiatur ali dimetienda est in partes Vitr., omnia sint dimensa paribus numeris (v enakih presledkih) viarum V., certis dimensus partibus orbis V., dimensis orbibus anni Stat., omnia dimensa Plin. iun., neque certum dimensum tempus Plin. iun. urejen, dimensi vicorum ordines T. pravilne, mittere ad dimetiendum opus primipilarem Suet. — Subst. pt. pr. dīmētiēns -entis, f premer: Plin.

2. occ.
a) voj. kak kraj izmeriti in označiti, zakoličiti; s pass. pomenom: opere (taborišče) dimenso C., dimensa castra Sil., dimensis principiis T.
b) metr. meriti: syllabas Ci., versum (sc. ad pedes po stopicah) Ci., pedes Q.; s pass. pomenom: non enim ad pedes verba dimensa sunt Q.

3. pren. meriti, z merjenjem presojati: audiam civem digitis peccata dimetientem sua Ci. ki na prste našteva.

dīmētō -āre -āvī (—) (dis in mētāre) na vse strani čemu meje odmeriti, kaj omejiti, zakoličiti: ita dimetata signa sunt, ut … Ci., locum castris dimetari iussit L. — Dep. soobl. dīmētor -ārī -ātus sum: eorum … cursūs (acc.) dimetati Ci.

dosar dozirati; odmeriti

dosare v. tr. (pres. dōso)

1. dozirati; odmeriti, odmerjati

2. pren. skrbno odmeriti, pretehtati:
dosare le parole pretehtati besede

dosieren odmeriti, odmerjati, dozirati; figurativ Informationen: postopno/odmerjeno posredovati, dajati po kapljicah

dozá -éz vt. dozirati, odmerjati, odmeriti

einmessen^* kalibrirati; odmeriti

ēmētior -īrī -mēnsus sum

1. premeriti (premerjati), prehoditi, obhoditi (obhajati), prevoziti, prepotovati: Sil., Gell., hemerodromos vocant Graeci ingens spatium uno die cursu emetientes L., emetiri iter V., L., freta … terras omnīs V., maria terrasque Cu., regionem L., stadia Cu., emensosque, quae intererant N. fr.; (o času): Galba septuaginta tribus annis quinque principes emensus T. ki je preživel pet vladarjev, ter denos decies emensus annos Sil. Pt. pf. v pass. pomenu: pars itineris emensa L. odrinjen, toto emenso spatio C., emenso Olympo V.; (o času, v sl. bolje z act.) prebiti, preživeti: emensae in lucem noctes O., die cum hostili clade emenso, adusque autumnum emensum Amm.

2. pren. premeriti, odmeriti, dati: oculis spatium emensus V., voluntatem tibi emetiar Ci. (po)nudil ti bom, non aliquid patriae tanto emetiris acervo? H.

exigō -ere -ēgī -āctum (ex in agere)

I.

1. izgnati (izganjati), odgnati (odganjati), pregnati (preganjati), spoditi: exigere omnes foras Pl., uxorem Pl., Ter., Suet., odsloviti, zavreči, hiberno tempore non prius pastum (na pašo) exigere, quam pruina evanuit Varr., Tarquinius exactus est Ci., post reges exactos Ci., exactos tyrannos … bibit aure vulgus H., hoc initium fuit exactorum N., lupos fames exegit V. je ven pognala, exactus furiis suis O., exigere elephantos ultra aciem Cu. Od kod? z abl.: indigne exigor patriā innocens Naev. fr., campo exiguntur quadrigae L., eum domo exegerunt L.; s praep.: virum ab se Pl., capellas a grege Varr., reges ex civitate Ci., hostem e campo L., cervam e montibus L., e stratis corpus Stat. vskočiti s … Pren.: labore lassitudo est exigunda ex corpore Pl., vestimentis exigere frigus atque horrorem Lucr., exigere curas H., non vis exiget otium H., ne bo pregnala (motila) miru, agrorum exigere fructūs L. izvažati, merces Col. prodajati, aliquem vitā exigere Sen. ph. usmrtiti; pesn.: Hebrus exigit aquas O. izliva svoje vodovje v morje.

2. occ.
a) igralca ali igro žvižgaje ali cepetaje z odra pregnati, izžvižgati, izcepetati, v pass. tudi = propasti: spectandae an exigendae sint vobis prius Ter., partim sum earum exactus Ter.
b) (o rastlinah) pognati (poganjati): radices Cels., latum folium, duplices uvas, brevem materiam Col.
c) (kako orožje) pognati (poriniti) v kaj, skozi kaj, zamahniti s čim v kaj, prebosti kaj: ensem per costas, ensem per medium iuvenem V., ferrum per ilia V., O., ferrum per viscera Lucan., gladium per viscera Fl., exactus viribus (s silo) ensis O., exigere tela in aliquem Sen. ph., manum Q., illum exigit hasta Val. Fl.; pren. (pri)siliti k čemu: exigi in poenas Stat.

