dēterō -ere -trīvī -trītum
1. odrgniti (odrgovati), otreti (otirati), (o)guliti: Amm., calces Pl., strata iam volgi pedibus detrita viarum Lucr., deteret invalidos via longa pedes Tib., has tabellas … nostris manibus detriverat usus Pr., vincula detrito fune cadunt Pr., detritis aequore conchis O., a catena collum detritum cani Ph., cur … iugo boum colla deterimus? Ps.-Q., (aurum) minimum usus deterit Plin., vestis usu detrita Plin. obrabljena, quod usus brevis deterit Sen. ph.; occ.
a) oguliti = obrabiti; detrita tegmina T.
b) opiliti, obrusiti; pren.: detereret sibi multa (Lucilius) H., aliquid velut ipso usu deteretur Q.
c) agr. (z)drobiti, (z)mečkati, (o)mlatiti: d. frumenta, in area detrita frumenta, lini semen et milium detritum Col., segetem nemo deterat Vop.
2. pren.
a) zmanjš(ev)ati, (o)slabiti, (po)slabšati, kratiti: laudes … Caesaris et tuas culpā d. ingeni H., deteratur fulgor Q., si quid ardoris ac ferociae miles habuit, … principis imitatione deteritur T., quantum detritum est famae! Sil., nimia cura deterit magis quam emendat Plin. iun.
b) obrabiti, zdel(ov)ati: detrita bellis Sinuessa Sil., ab alio genere vitae detriti Gell.
c) adj. pt. pf. dētritus 3 obrabljen = vsakdanji, navaden, običajen: illa (tista besedila) in agendis causis iam detrita Q.
Zadetki iskanja
- durchreiten*1 jahati skozi; ohne Pause: jahati brez prediha; etwas obrabiti (pri jahanju); ein Pferd: ujahati
- durchschaben zdrgniti, obrabiti (sich se)
- élimer [elime] verbe transitif oguliti, obrabiti (obleko)
vêtements masculin pluriel élimés oguljena obleka - fray1 [frei] prehodni glagol & neprehodni glagol
odrgniti, obrabiti (se); ponositi; razrvati (živce) - fret1 [fret]
1. prehodni glagol
odrgniti, ostružiti, obrabiti
figurativno razjedati; vznemiriti, razjeziti
arhaično, poetično glodati, žvečiti, razjedati; jariti (vodo)
2. neprehodni glagol
razburjati, mučiti se, besneti, gristi se
to fret into s.th. z vnemo se česa lotiti
figurativno to fret away razjedati
to fret and fume besneti, rohneti
pogovorno to fret the (ali one's) gizzard razburjati se - friper [-pe] verbe transitif pomečkati, zmečkati; obrabiti
friper un tissu, son manteau pomečkati tkanino, plašč - gastar izdati (denar), potrošiti, zapraviti; obrabiti, ponositi; uporabiti, poslužiti se; nositi (obleko, očala); pokvariti, uničiti
gastar anteojos nositi očala
gastar barba (bigote) brado (brke) nositi
gastar una broma šalo napraviti, šaliti se
no gastar bromas ne razumeti šale
gastar buen humor vedno dobre volje biti
gastar ceremonias (ali cumplidos) ceremonije delati
gastar mucha salud zelo zdrav biti
gastar palabras zaman govoriti
gastar sin tasa denar zapravljati
gastar el tiempo čas zapravljati
gastarse obrabiti se, ponositi se; pokvariti se - hack5 [hæk]
1. prehodni glagol
dajati konje v najem; obrabiti
2. prehodni glagol
britanska angleščina počasi jahati; hoditi po dninah
hacked phrases obrabljene fraze - hackney2 [hǽkni] prehodni glagol
figurativno obrabiti (besedo, napev itd.), lajnati - istŕcati ìstr̄cām oguliti, obrabiti, ponositi: istrcati odijelo, haljine
- izàndati -ām (se) obrabiti, ponositi, oguliti (se): izandati odijelo, namještaj se izanđao; izanđali politički organizam Meternihove Austrije zastareli politični organizem Metternichove Avstrije
- izglòdati ìzglodēm
I.
1. oglodati: izglodati kosti
2. obrabiti, zglodati: izglodani konopi; izglodani balkoni; zub vremena izglodao je natpis
II. izglodati se obrabiti se, zglodati se - izlízati ìzlīžēm
I.
