Franja

перепороть

1. razparati (vse);

2. nasekati, natresti (vse)

concīdō -ere -cīdī -cīsum (cum in caedere)

1. poseka(va)ti, sesekati (sesekljati), razseka(va)ti: nonnulli ab insciis pro noxiis conciduntur N.; poseb. v boju poseka(va)ti, pobi(ja)ti: cum L. Volteio … caede, concide Ci. (v jeziku borilcev s stranskim sramotilnim pomenom „zvaljati se s kom“), c. magnam partem eorum C., adversariorum multa milia N., concisos equites nostros a barbaris nuntiabant Ci.; occ.
a) razseka(va)ti, na drobno (na kosce) seseka(va)ti, razkosa(va)ti: Hyg., Col., aliquid minutim Ca., nervos Ci., concidere et cremare naves L., ligna O., corpus in partes Petr., essedum argenteum Suet., uxorem in duodecim partes ac frusta Vulg.; medic. razseka(va)ti, razreza(va)ti: infans concisus eximi debet Cels., suffusionem acu c. et in plures patres dissipare Cels., quidquid aridum est, usque ad corpus c. Cels. izrezati; šalj.: istic homo te articulatim concidit Pl. te je pošteno naplahtal.
b) nasekati = nabiti, pretepsti (pretepati), (pre)tolči koga: virgis plebem Ci., ibi pugnis et calcibus concisus est Ci., c. aliquem pugnis, loris Iuv.; pren. z jarki, jamami idr. prerezati, presekati: magnos scrobibus montes V., pedestria itinera concisa aestuariis C. prekinjene, Aegyptus tot fossis concisa Iust.
c) prekiniti (prekinjati): spiritum Plin.
č) spolno občevati: Pomp. fr., concide, magire Heliogabal. ap. Lamp.

2. pren.
a) z besedo ali dejanjem posekati, pobi(ja)ti, potreti, uničiti (uničevati): Timocratem totis voluminibus Ci. izpodbijati, nondum erat vestris iudiciis concisus Ci., Vatinium arbitratu nostro c. Ci., Servius allisus est, ceteri conciduntur Ci., testamentum c. Ulp. (Dig.) ovreči.
b) govor, misli razsekati, razkosati: concidere delumbareque sententias Ci., spiritus nec crebro receptus concidat sententiam Q., eam (orationem) distinguent atque concident Q.
c) fil. logično razdeliti (razdeljevati), razložiti (razlagati): haec universa concidunt etiam minutius Ci., concidendi modus Q., per tam minutas rerum particulas rationem docendi c. Q. — Od tod adj. pt. pf. concīsus 3, adv. -ē sesekan, zrezan, od tod sekan, pretrgan, jedrnat, kratek =
a) (o glasu): insonuerit vox tubae … concisior Vulg., non concise ululabant Vulg.
b) (o govoru): disputationes, sententiae Ci., altera (oratio) perpetua, altera concisa Q., ea (parte philosophiae) non tam est minute atque concise in actionibus utendum quam in disputationibus Q.; subst. neutr. pl.: brevia illa atque concisa Q. kratki in pretrgani stavki; (o govorniku): concisus Thrasymachus Ci. jedrnato govoreči.

đȍrnuti -nēm
I.
1. udariti, usekati: đornuti koga po glavi
2. reči grdo besedo, užaliti
3. požreti, pogoltniti: đornuo je kilo smočanog kačamaka
II. đornuti se
1. nasekati se ga, napiti se: kad bi se đornuo, pretio je svima
2. spričkati se: najzad se malo đornuše
3. popraviti se: bio je bolestan, sad mu je bolje, đornuo se malo

naćeflèjisati se -išēm se ekspr. nasekati se ga, nakresati se ga, priti v dobro voljo

nadèrati nàderēm
I. natrgati
II. naderati se
1. nanositi se: naderati se lijepih haljina
2. nadreti se, nakričati se
3. ekspr. napiti se, nasekati se ga
4. ekspr. napokati se, nažreti se

nadròbiti nàdrobīm
I.
1. nadrobiti: nadrobiti kruh u mlijeko
2. ekspr. skuhati, pripraviti neprijetnost: ko mu je to nadrobio?
3. ekspr. nakvasiti: ne vjeruj sve što ti je nadrobila; kako nadrobiš, onako ćeš si kusati kar si skuhaš, to boš pojedel
II. nadrobiti se
1. ekspr. nasekati se ga
2. ekspr. k jugoistoku nadrobilo se dosta otočića proti jugovzhodu je precej otočkov