II.

1. izterjati, poterjati, pobirati, preje(ma)ti, s silo nabaviti (nabavljati), zahtevati: frumentum, numerum tritici, nomina sua, nummos, pecunias a civitatibus pro frumento, quaternos denarios in singulas vini amphoras portorii nomine, vectigalia Ci., tributa Ci. ep., in nautis remigibusque exigendis Ci. pri nasilnem odvzemu, exigere acerbissime pecunias imperatas, obsides ab Apolloniatibus, equitum peditumque certum numerum a civitatibus C., aes H., vigilias vicatim L., talenta Cu.; z dvojnim acc.: unum quemque iuxta vires exegit tam argentum quam aurum Vulg.; v pass. z acc. rei: exigor portorium Caecil. fr. carina se zahteva od mene, sese pecunias maximas exactos esse Q. Metell. Num. ap. Gell.

2. occ. zahtevati, da se kaj pogodbi primerno opravi, od tod
a) (uradno o cenzorjih) nadzorovati: sarta tecta L. stavbno stanje (poslopij), viam tensarum Ci., aedes privatas velut publicum opus L., opus Col.; pesn.: ipsa, quod hae faciunt, opus exigit O.
b) meriti, izmeriti, odmeriti, premeriti (premerjati), umeriti (umerjati), preteht(ov)ati, preisk(ov)ati: ad perpendiculum columnas Ci., aliquid mensurā, materiam ad regulam et libellam Plin., pondus margaritarum suā manu Suet.; pren. meriti, preteht(ov)ati, presoditi (presojati): ad summam veritatem legitimum ius Caelius in Ci. ep., nolite ad (po z loc.) vestra instituta exigere ea, quae Lacedaemone fiunt L., exigere opus ad vires suas, humanos ritus ad caelestia O.

3. pren.
a) zahtevati, siliti k čemu: a teste veritatem exigunt Ci. zahtevajo, exspectabo ea, quae polliceris, neque exigam Ci., exigere promissum ab aliquo, a se mercedem caritatis suae Ci., duplices ab aliquo mercedes Q., officia a suis, a singulis ius iurandum Cu., rationem Val. Max., Sen. ph. idr., ab aliquo rationem alienae culpae Sen. rh., disciplinam severissime Suet.; o kazni (ki se je sprva le plačevala, in sicer z živino ali denarjem): antiquo memores de vulnere poenas exigit alma Venus O. Venera zahteva nespravljivo kazen za … = kaznuje za … , tako tudi: exigere a violatoribus gravia piacula L. hudo jih kaznovati, supplicium de aliquo Fl. kazen izvršiti na kom, ab aliquo exigere ultionem necati infantis Iust. maščevati se komu zaradi … ; pesn. z dat.: huic poenam exigit ira deae O. ga kaznuje, exigerem nostrae qualia damna notae? O. V pass. z acc. rei: intellegeres, quod multo minora exigaris ab eo Vulg. da te dokaj manj kaznuje, ferus sacrae viae vastator poenas exactus est vastationis suae Cass. je bil kaznovan za … , je pretrpel kazen za … — Skladi (glag. v pomenu zahtevati): s finalnim stavkom: hanc a te operam exigo, ut me audias Ci., si tamen, ut referam breviter mala iuncta pudori, exigis O., ille haud amplius, quam ut duo ex tribus filiis secum militarent, exegit Cu., cum exigis a quoquam, ne peieret Iuv., nihil … a comitibus exegerat quam ne potestas cuiquam capitis sui fieret Suet.; z ACI: Suet., Paul. (Dig.); v pass. z NCI: ubi exigitur argentarius rationes edere Ulp. (Dig.); o stvareh, večinoma abs.: ubi res vigiliam exigeret Vell. ko bi bilo treba budnosti, prout res exigit Plin. nanese, si ita res familiaris (gospodarstvo) exigat T., si quid res exigeret Vell.
b) occ. povprašujoč zvedeti, izvedeti, izprašati kaj: facta alicuius O., exacta refero V. kar sem izvedel, rei causam exigere Cu., exactum et a Titidio Labeone, … cur … ultionem legis omisisset T.; prim.: rationem saporum exigere H. proučiti.

III.