1. polizati: izlizati tanjur
2. obrabiti, oguliti: izlizati uniformu
II. izlizati se
1. zlizati se: izlizati se iz bolesti
2. obrusiti se: iz zavičaja donijela (donela) je naglasak, koji nikako da se izliže u gradskom životu
3. obrabiti se, oguliti se - jerpelí -ésc vt./vr. obrabiti (se), oguliti (se), ponositi
- logorare
A) v. tr. (pres. logoro)
1. obrabiti, ponositi; oguliti; porabiti; pren. izčrpati, izčrpavati:
logorare il vestito oguliti obleko
logorare le proprie forze izčrpavati lastne sile
2. kvariti:
logorare la vista kvariti si vid; pren. zapraviti, zapravljati:
logorare le sostanze zapraviti imetje
B) ➞ logorarsi v. rifl. (pres. mi logoro) izčrpavati se, ubijati se - macinare
A) v. tr. (pres. macino) mleti:
macinare il grano mleti žito
macinare il caffè mleti kavo
macinare a due palmenti pren. požrešno jesti
macinare chilometri pren. prehoditi dolge razdalje
B) ➞ macinarsi v. rifl. (pres. mi macino) obrabiti, obrabljati se
PREGOVORI: acqua passata non macina più preg. kar je bilo, je bilo - manger1 [mɑ̃že] verbe transitif (po)jesti; (po)žreti (tudi figuré); požirati; razjedati (molji, rja); obrabiti, porabiti; pognati, zapraviti (premoženje); izkoriščati, ruinirati (ljudi); tratiti (čas); pogoltniti, nejasno izgovoriti (besede); prezirati (ukaz)
bon à manger užiten
salle féminin à manger jedilnica
vétement mangé aux mites od moljev razjedena obleka
donner à manger quelqu'un dati komu jesti
j'ai mangé de bon appétit jed mi je dobro teknila
manger son blé en herbe že vnaprej zapraviti svoj denar
manger à la carte ou à prix fixe jesti po jedilnem listu (po izbiri) ali po menuju
manger de caresses, de baisers hoteti koga pojesti od ljubezni
manger la consigne pozabiti (kaj)
manger du curé (populaire) biti sovražen duhovščini
manger à sa faim, son besoin do sitega se najesti, nasititi se
manger toute sa fortune zapraviti vse svoje premoženje
manger la grenouille (figuré) popihati jo z blagajno
manger dans la main à quelqu'un komu iz roke jesti
manger le morceau (populaire) izdati, ovaditi, naznaniti koga
manger son pain blanc le premier lotiti se stvari s tistim, kar je najprijetnejše
ne point manger de pain (figuré) ne delati nobenih stroškov
manger des pois chauds nejasno govoriti
manger sur le pouce zelo hitro (po)jesti
manger comme quatre (po)jesti za štiri
se manger les sangs (figuré) gristi se od skrbi, biti ves zaskrbljen
manger de la vache enragée trpeti pomanjkanje
à quelle sauce sera-t-il mangé? (figuré) kako se ga bomo lotiti, ga napadli, ga premagali?
manger des yeux požirati z očmi
manger à quelqu'un le blanc des yeux (figuré) skočiti komu v obraz
rester deux jours sans manger dva dni ničesar ne jesti
vouloir manger quelqu'un tout cru biti besen, divji na koga
il y a à boire et à manger (figuré) nekaj je dobrega, nekaj pa slabega
l'appétit vient en mangeant tek pride z jedjo
les loups ne se mangent pas entre eux (proverbe) vrana vrani ne izkljuje oči - ob-sole-faciō -ere -fēcī -factum (ixpt. iz obsolēre in facere; prim. obsolēscō) izrabiti (izrabljati), obrabiti (obrabljati): ne illam vis temporis et vetustatis obsolefaceret longitudo Arn.; nav. pass. obsole-fīō -fierī -factus sum izrabiti (izrabljati), obrabiti (obrabljati) se, metaf. = nakopa(va)ti si sramoto, doživeti (doživljati) sramoto (osramočenje), osramotiti se, izgubiti (izgubljati) ugled, veljavo ali sijaj, propasti (propadati): rivi non operā obsolefacti Sen. ph., toga obsolefacta Val. Max. oguljena, in homine turpissimo obsolefiebant dignitatis insignia Ci., auctoritas obsolefacta Sen. ph., ne paterentur nomen obsolefieri Suet.
- otŕcati òtr̄cām
I.
1. oguliti, obrabiti, obnositi: otrcati zimski kaput
2. raztrgati
II. otrcati se
1. oguliti se, obnositi se
2. oskubsti se: otrcala se kokoš kad joj opadne perje ležeći na jajima
3. zbledeti: vidim da se vaše prijateljstvo otrcalo