nàkljukati -ām
I.
1. napitati, nakrmiti: nakljukati gusku, ćurana, dijete
2. natrcati, nabasati: budelar mu je nakljukan banknotama
3. mehanično naučiti: nakljukati dake
II. nakljukati se ekspr.
1. najesti se, nakrmiti se
2. naguliti se: nakljukati se lekciju
3. nasekati se ga, opiti se: nakljukati se graševine, rizlinga

nakrásiti nàkrāsīm
1. okrasiti: nakrasiti ruke prstenjem
2. nakrasiti oči nagledati se lepote
3. ekspr. nasekati se ga, nakresati se ga, napiti se: kad se momci nakrasiše vina, odoše sanka boraviti

nasvírati se nàsvīrām se
1. naigrati se, nagosti se
2. ekspr. nasekati se ga, opiti se

oklépati se òklēpām se ekspr. opiti se, nasekati se ga

oljóljati se òljōljām se ekspr. nažehtati se ga, nasekati se ga: dugo se zadržao u gostioni, pa se dobro oljoljao

oždrókati se òždrōčēm se ekspr. nasekati se ga, napiti se: oždrokati se rakije

udèsiti ùdesīm
I.
1. urediti: udesiti sve za prijem visokih gostiju; udesiti svoj dom
2. prirediti: udesiti knjigu za srednju školu
3. uravnati: udesiti dva časopisa jedan prema drugome; tako je to sudbina udesila
4. pripraviti: udesiti kola za polazak
5. dogovoriti se: to je udešena stvar
6. uglasiti: udesiti violinu
7. srečati, naleteti na: udesiti koga na putu
8. inscenirati, prirediti: udesiti nemire
9. ugoditi: udesiti komu što
10. narediti: to je tako udešeno da se svijet prevari
11. udesiti koga za vrbicu spraviti koga v zadrego, v neroden položaj
II. udesiti se
1. urediti si: lijepo si se udesio u novom stanu
2. srečati se
3. pripetiti se
4. ekspr. opiti se, nasekati se ga

высечь gl. высекать, высечь pretepsti, nasekati koga

посечь nasekati koga (s šibo)

dēcīdō¹ -ere -cīdī -cīsum (dē in caedere)

I. odsekati, odrezati: Ca., Cels., Col., Mel., collum Pl., nasum auresque L., aures T., caput (alicuius) Vell., Sen. rh., decisum caput Cu., d. dexteram, ramos V., ramos falcibus Lucr., silvas Plin. posekati, decisis pennis H. s spodrezanimi perutmi, d. aliquem verberibus Hadrian. in Dig. nasekati, pretepsti; pren.: ego pol istam aliquorsum tragulam decidero Pl. pred tem (name namerjenim) kopjem se bom že kako obvaroval = ta napad (te zvijače) bom že odbil.

— II. pren.

1.
a) (kak posel) opraviti, dokončati, izvesti do konca: Q., ut cum Chrysogono (rem) transigeret atque decideret Ci., omnibus rebus actis atque decisis Ci., post decisa negotia H., Suet.
b) abs.: dogovoriti se, pogoditi se, sporazumeti se: Aur., tu sine me cum Flavio decidisti Ci., ut in iugera singula ternis medimnis (abl. za tri medimne) decidere liceret Ci., qui DCC medimnis decidere noluisset Ci.; brezos.: nisi cum muliere decideretur Ci.; z dopolnilom: de tota re decidit cum Roscio Ci.; z odvisnim vprašanjem: decidit, quid liberis dissolveret Ci.; s finalnim stavkom: cum propinquis suis decidit, ne reos facerent Ci.

2. obrezati = zmanjšati, znižati: ad tertiam partem vectigal Lamp.

nacepi|ti¹ [é] (-m)

1. anspalten

2. ➞ → nasekati

nare|zati [é] (-žem) aufschneiden, schneiden, na rezine: in Scheiben schneiden, na tenke rezine: hobeln, na kockice: würfeln, na paličice: stifteln
na drobno narezati [kleinschneiden] klein schneiden, schnippeln
vnaprej narezati vorschneiden
začeti narezati (načeti) anschneiden
tehnika längen; schneiden; (nasekati) [aufrauhen] aufrauen; sprengen

nasekováti (-újem) imperf. glej nasekati | nasekovati

ubráditi ùbrādīm
I. privezati ruto na glavo: došle žene da je ubrade da ji prevežejo ruto
II. ubraditi se
1. privezati si ruto: ubradila se baba nekakvom šamijom
2. ubraditi se bez igala ekspr. opiti se, nasekati se ga: ubradio se bez igala, bez ubradača