1. (do konca) dognati, dovršiti, izvršiti, (do)končati: exegi monumentum H., exacta carmina H., iamque opus exegi, quod … O., his demum exactis V., exactus tenui pumice versus eat Pr. skrbno opiljen, suo cultu ad magnificentiam exacto Cu., commentarii ita exacti Q.

2. mimo česa iti, mimo česa priti, kaj preiti, prehoditi (prehajati), prevoziti (prevažati), za seboj pustiti (puščati) kaj: cum primus equis exegit anhelis Phoebus Athon Val. Fl., exigere hibernum mare Plin.

3. pren.
a) (dobe) preteči (pretekati), dokončati: mediam dies exegerat horam O., Iuppiter … spatiis exegit quattuor annum O. je leto v štiri dobe dokončal, Phoebe, qui aestivos spatiosius exigis ignes Pr. = ki delaš dolge poletne dneve; v pass. = izteči se, poteči, preteči, miniti: tertiā vigiliā exacta, temporibus exactis Ci., aestas prope exacta erat C., ante exactam hiemem C. pred koncem zime, iam aestatem exactam esse S., aestatibus tribus exactis V. po preteku treh poletij, annuus exactis completur mensibus orbis V., dies exactus erat O.; occ. prebiti, preživeti: aerumnam Pl. prestajati, malam aetatem Pl., exactā aetate mori Ci. v visoki starosti, zelo prileten, exacta sua aetate S. ko se je bližal smrti, exigere aevum Lucr., V., O., vitam Ca. fr., Luc. fr., Ter., S., Vitr., Val. Max., Petr., Sen. ph., ut tecum annos exigat omnīs V., exacto tempore vita cedat H., eodem anno Q. Fabius Maximus moritur exactae aetatis L., ali exacta aetate feminae T. v visoki starosti, exigere senectutem Val. Max., noctem Petr., triginta dies in exspectatione mortis Sen. ph., diem supremum noctemque T., exacto per scelera die T., exigere ullum tempus iucundius Plin. iun., exactā pueritiā Iust.
b) določiti (določati), odrediti (odrejati), ukreniti (ukrepati), skleniti (sklepati), posvetovati se, dogovoriti (dogovarjati) se glede česa, pogajati se za kaj, preudarjati kaj, premišljati kaj: non satis exactum, quid agam Ci., ali nec satis exactum est, corpus an umbra forem O. še ni določeno (dognano, gotovo), non habet exactum, quid agat O. ne ve natančno, de his rebus ut exigeret cum eo Plancius in Ci. ep., tempus secum ipsa modumque (moriendi) exigit V., talia exigentīs … hostes oppressere L. sklepajoče, talia secum exigere O., quo (die) de his coram exigere possimus Plin. iun. — Od tod adj. pt. pf. exāctus 3, adv. -ē, dovršen = natančen, točen, določen, popoln, skrben: difficile est, quot ceciderint, exacto numero affirmare L., exacta fides O., acies falcis Plin., frugalitas Sen. ph., cura exactior Suet., nil exactius … est Mart., exactissimus cultus caerimoniarum Val. Max., exactissimum ingenium Sen. rh., vir exactissimus Plin. iun., exactissima diligentia Front., exacte perorare Sid., exactius disserere Gell., exactissime pascere Sid.; z gen. (v čem): morum fabraene exactior artis O.

expendō -ere -pendī -pēnsum „iztehtati“, od tod

1. skrbno odtehtati (za kaj, s čim), odmeriti (s čim): pol ego, qui te expendi, scio Pl., hunc hominem decet auro expendi Pl., aurum auro expendetur Pl., aurum, qui (= quo) Hector expensus fuit Pl., expendere bacam, nucem Cels., ut iam expendantur, non numerentur pecuniae Ci., expenso gradu Pr. z odmerjenim korakom; pren. (v duhu) preteht(ov)ati, premisliti (premišljati), preudariti (preudarjati), presoditi (presojati), pretres(a)ti: argumenta non tam numerare soleo quam expendere Ci., in dissensione civili expendendos cives, non numerandos puto Ci., testem diligenter expenditis Ci. verodostojnost priče lahko skrbno presojate, iidem expendunt atque aestimant voluptates Ci., expendere omnes casus V., causam meritis, animo singula dicta suo O., contraria apud animum suum Val. Fl., verba arte, consilia belli T.

2. occ. (ker so starodavniki pri izplačevanju odtehtovali kovinske paličice) izplač(ev)ati, plačati, izda(ja)ti: expensum est auri pondo centum Ci., nominibus (dolžnikom) certis expendere nummos H. posojati, expendere viginti milia talentûm in hos sumptus Iust., usuras gravissimas Dig. Pogosto pt. pf. expēnsus 3 v reklu expensam pecuniam (pecunias expensas) ali expensum aliquid alicui ferre vknjižiti, da se je komu izplačal (posodil) denar: haec pecunia necesse est aut data aut expensa … sit Ci., qui L. Antonio mille nummum ferret expensum Ci., quid proderat tibi te expensum illis non tulisse Ci., da jim nisi vknjižil, ne tu expensum muneribus ferres Ci., da ne vknjižiš pod rubriko „za darila” non amplius quam terna milia in singulos menses expensum sumptui ferre solitus N. navadno za svoje potrebe mesečno ni izdal več kakor 3000 sestercijev (pravzaprav: kakor mesečni izdatek ni vknjižil več kot … ), homines … , quibus sine fenore expensas pecunias tulisset L. je bil denar posodil brez obresti; pren.: mentio facta est de legione ea, quam expensam tulit Caesari Pompeius Caelius in Ci. ep. ki jo je prepustil, oddal, ipsam facilitati suae expensum ferre Dig. pripisovati, expenso ferre vestem supellectilis nomine Dig. pohištvu prištevati. Subst. expēnsa -ae, f (sc. pecunia) izdatek, (s)trošek: Cl., Ulp. (Dig.), Vulg. = expēnsum -ī, n: bene ratio accepti atque expensi inter nos convenit Pl., acceptum et expensum Ci. (prim. acceptum pri accipiō).

3. pren. kaj plačati = pokoriti se za kaj, kazen trpeti za kaj: poenas Iovi fato expendisse supremo Acc. ap. Ci., talīs voluisti expendere poenas? V., infanda per orbem supplicia et scelerum poenas expendimus omnes V., scelus expendisse merentem Laocoonta ferunt V., expendere poenas capite T. z glavo plačati (brez obj.), dura supplicia Sil.

gaduar (pres: -úo) razdeliti na stopnje, odmeriti, določiti, oceniti, presoditi, urediti, uravnati

gaduar de bueno odobriti
gaduarse en leyes postati doktor prava

ir-rogō (in-rogō) -āre -āvī -ātum

1. ljudstvu proti komu predložiti (predlagati), nasvetovati: vetant XII tabulae leges privatis hominibus inrogari Ci. zakone proti … , ne cui privilegium inrogari liceret Ci.; od tod: me exturbasti privilegiis inrogatis Ci. s posebnimi zakoni.

2. occ. (kazni s privoljenjem ljudstva) naložiti (nalagati): ante quam multam inroget aut iudicet magistratus Ci., inrogare supplicium T., exitium Cu.

3. metaf. naložiti (nalagati), odmeriti (odmerjati), prisoditi, usoditi (usojati): poenas peccatis H., poenam delictis Lact., mala Lact., tributum Plin. iun., imperium in aliquem Plin. izvrševati, plus labori Q. porabiti za … , sibimet mortem T. (evfem. za samomor).

litō -āre -āvī -ātum (sor. z gr. λιτή prošnja, λίσσομαι, λίτομαι, λιτανεύω prisrčno prosim)

I. intr.

1. ob ugodnih (pred)znamenjih darovati (žrtvovati), ugodna (pred)znamenja dobi(va)ti za kaj; abs.: tum me Iuppiter faciat ut sacruficem nec umquam litem Pl., non facile litabant, Manlium egregie litasse, ab collega litatum est L., prorsus egregie litatum esse Cu., cum litare non posset, introiit curiam spretā religione Suet.; v abs. abl. litato: non auspicato nec litato aciem instruunt L. brez ptičegledja in žrtvovanja; z dat. personae: quî tandem evenit, ut litetur aliis (dis), aliis non litetur Ci., litatum est ei deo Plin.; pren.: litemus igitur Lentulo Ci. žrtvujmo torej Lentulu spravno žrtev; z abl. žrtve: proximā hostiā litatur saepe pulcherrime Ci., animā litandum Argolicā V. za pridobitev ugodnih (pred)znamenj je treba žrtvovati življenje Argivca; preg.: molā tantum salsā litant, qui non habent tura Plin. = vsakdo da po svoji moči, le malovrednež da več, kot premore.

2. metaf. žrtvovati = zadovoljiti (zadovoljevati) koga ali kaj, ustreči (ustrezati), zadostiti (zadoščati) komu ali čemu; z dat.: publico gaudio Plin. iun., legibus Ap.

3. (o žrtvi) ugodna (pred)znamenja da(ja)ti, srečen izid obljubiti (obljubljati): victima nulla litat O., victima caesa litat Mart., sacrificio non litante Suet. —

II. trans.

1. kaj (srečno, ugodno) žrtvovati: pastor … exta litabat ovis Pr., sacris litatis V. po srečno opravljenem žrtvovanju, l. sanguinem humanum Fl., ieiuniorum victimam Prud.; z abl. ob acc.: fordā sacra litate bove O.

2. z žrtvami idr. (po)tešiti, utešiti, pomiriti (pomirjati), (po)tolažiti: numen precibus et victimis Ap. (?), numen hostiis et votis ali conceptis verbis Amm., sacris deos Serv.

3. metaf.
a) žrtvovati = posvetiti (posvečevati), nameniti (namenjati), odmeriti (odmerjati): plura non habui, dolor, quae tibi litarem Sen. tr., honorem domino deo l. Tert.
b) maščevati kaj: duorum centurionum interitio hac adversariorum poenā est litata Auct. b. Hisp.

measure² [méžə]

1. prehodni glagol
meriti, izmeriti, odmeriti; umeriti (obleko); oceniti, soditi, presoditi (by po)
primerjati, meriti (with s, z)
prehoditi

2. neprehodni glagol
meriti

it measures 8 inches meri 8 inčev
to measure s.o. for (a suit of clothes) vzeti komu mero (za obleko)
to be (ali get) measured for (a suit) dati si vzeti mero (za obleko)
to measure one's length pasti ko dolg in širok
to measure swords with preizkusiti svojo moč
to measure one's strength with s.o. meriti se s kom
to measure other people's corn by one's own bushel soditi druge po sebi
to measure s.o. with one's eye premeriti koga z očmi
to measure s.o. from top to toe premeriti koga od glave do pete

measure off prehodni glagol
odmeriti

mētior -īrī, mēnsus sum (indoev. kor *me-, skr. máti (on) meri, mátrā mera, merilo, gr. μάτιον merica, μῆτις svet, naklep, pamet, razumnost, μητιάομαι izmišljam si, lat. mēnsis, mēnsa, meditārī, sl. mera, meriti, lit. matúoti meriti, got. mēl čas, mēla mera, mernik)

1. (iz)meriti, premeriti (premerjati): Varr., Lucan., Petr., Stat., agrum, mundi magnitudinem Ci., anulorum acervum L., ita dives, ut metiretur nummos H. da je meril denarce z merniki, syllabis pedes Ci., oculo latus H., aliquid auribus Ci., metior annum O. merim leto = delim ga na mesece; s pass. pomenom: Hyg., in usa spatia Ci., agri glebatim metiebantur Suet.; subst. pt. pr. in pt. pf.: haec mensum dabo Sen. ph. dobro hočem meriti, bonos viros luctu affici, malos re familiari incolumi frui neque mensum neque pensum fatorum lanificum duco Fr., cuius mensa pensaque distincta Ap.; poseb. alicui metiri komu (na)meriti, odmeriti (odmerjati): frumentum militibus C. ali exercitui Ci., metire nobis Caecubum H. natoči; pren.: metiri se quemque suo modulo ac pede verum est H.

2. metaf.
a) prehoditi, prepotovati, prekoračiti, preiti, korakati, iti, hoditi čez, skozi kaj, po čem, prevoziti, prepluti, pluti po čem, preko česa: Sen. ph., Sil., sacram viam H., aequor curru V., aquas carinā O., metiens iter annuum (sc. luna) cursu Cat.
b) čas prebiti: duas partes lucis menso (sc. sole) O., quoad dies reliquos metiatur annus Ap.
c) duševno, v duhu meriti, premeriti (premerjati), oceniti (ocenjevati), soditi, presoditi (presojati): vires suas Q., sua regna Lucan., homines fortunā, non virtute N., omnia voluptate, suis commodis Ci., omnia quaestu, non dignitate Ci., odium in se aliorum odio suo in eos L., me ex te metiris Q.

Opomba: Vulg. fut. I metībor: Vulg. Pt. pf. in pf. metītus, metītus sum: Ap., Ulp. (Dig.), Eccl.

òdmjeriti -īm (ijek.), òdmeriti -īm (ek.)
1. odmeriti: odmjeriti metrom; odmjeriti koga od glave do pete
2. ekspr. odšteti: odmjeriti komu 25 batina
3. odtehtati: odmjeriti 50 kg brašna na kantaru

odùdarati -ām ekspr. odmeriti, odšteti: privezao ga uza stup pa mu odudarao više od dvjesta udaraca

ràzmjeriti -īm (ijek.), ràzmeriti -īm (ek.)
1. odmeriti, premeriti
2. odtehtati, pretehtati